"U prijedlog smo uvrstili 77 primjedbi iz dosadašnje javne rasprave, koja je započela lani u listopadu, a sad smo uključili još i stručnjake iz Gospodarsko-socijalnog vijeća i akademske zajednice", kazao je Bauk te dodao da je pozitivno mišljenje stručne i akademske javnosti o strategiji jako važno za njezinu provedbu. Bauk je to kazao u raspravi o doprinosu civilnog društva u suzbijanju korupcije i reformi javne uprave koju je, u Kući Europe u Zagrebu, upriličio Ured za udruge Vlade RH. Taj je ured, u suradnji s 12 udruga i 50 partnerskih organizacija širom Hrvatske, u siječnju počeo provoditi projekte koji bi trebali doprinijeti suzbijanju korupcije i reformi javne uprave za što je osigurano nešto više od 20 milijuna kuna, iz programa IPA 2011 i iz državnog proračuna.
Među udrugama čiji su projekti 'prošli' u program dodjele bespovratnih sredstava su: Zelena akcija/Friends of the Earth s projektom jačanja transparentnosti sustava upravljanja vodom i prostorom, dubrovačka udruga "Deša" s projektom vezanim uz prostorno planiranje za građane, B.a.B.e. s projektom vezanim uz žene na tržištu rada. Zagrebačka Udruga roditelja "Korak po korak" ima program za uspostavu transparentnih politika koje se odnose na djecu i mlade, a tu je i Partnerstvo za društveni razvoj s e-score projektom za jačanje društvenih kapaciteta za borbu protiv korupcije. Financirat će se i Udruga za demokratsko društvo, Pan- udruga za zaštitu okoliša i prirode iz Karlovca, Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Institut za razvoj obrazovanja, Odraz-održivi razvoj zajednice te Udruga Zelena Istra.
Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković ustvrdila je da dobro pripremljeni i provedeni projekti nevladinih udruga doprinose suzbijanju korupcije, ali je i upozorila na nedovoljnu transparentnost u dodjeli i korištenju sredstava iz državnog proračuna. S tim se složio i Munir Podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj rekavši da sektor civilnog društva "treba počistiti od neetičkih praksi" jer ponekad, kaže, zagovaraju vlastitu, a ne javnu materijalnu korist, dok neke nevladine udruge nastupaju i kao svojevrsni "čuvari imidža" političara. Nerijetko se, rečeno je, dešava sprega javne vlasti i udruga u dodjeli sredstava pa je profesor Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanost naglasio važnost "polaganja računa" da građani znaju kako se dijele novci, tim više što oko 50 posto zarada ovisi o javnom, a ne tržišnom sektoru.
Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt najavila je da će u Hrvatskom saboru ovaj mjesec biti usvojena Strategija suzbijanja korupcije 2015.-2020., a uskoro i Akcijski plan za njezino provođenje, no smatra da posebne propise o 'zviždačima' nije potrebno donositi jer za osobe koje ukazuju na korupcijske probleme postoji odgovarajuća deklaratorna zaštita, no problem je, kaže, u provedbi postojećih zakona. Podumljak pak dodaje da tu treba izgraditi širi institucionalni okvir ako se želi ohrabriti ljude da prijavljuju korupciju. Povjerenica za informiranje Anamarija Musa podsjetila je da su u tijeku izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama koje će omogućiti da se razni registri, baze i evidencije otvore građanima i spriječi nezavidna situacija u kojoj, primjerice, neka od 6.000 tijela javne uprave naplaćuju podatke privatnom sektoru iako su ih već platili kroz poreze. Da bismo sve to pratili, pomažu nam nevladine udruge čija nam je uloga trenutno nezamjenjiva, naglasila je. Duje Prkut iz Gonga iz publike je pozdravio donošenje Strategije razvoja javne uprave i Antikorupcijske strategije, ali je izrazio žaljenje što kod izmjena izbornog zakonodavstva nije prihvaćen Gongov prijedlog o zabrani kandidature osuđenima za korupciju kod obavljanja javnih dužnosti, no još većim problemom u raspravi je ocijenjeno što u Hrvatskoj danas postoje oni građani koji bi, unatoč tome, ponovno glasali za svog kandidata. Tu bi, zaključeno je, važnu ulogu mogao odigrati građanski odgoj.
