Predsjednica Hrvatskog saveza udruge tjelesnih invalida Jozefina Kranjčec ustvrdila je kako je stari sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom bio "karitativne prirode". Stari
zakon nije imao kontrolne mehanizme, nije se mogao utvrditi učinak
zakona, poslodavci su izbjegavali zapošljavati osobe s invaliditetom, a nije se mogao utvrditi broj zaposlenih. Zbog toga su osobe s invaliditetom i njihove obitelji smišljale razna rješenja za poboljšanje svoga položaja, primjerice brojne osobe s invaliditetom nisu završile školovanje kako ne bi izgubile obiteljsku mirovinu. Stoga smo pokrenuli inicijativu za uvođenjem novog sustava, po kojem će osobe s invaliditetom, ako se zaposle, imati pravo na stečenu obiteljsku mirovinu, tako da mogu birati između vlastite i obiteljske mirovine, navela je Kranjčec.
Poslodavcima je zamjenskim kvotama omogućeno da osobe s invaliditetom zaposle na praksu i stručno osposobljavanje, da ugovoreno kupuju proizvode od društava ili invalidnih osoba, financiraju radionice i pruže potporu pri samozapošljavanju. Također su uvedene zamjenske kvote, stipendiranjem je ostvaren preduvjet uključivanja u visokoobrazovni sustav, a osobe koje se samozapošljavaju imaju otvorenije tržište. Izmjenom
zakona proširena je kvota zapošljavanja i na privatni sektor. Predviđeni su i poticaji poslodavcima kroz subvencije za plaće invalidnih osoba od 10 do 70 posto, troškove obrazovanja do 60 posto i troškova prilagodbe prostora do 120.000 kuna, koje isplaćuje Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak istaknula je potrebu usklađivanja zakona zbog pritužbi osoba s invaliditetom, ustanova i institucija. Napomenula je da treba uskladiti potrebe poslodavaca s obrazovnim sustavom, jer zapošljavanje uz pomoć poticaja nije trajno rješenje, budući da se s ukidanjem poticaja ukida i radno mjesto. Stoga treba senzibilizirati javnost o potrebi uključivanja invalida u radni sustav na temelju njihovih kompetencija, dodaje Slonjšak.
