Željezničarski sindikati traže preispitivanje proračunskih stavki za željeznicu

Iako Državni proračun za 2016. još nije javno predstavljen, niti donesen, zabrinuti smo najavama rezanja stavki namijenjenih održavanju pruga, modernizaciji željezničkih prijevoznih sredstava i subvencioniranja nerentabilnih linija u prijevozu putnika željeznicom, ističe se u pismu čelnika triju željezničarskih sindikata. Podsjećaju premijera Tihomora Oreškovića, podpredsjednike Tomislava Karamarka i Božu Petrova te ministre prometa i financija Olega Butkovića i Zdravka Marića kako je već ranije ukinuta proračunska stavka poticanja multimodalnog prijevoza. Nespornim drže da se proračunski deficit mora smanjiti, no da ne mogu prihvatiti da to smanjenje i dalje ide nerazmjerno na štetu željeznice.

Godinama se na stavkama gradnje i održavanja autocesta planovi realiziraju više od 100 posto, a na stavkama investiranja u pruge ispod 10 posto, upozoravaju sindikalci. Ističu kako i u mandatu ove Vlade, sasvim suprotno najavama, opet svjedoče nesrazmjerno velikom smanjenju proračunskih stavki namijenjenih željeznici. Postavljaju pitanje, ako je plan proračunskog prihoda za 2016. veći za 3,5 posto, kako to da se stavka namijenjena regulaciji željezničkog prometa i održavanju pruga smanjuje za oko 10 posto, modernizacija željezničkih prijevoznih sredstava za oko 15 posto, a subvencioniranje nerentabilnih vlakova za prijevoz putnika za oko 11 posto? I to u situaciji dugogodišnje podinvestiranosti željeznice, upozoravaju sindikalci. Dodaju kako su smatrali da je takva maćehinska politika prema željeznici stvar prošlosti, ali im se čini kako su se prevarili. 

Navode i neke od prednosti željeznice, među kojima i da izgara 3 do 10 puta manje ugljičnog dioksida (CO2) od ostalih vidova prometa te da željeznička pruga zauzima 2 do 3 puta manje prostora od ostalih oblika prometa. Za isti prijevozni učinak vlak troši 2,3 puta manje energije od kamiona i 6,2 puta manje od osobnog automobila, naglašavaju sindikalci. U prilog sigurnosti željeznikog prometa iznose podatak kako je u RH vjerojatnost za smrtno stradavanje u vlaku 24 puta manja nego u automobilu, odnosno 2,4 puta manja nego u autobusu. Ukupni godišnji eksterni troškovi prometa, koje plaćaju porezni obveznici, u EU iznose 510 milijardi eura, u čemu cestovni prijevoz sudjeluje sa 93 posto, a željeznica svega sa dva posto, navode sindikalci.

Podsjećaju i kako su više puta tražili prijam kod premijera ili resornog ministra, da bi uspostavili socijalni dijalog o budućnosti željeznice, jer smatraju da socijalni dijalog nema alternativu. Naročito to vrijedi u teškoj gospodarskoj situaciji, u kakvoj se nedvojbeno nalazi Republika Hrvatska, pa je  tim više nerazumljivo oglušivanje na njihov zahtjev o uspostavi socijalnog dijaloga.