Prvi proračun hrvatskog kraljevstva, prema povijesnim dokumentima, donijet je 30. kolovoza 1729. godine, a donijela ga je Hrvatska kraljevinska konferencija koja je, osim prvoga proračuna, donijela i niz drugih financijskih i upravnih akata. Hrvatska kraljevinska konferencija, kako je nazivaju povjesničari, bio je zapravo odbor koji je djelovao od 1689. godine pod nazivom Konferencija kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Prvu poznatu sjednicu taj je Odbor, prema sačuvanom zapisniku na latinskom jeziku, održao 15. rujna 1689. godine.
Konferenciju kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije osnovao je ban na temelju odluke Sabora. Isprva joj je svrha bila obavljanje najvažnijih zemaljskih poslova kada se Sabor zbog ratnih okolnosti nije mogao sastajati. Ubrzo se zaključilo da je postojanje i djelovanje toga tijela svrhovito i kada Sabor može djelovati, pa je tako Konferencija, osim u 17., djelovala cijelo 18. i dio 19. stoljeća. Članove Konferencije imenovao je Sabor, a to su u pravilu bili - ban, biskup zagrebački i prepošt zagrebačkog Kaptola te trojica ili četvorica velikaša i plemića. O važnijim aktima Konferencije Sabor je informiran na svakom sljedećem zasjedanju, te je akte odobravao i obično ih unosio u svoje zapisnike.
Hrvatska kraljevinska konferencija u nekim je godinama vijećala i više od deset puta, a 1700. čak 24 puta. Sjednice su najčešće održavane u Zagrebu i Varaždinu, a potom u Čičama, Ludbregu, Kerestincu, Beču, Želinu, Bratislavi, Klenovniku, Slunju, Glini, Petrinji, Rasinji, Ptuju i Budimu, navodi se u tekstu o Povijesti saborovanja.
