Da bi Vlada, odnosno Ministarstvo socijalne politike i mladih mogli ozbiljno i argumentirano odgovoriti na pitanja Ustavnog suda u vezi s eventualnim budućim izmjenama postojećeg Obiteljskog zakona, odgovor na to pitanje treba biti utemeljen na iskustvima, mišljenju i preporukama multidisciplinarnih stručnjaka iz područja obiteljsko pravne zaštite koji ovaj zakon primjenjuju u teoriji, a osobito u praksi, rekla je ministrica Juretić.
Podsjetila je da je Ustavni sud dobio deset zahtjeva za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona koji je na snazi od 1. rujna 2015. godine. Obiteljski zakon tangira svakog građanina Republike Hrvatske i zato mora biti dobro sačinjen, zapravo besprijekoran, a to će biti ako ga rade stručnjaci, što do sada nije bio slučaj, rekla je tajnica radne skupine odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko. Upravo stoga u radnu skupinu su pozvani: svi od predstavnika centara socijalne skrbi, stručnjaka obiteljskog prava do civilnih udruga, rekla je Vrsaljko. Objasnila je da cilj radne skupine nije tražiti nova rješenja već analizirati postojeće zakonske odredbe i njihovu petomjesečnu provedbu. Navela je da su već prikupili 79 mišljenja od centara socijalne skrbi i 15 od sudova.
Od udruga, u radnoj su skupini predstavnice Autonomne ženske kuće, i udruge B.a.b.e., predstavnici udruge "U ime obitelji" i iz Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo. Pozvane su i sve katedre za obiteljsko pravo. Pozivu su se odazvale pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom dok je jedino pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić odbila sudjelovati, izvijestila je Matijević Vrsaljko. Dodala je da u prošloj radnoj skupini nije bilo predstavnika udruga i odvjetnika. Zakon mora biti jednostavan i provediv i to će nam biti u fokusu rada, zaključila je Matijević Vrsaljko ističući da nitko od pozvanih nije pitao za honorar. Nakon predstavljanja radna skupina održala je prvi radni sastanak.
