HURS: Zaštita na radu nije trošak, uštede treba ostvariti drugdje

Iz HURS-a su tako reagirali na Vladine mjere u vezi rasterećenja gospodarstva odnosno na Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva s mjerama rasterećenja izdataka što ga je Vlada prihvatila na sjednici 5. siječnja, a među kojima se ističe područje zaštite na radu gdje bi se moglo uštedjeti oko milijardu kuna."Vlada, u pogledu zaštite na radu, nema namjeru administrativno rasteretiti gospodarstvo, nego umanjiti prava radnika.

Ono što nas pritom dodatno iritira jest činjenica da je ovdje riječ o temeljnom ljudskom pravu na zdravlje, koje ne bi trebalo biti predmetom računovodstvenog iživljavanja politike. Ono što nas najviše iritira jest činjenica da ljudi koji to predlažu nisu spremni ni milimetra odstupiti od zaštite svojih beneficija, a pitanje je znaju li kako izgleda rad radnika u industriji izloženih velikoj buci, ili recimo u poljoprivredi, na hladnoći poput ove aktualne", naglašavaju iz HURS-a te dodaju da "nikako ne mogu prihvatiti činjenicu da se zaštita na radu promatra kroz prizmu troška".

Osim toga, dodaju, zvuči uistinu nevjerojatno da sve druge mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva zajedno donose uštedu upola manju od one koju donose izmjene propisa zaštite na radu. "Kakve su onda to uštede i kakav je to Plan?", pitaju u HURS-u."Ako se plan sastoji u tome da se zaštita na radu svede na minimum, dok se u ostalim dijelovima poslovanja događaju tek kozmetičke izmjene koje zajedno ne 'teže' ni upola kao planirana redukcija zaštite na radu, onda taj akcijski plan nosi ime koje mu ne pripada, jer njime se ne rasterećuje gospodarstvo, nego nastavlja rastakanje radničkih prava", smatraju u HURS-u.  

"U pravilu, politika većinu ušteda planira na način da se drugi prilagode novonastaloj situaciji, kako to isto ne bi trebali raditi oni sami. Tako i plan administrativnog rasterećenja gospodarstva zapravo počiva na ukidanju zaštite na radu, kako bi poslodavcima ostalo dovoljno novaca da njima mogu plaćati državnu administraciju i njezin komoditet", drže u HURS-u. Upozoravaju i da bi planirane uštede na području zaštite na radu u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju mogle dovesti do povećanja izdataka države.

"Kako drukčije protumačiti prijedlog da se smanji učestalost obveznih zdravstvenih pregleda za radnike izložene buci s jednom godišnje na jednom u tri godine?", pitaju se te dodaju kako će ušteda koju poslodavci time ostvare biti jako skupo plaćena jer manje pregleda u pravilu rezultira s više oštećenja, čime se u budućnosti uzrokuje novi trošak zdravstvenom, ali i mirovinskom sustavu.