Vlada u priopćenju u povodu kaznene prijave zbog izjave potpisane sa saborskim zastupnikom Željkom Glasnovićem - koju Slobodna Hrvatska smatra primjerom političke korupcije - navodi da je ta izjava u domeni "legitimnih i uobičajenih razgovora te se odnosi na teme koje su zastupniku Glasnoviću, izabranom na listi u XI. izbornoj jedinici, važne u kontekstu njegovog političkog djelovanja u Hrvatskom saboru".
"Sve točke općenito su definirane i usmjerene isključivo na aktivnije rješavanje problema koje zastupnik Glasnović ocjenjuje politički relevantnim. Nadalje, većina tema je sadržana u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. te predstavljaju potvrdu provedbe već postojećih mjera", stoji u Vladinom priopćenju.
U izjavi koju su potpisali Plenković, Medved, Bušić te Glasnović, nezavisni je saborski zastupnik Vladi postavio pet zahtjeva - isplatu zaostataka mirovina pripadnicima HVO-a, što žurnije stavljanje u Vladinu i saborsku proceduru Zakona o hrvatskim braniteljima, što hitnije sazivanje plenarne sjednice o pitanju Hrvata u dijaspori i BiH, što uključuje ukidanje nepotrebne birokracije, ažuriranje popisa svih Hrvata izvan domovine te ubrzavanje postupaka dobivanja državljanstva za hrvatske građane u dijaspori.
Banski dvori u priopćenju navode da je donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uvršteno i u Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2017. godinu, koji je Vlada usvojila 29. prosinca prošle godine i da je nacrt prijedloga Zakona u finalnoj fazi izrade te će biti upućen u postupak javnog savjetovanja, a nakon toga i u postupak usvajanja.
Vezano uz realizaciju isplate zaostataka mirovina pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Vlada podsjeća da je već u listopadu prošle godine donijela Odluku o namjeni korištenja sredstava ostvarenih od povrata mirovina u postupku preračuna mirovina primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama nastalim na području bivše Jugoslavije.
"Ovom Odlukom propisano je da sredstva od povrata mirovina, koriste upravo za isplatu neisplaćenih svota mirovina korisnicima koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članovima njihovih obitelji", navode Banski dvori te dodaju da je priopćenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. travnja ove godine (Obavijest korisnicima mirovina koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članovima njihovih obitelji) jasno definirano da će isplata početi u svibnju.
U priopćenju se navodi da je, također, u Programu Vlade RH jasno utvrđena politika usmjerena na afirmaciju hrvatskog iseljeništva te je stoga dana puna podrška inicijativi za održavanje plenarne sjednice Hrvatskog sabora o statusu hrvatske dijaspore na kojoj bi se raspravile sve mjere nužne za što bolju integraciju iseljene Hrvatske, uključujući i pitanje ubrzavanja postupka stjecanja državljanstva pripadnika hrvatskog iseljeništva, kao i ažuriranja popisa svih Hrvata izvan domovine.
"Kao što je najavljeno prigodom posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mostaru 4. travnja ove godine, dogovorena je zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja će se održati u lipnju ove godine", podsjećaju Banski dvori.
Imajući na umu važnost investicija za ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva, aktivno daljnje uključivanje predstavnika hrvatskoga iseljeništva u gospodarske aktivnosti provodit će se kroz akcijski plan za uključivanje gospodarstvenika iz dijaspore u koordinaciji s tijelima državne uprave i diplomatsko-konzularnom mrežom, dodaje se u priopćenju.
Vlada navodi i da je rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina sastavni dio provedbe Vladine porezne politike te podsjeća da je od 1. siječnja ove godine novim
Zakonom o porezu na dohodak i novim
Pravilnikom o porezu na dohodak, vezano uz oporezivanje mirovina (tuzemnih i/ili inozemnih), došlo do velikog rasterećenja porezne obveze i pojednostavljenja postupka.
"No i dalje ostaje problem rješavanja ove problematike u pogledu zemalja s kojima nemamo potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, na čemu će ova Vlada nastaviti raditi", stoji u priopćenju. Slijedom svega navedenog, Banski dvori odbacuju i drže "krajnje neutemeljenim tvrdnje da izjava potpisana sa saborskim zastupnikom Glasnovićem predstavlja kazneno djelo 'podmićivanja zastupnika' iz članka 339. st. 1 i st. 2., ili bilo koje drugo kazneno djelo, uključujući i moguće kršenje
Zakona o fiskalnoj odgovornosti".
