Premijer sudjeluje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu na kojem je jedna od tema budućnost Europe, a upitan je li ta budućnost "Europa više brzina", Plenković je kazao da "Europa više brzina postoji i danas".
"Bitno je da svaka članica odabere put kojim želi ići. Ja smatram da je za Hrvatsku - s obzirom da smo zadnja članica, s obzirom na našu veličinu, naše reformske ambicije - dobro da budemo u tješnjem krugu europskog projekta i zato želim da na neki način i aktivnosti Vlade budu usmjerene za ostvarivanje tih ciljeva, pa smo i krenuli sa strategijom za uvođenje eura i ispunjavanje kriterija za Schengen", rekao je hrvatski premijer novinarima u Davosu.
Zajedno s bugarskim predsjednikom Borisovom, koji je predsjedavajući Europskog vijeća, Plenković će u petak na panelu "Ubrzavanje dugoročnog razvoja zapadnog Balkana", posvećenom europskoj budućnosti zemalja jugoistoka Europe, kako je rekao, dati poruke podrške uoči objavljivanja nove strategije o proširenju, koju će za desetak dana objaviti Europska komisija.
Budućnost cijele Europe bila je tema panela održanog u četvrtak, a hrvatski premijer drži da je bio dosta optimističan. "Bio je u jednom pozitivnijem duhu nego prije godinu dana. Vidi se da smo prošle godine još bili u post-britanskom referendumu, u svojevrsnom šoku od izlaska Ujedinjenog Kraljevstva (iz EU). Sada se ta situacija nastoji na određeni način prihvatiti i njome upravljati", kazao je.
Dolazak francuskog predsjednika Emanuella Macrona koji, kako je rekao Plenković, širi euroentuzijazam, uz ponovno učvršćivanje pozicije njemačke kancelarke Angele Merkel, "znače stabilnost europskog projekta i šanse za Hrvatsku da sa svojim ambicijama - da postane dio eurozone i Schengena - nađe svoje čvrsto mjesto na političkoj karti Europe, a time i participira u globalnim procesima", koji su glavna tema Foruma u Davosu.
Plenković je u četvrtak sudjelovao i na panelu posvećenom upravo tim procesima - globalnog upravljanja, geopolitičkih izazova, gospodarskih i socijalnih pitanja - na kojem je, kako je rekao, "sasvim jasno bilo da u daljnjoj fazi globalnog upravljanja, multilateralne suradnje, moramo voditi računa o principima slobode tržišta, ali i voditi računa i o socijalnom aspektu i svim mogućim posljedicama globalizacije i integracije".
Hrvatski premijer održao je više bilateralnih susreta. S grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom razgovarao je, kako je rekao, o jačanju jadransko-jonske suradnje s Grčkom, s albanskim premijerom Edijem Ramom o europskim ambicijama Albanije, a s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom o ukupnoj situaciji u Ukrajini, naporima za mirnu reintegraciju te ukrajinskom približavanju EU.
Sastao se i s predstavnicima Doboš grupe "koja i dalje nastavlja svoja ulaganja u Hrvatsku", predstavnicima platforme Booking.com koja je svojim aktivnostima pridonijela i većem dolasku turista u Hrvatsku, predstavnicima Googla "koji želi biti partner hrvatskoj IT industriji te predstavnicima farmaceutske kompanije La Roche "koja želi kvalitetnu suradnju s hrvatskim zdravstvenim sustavom".
Plenković je izdvojio i sastanak s generalnim direktorom Europske investicijske banke (EIB) Wernerom Hoyerom "koja je u Hrvatsku uložila pet milijardi eura i pomaže u pripremi i realizaciji projekata". "I volio bih da on, zajedno sa svojim suradnicima, tijekom ove godine posjeti Hrvatsku te da s tom svjetskom institucijom imamo još tješnju suradnju", kazao je Plenković.
