Vlada na ta tri spomenuta dokumenta HNB-a nije imala primjedbi, a matični Odbor za financije i državni proračun predložio je Saboru da ih primi na znanje.Polugodišnje informacije obuhvaćaju pregled gospodarskih kretnja, kretanja u financijskom sektoru i aktivnosti HNB-a u spomenutim razdobljima. Kad je riječ o prvoj polovini prošle godine, makroekonomska su kretanja u globalnom okružju bila razmjerno povoljna, kao i kretanja ostvarena i u domaćem gospodarstvu.
Gospodarska je aktivnost nastavila jačati, te se realni BDP povećao za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čemu je najviše pridonio rast izvoza robe i usluga. U 2017. godini broj zaposlenih nastavio se kontinuirano povećavati te je u prvom polugodištu bio za 1,8 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2016., što je u potpunosti generirao privatni sektor.
Istodobno se nezaposlenost nastavila ubrzano smanjivati pa se u lipnju broj nezaposlenih spustio na 170 tisuća, što je najniža razina od 1997. godine.Inflacija potrošačkih cijena u prvom je polugodištu 2017. zamjetno porasla, godišnja stopa inflacije povećala se s 0,2 posto prosincu 2016. na 0,7 posto u lipnju 2017. godine. HNB je provođenjem ekspanzivne monetarne politike u prvoj polovini 2017. nastavio podržavati gospodarski oporavak.
Snažnim kreiranjem primarnog novca putem deviznih intervencija ublaženi su aprecijacijski pritisci na domaću valutu i povećane su bruto međunarodne pričuve. Istodobno su se slobodna novčana sredstva na računima banaka kod HNB-a gotovo udvostručila u odnosu na isto razdoblje 2016. i dosegnula rekordne razine. Stoga nije bilo ni potražnje banaka za zaduživanjem kod HNB-a.
U takvim uvjetima poboljšali su se domaći uvjeti financiranja, što je vrijedilo za kamatne stope banaka na gotovo sve vrste kredita, a zajedno s nastavkom ublažavanja standarda odobravanja kredita i porastom kreditne potražnje nastavio se oporavak plasmana domaćih sektora, posebice za stanovništvo.
Na kraju lipnja 2017. godine ukupne međunarodne pričuve HNB-a bile su za 3,8 posto veće u odnosu na kraj 2016., dok su u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle za 3,2 posto, neki su od podataka koje u svom izvješću navodi Odbor za financije i državni proračun. Zastupnici će u četvrtak raspravljati i o Prijedlogu novog zakona o muzejima prema kojemu bi se do konca 2020. trebao dovršiti proces inventarizacije cjelokupne muzejske građe, što znači da bi svi muzeji morali uredno popisati sadržaje svojih zbirki.
Novi zakon definira privatne i muzeje vjerskih zajednica, te naglašena važnost Muzejskog dokumentacijskog centra kao središnjeg muzejskoj matičnog tijela. Trebao bi i olakšati osnivanje manjih muzeja i zbirki, te potaknuti međumuzejsku posudbu.
