U mrak su utonule dvije UNESCO-ve znamenitosti u Hrvatskoj, - Dioklecijanova palača i Dubrovačke gradske zidine, te najpoznatiji hrvatski simboli poput Arene u Puli, katedrale, Medvedgrada i Zrinjevca u Zagrebu, Trsatske gradine i Korza u Rijeci, zadarske Foše, osječke Tvrđe. Gašenjem javne rasvjete duž Makarske rivijere, zamračeno je čak 80 kilometara kvadratnih naše obale, priopćila je Petra Boić Petrač, voditeljica projekta „Sat za planetu Zemlju“ i voditeljica odjela komunikacija u WWF Adriji. Dokazujući da nijedna individualna akcija oko klimatskih promjena nije premala, te da nijedna kolektivna vizija nije prevelika, Sat za planet Zemlju započeo je gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa. Ovom inicijativom se 24 vremenske zone ujedinjuju pred velikim izazovima: klimatskim promjenama i zastrašujućim gubitkom biološke raznolikosti, navodi se u priopćenju. Naši su se gradski simboli pridružili brojnim svjetskim znamenitostima koje su 60 minuta bile u mraku: operi u Sydneyu, Kremlju i Crvenom trgu u Moskvi, Crkvi rođenja Isusova u Betlehemu, Eiffelovu tornju, Akropoli u Ateni, Coloseumu u Rimu, Brandenburškim vratima u Berlinu, londonskom Big Benu, Empire State Buildingu u New Yorku, slapovima Nijagare…
Sat za planetu Zemlju - Earth Hour je WWF-ova globalna ekološka inicijativa. Pojedinci, tvrtke, vlade i zajednice su pozvani da ugase svoja svjetla na jedan sat kako bi time pokazali svoju potporu za ekološki održivo djelovanje. WWF je ovu akciju pokrenuo 2007. godine kao inicijativu jednoga grada, Sydneya, čiji su se stanovnici obratili svjetskim čelnicima u želji da ih potaknu na zajedničko djelovanje u usporavanju klimatskih promjena. S godinama prerasla je u najveću inicijativu ove vrste na svijetu. Dosad se, naime, uključilo stotine milijuna ljudi iz više od 180 zemalja diljem svih kontinenata, čime je "Sat za planet Zemlju" postala najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana. WWF Adria je danas u Hrvatskoj obilježila Sat za planet Zemlju i spustom po Savi u Zagrebu, u suradnji s Kanu klubom Končar, te radionicama s djecom na Zrmanji i Dravi, koje su provodile Eko udruga Zrmanja i zaštitarsko-ekološka udruga Zeus. Pokrenuli su i kampanju 'Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!'. Kroz peticiju namijenjenu županu Koprivničko-križevačke županije Darku Korenu traže da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 uz poruke „Poveži se s rijekama“, „Naše rijeke, naše blago!“ i „Neka rijeke teku“.
