Odgovarajući na pitanja novinara poslije poslovnog skupa Hrvatskih izvoznika (HIZ) "Ekonomske politike Republike Hrvatske i očekivanja za 2019. godinu", Marić je kazao da projekcije rasta hrvatskog BDP-a u idućim godinama nisu pitanje ambicija već realnosti, odnosno pretpostavki kojima se raspolaže.Kako je Marić naveo u glavnom govoru na skupu, prema projekcijama Ministarstva financija, hrvatsko gospodarstvo bi u ovoj godini trebalo rasti 2,7 posto, u idućoj godini 2,9 posto, u 2020. 2,7 posto, a 2021. godini 2,5 posto.Ustvrdio je da je to pokazatelj svima, pa tako i izvršnoj vlasti, da treba dodatno raditi i pojačavati mjere koje mogu utjecati na povećanje stopa rasta, ustvrdivši da je na gospodarskom planu to jedan od ključnih izazova.Istaknuo je da je potencijalna stopa rasta hrvatskog gospodarstva nažalost ispod trenutne, "što znači da treba sa svih strana dati dodatan doprinos kako bi ta potencijalna stopa, a onda i stvarni rast bili veći". "Jedino je to garant i osigurač i da stopa zaposlenosti može biti viša, a onda i životni standard odnosno plaće", poručio je ministar financija. Kako je ustvrdio na skupu, ono što je potrebno za stimulaciju gospodarske aktivnosti, obuhvaćeno je već tradicionalnim terminom strukturnih reformi, koje je potrebno provoditi kako bi "pospješili stope gospodarskog rasta".Pozdravio je činjenicu što je HIZ na ovogodišnjem skupu naglasak stavio na reindustrijalizaciju, ustvrdivši da se svijet mijenja i da se u njemu pojavljuju različite vrste industrija koje su dobile svoj značajniji udio u svjetskim tijekovima,"Hrvatska u nekim segmentima dobro stoji, u nekima zaostaje, no to su teme o kojima treba razgovarati", rekao je Marić, dodavši da doprinos koje može dati Ministarstvo financija se prije svega odnosi na rasterećenje, u smislu manjeg troška i olakšavanja poslovanja.
Burilović: Trenutni model brodogradnje neodrživ
Predsjednik HIZ-a Darinko Bago na okruglom stolu je ustvrdio da je u gospodarskim krugovima javna tajna da su određena brodogradilišta financirala svoju nelikvidnost sklapajući ugovore za lažne brodove, i dobijajući na taj način avans odnosno kredit po zateznim kamatama, a kako im je Vlada davala garancije za te kredite, upitavši se ima li tu elemenata kaznene odgovornosti. Na pitanje novinara ministru financija osjeća li se i on prevarenim s obzirom da je Vlada početkom godine dala 96 milijuna eura garancije graditeljima brodova koji te brodove nisu isporučili, Marić je podsjetio da je Vlada nedavno prihvatila izvještaj o stanju svih jamstava, s detaljima kada su izdavana i za koje namjene."Ne mogu komentirati i ulaziti dalje u detalje kako i na koji način pojedini dijelovi sustava trebaju funkcionirati", rekao je Marić. Na ponovljeno pitanje osjeća li se prevarenim, rekao je da "zasigurno nema dobrih i pozitivnih osjećaja na tu temu", no kako to nije stvar osjećaja već realnosti, ponovivši da postoje određeni mehanizmi putem kojih treba proanalizirati kako su se i zašto pojedina jamstva davala.Ponovio je da bez obzira na visok iznos jamstava, ona imaju jednokratan efekt koji neće dovesti do ugroze stabilnosti javnih financija, pritom i najavivši da će se pooštriti mjere oko dodjele jamstava.Predsjednik HGK-a Luka Burilović ponovio je svoje ranije ocjene da je trenutni model hrvatske brodogradnje neodrživ, no pritom i ne smatra da brodogradnju treba ugasiti. Mišljenja je da netko zbog ugovaranja brodova treba odgovarati, a kaže da mu nije jasno kako netko uopće može ugovarati posao u kojem je odmah u početku iskazan gubitak.
Bago: Potrebno stimulirati prerađivačku industriju
Bago je na skupu izrazio zabrinutost zbog pada investicija u prerađivačku industriju. Ustvrdio je da je potrebna veća svijest da je potrebno stimulirati tu industriju po uzoru na neke druge zemlje, kao što su SAD i Njemačka. Kaže da u Njemačkoj svi koji se uklapaju u model novih tehnologija ostvaruju cijeli niz povlastica i stumulacija."To je jedna bitka kako doći u poziciju da imate proizvode visoke stvorene vrijednosti da bi Njemačka ostvarila onaj gospodarski rast koji je zacrtan. Hrvatska to nema i to je problem", ustvrdio je Bago.Kada je riječ o učestalim prigovorima izvoznika da je kuna prejaka, zbog čega pati njihova konkurentnost, zamjenica guvernera HNB- Sandra Švaljek je kazala da se podcjenjuje važnost stabilnosti tečaja, s obzirom da s druge strane njegova neizvjesnost može vrlo negativno utjecati na izvoz. "Kuna je dugi niz godina stabilna i to sigurno može pozitivno utjecati na njihovo poslovanje", ustvrdila je Švaljek. Podsjetila je i na pripreme za ulazak u europski tečajni mehanizam ERM II, te naposljetku uvođenje eura u srednjem roku, koje bi trebalo donijeti mnoge koristi ne samo za izvoznike već sve poduzetnike.Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić kazao je da ovogodišnji rebalans proračuna pokazuje da unatoč krugovima porezne reforme porezni prihodi rastu više od plana. Kaže da to pokazuje da je zapravo prisutan sve veći porezni pritisak na građane i tvrtke.Po njegovom mišljenju, posljednji krug porezne reforme je "mlak", a više od dvije milijarde kuna većih prihoda od očekivanih po njemu otvaraju prostor za dodatno rasterećenje, "onda bi se to vjerojatno malo više osjetilo". "Ima prostora za ozbiljnije porezno rasterećenje i veći efekt i za poduzetnike i za radnike", poručio je Grčić.Savjetnik za gospodarstvo predsjednice RH Marko Primorac kazao je da mnogi stručnjaci prognoziraju da će doći do slijedeće globalne ekonomske krize kroz dvije do tri godine te da će ona biti puno snažnija od prethodne. Kako napominje Primorac, s obzirom na to da se ekonomija neminovno kreće u ciklusima, ovo relativno povoljno vrijeme gospodarskog rasta i niskih kamatnih stopa bi trebalo iskoristiti za pripremu za buduća vremena.
