"Ovakva odredba Zakona o sigurnosti prometa na cestama dovodi liječnike u sukob s profesionalnom etikom i krši institut liječničke tajne te narušava proces liječenja, kazala je Nataša Ban Toskić iz Korodinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), udruge koja je organizirala okrugli stol. Naš prijedlog je, dodala je, da se sporni članak zakona izmijeni, da ostane ograničeni dio odgovornosti na liječniku, ali da se težište stavi na osobnu odgovornost svakog vozača". To znači, pojasnila je, da bi liječnik upozorio vozača da je njegovo zdravstveno stanje narušeno i više nije sigurno za upravljanje vozilom. Pacijent bi potpisao da je takvo upozorenje dobio a potom, nastavi li voziti i uzrokuje nesreću, dobio veće sankcije.
Liječnici od ranije traže izmjenu te odredbe zakona no taj problem je aktualiziran zbog prometne nesreće ovog ljeta koju je skrivio vozač pod utjecajem droge u kojoj su tri osobe smrtno stradale, a zbog čega je procesuirana njegova liječnica.
Žarko Katić iz Ministarstva unutarnjih poslova kazao je kako primjedbe KoHOM-a prilikom posljednjih izmjena Zakona nisu mogle biti uzete u obzir, jer taj članak zakona, koji postoji od 1993. ni nije bio predmetom izmjena. Naveo je kako je posljednjih godina bilježeno između 800 i tisuću prijava liječnika koji su uočili promjene kod pacijenata zbog kojih ne bi trebali voziti automobil, no ove je godine tisuću prijava stiglo već u prvih sedam mjeseci. Katić drži i da bi trebalo pojednostaviti Pravilnik o dijagnozama koje liječnici trebaju prijavljivati u takvim slučajevima, a koje donosi Ministarstvo zdravstva, kako bi se usmjerili na najopasnije.
Predstavnica Ministarstva zdravstva Sanja Predavec kazala je pak kako su odredbe tog Pravilnika usklađene sa praksom u Europskoj uniji. Sutkinja Visokog prekršajnog suda Snježana Kosec navela je kako postoje granice u postupanju suda u odnosu na sadašnji zakon te je ocijenila kako je stvar na zdravstvenoj struci da se odrede granice u odnosu na dijagnoze koje liječnici trebaju prijavljivati policiji.
Sudski savjetnik Zlatko Klasić istaknuo je pak kako sudska praksa u takvim slučajevima gotovo da ne postoji na Visokom prekršajnom sudu jer se oni uglavnom rješavaju u prvom stupnju na općinskim sudovima. Tako su, rekao je, u posljednje četiri godine bila svega tri predmeta, od kojih su dva bila oslobađajuća, a posljednji je slučaj teške prometne nesreće na Svetoj Heleni, koji još traje pred Općinskim sudom.
Prometni stručnjak Mario Ševrović smatra kako je zabrinjavajući podatak da u prometu u Hrvatskoj godišnje smrtno strada 300 ljudi te da je Hrvatska po sigurnosti na cestama na dnu EU-a, pa to treba biti stvar cijelog društva, a ne samo prometne struke. Naveo je i neke primjere koji mogu poslužiti u rješavanju problema oko sporne odredbe zakona.
U Velikoj Britaniji liječnici u takvim slučajevima upozoravaju vozača na njegovo izmijenjeno zdravstveno stanje zbog kojega ne može voziti automobil te o tome vode bilješku. Na vozaču je pak da obavi specijalistički pregled i dokaže da takva opasnost ne postoji. U Sloveniji prije bilo kakve prijave liječnik upućuje vozača na specijalistički pregled a tek potom ide prijava ako za nju postoji razlog.
