S 1. siječnja na snagu stupaju novi Zakon o sustavu osiguranja depozita, Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, kao i Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, dok su prije dva dana, 29. prosinca, na snagu stupile izmjene Zakona o kreditnim institucijama.
Cilj zakonskih izmjena je uskladba nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno paketom mjera za smanjenje rizika, a na tragu su i puta Hrvatske k članstvu u eurozoni, u kontekstu i uspostave bliske suradnje HNB-a s Europskom središnjom bankom (ESB), kojom RH postaje država članica sudionica u Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.
Izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, kao i Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka (HNB) preuzima ovlasti za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima. Naime, do sada je ulogu sanacijskog tijela i za kreditne institucije i investicijska društva, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). S obzirom da sanacija više nije u njenom djelokrugu, promijenjen je i sam naziv agencije - DAB će od sada nositi naziv Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
Cilj novog Zakona o sustavu osiguranja depozita je što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata odnosno građana koji u njima štede. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, zakonom se propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, odnosno prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom, odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja. I prema novom zakonu, osiguran je iznos do najviše 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan nastupa osiguranog slučaja.
Osim toga, regulirana je i dodatna zaštita depozita koji predstavljaju privremeni visoki saldo. Ti su depoziti osigurani u dodatnom iznosu od 30 tisuća eura, što znači do ukupno 130 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, i to tri mjeseca nakon datuma knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi depoziti postanu pravno prenosivi, a to se odnosi na depozite od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište, transakcije vezane uz sklapanje braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti ili smrti ili depozite utemeljene plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih pogrešaka.
DAB deponentima dosad isplatio 5,42 milijarde kuna
Iako DAB odnosno Hrvatska agencija za osiguranje depozita prestaje biti jedno od sanacijskih tijela, agencija ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, te nastavlja upravljati fondom osiguranja depozita i dobiva ovlasti za sudjelovanje u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija. Kako bi se osigurala djelotvornija upotreba sredstava iz sustava za osiguranje depozita, novim zakonom propisuje se da se fond osiguranja depozita sastoji od dva djela - osnovnog fonda osiguranja depozita i dodatnog fonda osiguranja depozita. Svrha osnovnog fonda osiguranja depozita, koji u svakom trenutku raspolaže s iznosom sredstava od jedan posto osiguranih depozita, je isplata osiguranih depozita, dok je svrha dodatnog fonda, čija je ciljana razina 1,5 posto iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija, nadopunjavanje osnovnog fonda osiguranja depozita ako raspoloživa sredstva osnovnog fonda padnu ispod jedan posto osiguranih depozita, kao potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje njegovih sredstava u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija i podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija, pojasnili iz DAB-a.
Na kraju 2019. godine, pokazuju podaci s internetskih stranica DAB-a, od ukupno 339,4 milijarde kuna depozita osigurano je 201,3 milijarde kuna ili 59 posto. Prema neslužbenim pak podacima, iznos osiguranih depozita s 31. listopadom 2020. godine iznosi 211,1 milijardu kuna. Fond osiguranja, uspostavljen još 1998. godine, tako raspolaže s iznosom od 2,5 posto osiguranih depozita, odnosno oko pet milijardi kuna, pri čemu su iz DAB-a ocijenili da Hrvatska ima jedan od najstabilnijih sustava osiguranja depozita i zaštite štednje građana u Europskoj uniji. Navedena ciljana razina raspoloživih sredstava omogućava da se klijente ''propale banke'' počne isplaćivati već u roku od sedam dana nakon propasti, a što europska direktiva svim državama članicama nameće kao obavezu tek od 2024. godine, istaknuli su iz DAB-a. I u zadnjim je slučajevima stečaja banaka DAB s isplatama osiguranih depozita počeo u roku sedam dana, kažu u DAB-u. DAB je od svog osnutka isplatio 217.203 deponenata u iznosu od 5,42 milijarde kuna za osigurane depozite 30 banaka i štedionica nad kojima je otvoren stečajni postupak, pokazuju podaci agencije.
Cilj skraćivanje trajanja stečajnog postupka kreditnih institucija
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je na Vladi i u Saboru tijekom rasprava o predloženim zakonima, naglašavao kako propast bilo koje kreditne institucije ima direktne negativne posljedice na sve fizičke i pravne osobe koje su imale poslovne odnose s tom kreditnom institucijom u slučajevima kada je riječ o iznosu većem od 100 tisuća eura po klijentu. Naime, sustav osiguranja depozita građanima i pravnim osobama omogućuje da u vrlo kratkom roku dođu do dijela odnosno do najviše 100 tisuća eura, no u slučajevima kada poslovni odnos uključuje više od 100 tisuća eura u većini ostaju trajno bez pristupa tim sredstvima. Prvenstveni razlog tome su dugotrajni stečajni postupci odnosno presporo unovčenje imovine kreditne institucije, koja zbog svoje financijske specifičnosti značajno gubi vrijednost protekom vremena, rekao je tada Marić. Stečajevi nad kreditnim institucijama dosad su se provodili prema važećem stečajnom zakonu, a cilj novog Zakona o likvidaciji kreditnih institucija jest skraćivanje trajanja stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.
Prilikom upućivanja zakona u drugo saborsko čitanje krajem studenoga, Marić je upozorio da je prosječno vrijeme trajanja likvidacijskih procesa kreditnih institucija dosezalo i više od deset godina, a u šest kreditnih institucija ti procesi još nisu okončani.
