Dnevne novosti

EU predlaže SAD-u novi početak u odnosima

21.01.2021 07:10 BRUXELLES, 20. siječnja 2021. (Hina) - Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je u srijedu novoizabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu novi temeljni ugovor u odnosima EU-a i SAD-a, a promjenu na čelu Sjedinjenih Država predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nazvala je "novom zorom" u međusobnim odnosima.

"Današnji dan je više od tranzicije. Danas je prilika za obnovu naših transatlantskih odnosa, koji su uvelike patili u protekle četiri godine. Tijekom tih godina svijet je postao složeniji, nestabilniji i nepredvidljviji", izjavio je Michel na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u okviru raspravu o budućim odnosima između EU-a i SAD-a. Rasprava je organizirana na dan kada Joe Biden polaže prisegu kao 46. američki predsjednik. "Prvi dan njegova mandata, svečano predlažem novom predsjedniku da izgradimo novi temeljni paket za jaču Europu, jaču Ameriku i jači svijet", rekao je Michel.

Michel je Bidena pozvao na izvanredni sastanak na vrhu zemalja članica EU-a, koji bi se trebao održati paralelno sa samitom NATO-a. Predsjednik Europskog vijeća je rekao da dvije strane pred sobom imaju pet prioriteta: jačanje multilateralne suradnje, borbu protiv pandemije covida-19, klimatske promjene, ekonomski oporavak koji uključuje digitalnu transformaciju i udruživanje snaga za sigurnost i mir. "Europa ponovno ima prijatelja u Bijeloj kući nakon četiri duge godine", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nazvavši Bidenov dolazak novom zorom u SAD-u i ističući da je EU spreman za novi početak.

Von der Leyen je rekla da će ponovno pridruživanje SAD-a, Pariškom ugovoru o zaštiti klime, što je najavio Biden, predstavljati "snažan početak" novih transatlantskih odnosa. Predsjednica Komisija je ukazala na potrebu reguliranja internetskih divova na globalnoj razini, ističući da "Silicijska dolina ne može donositi zakone" i da "nove tehnologije ne mogu određivati kako ćemo živjeti". Ona je upozorila i da nakon odlaska Donalda Trumpa, neće nestati njegovi pristaše koji su ga podržavali.

Četiri godine Trumpove vladavine teško su uzdrmale povjerenje Europljana u Sjedinjene Države. To pokazuju rezultati istraživanja koje je u 11 europskih zemalja provelo Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), paneuropski think tank koji se bavi istraživanjem europske vanjske i sigurnosne politike. Prema tom istraživanju, Europljani su umireni izborom Joea Bidena za novog američkog predsjednika, ali nisu uvjereni u to da on može zaustaviti pad Sjedinjenih Država na globalnoj pozornici. Istraživanje provedeno u studenom i prosincu prošle godine u Danskoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Iako Europljani u većini pozdravljaju izbor Joea Bidena, većina anktetiranih (51 posto) ne dijeli mišljenje da će SAD pod Bidenom uspjeti prevladati svoje unutarnje podjele i ulagati u rješavanje međunarodnih pitanja, poput klimatskih promjena, mira na Bliskom istoku, odnosima s Kinom i europske sigurnosti. "Kada je George W. Bush bio predsjednik, Europljani su bili podijeljeni po pitanju kako bi Amerika trebala koristiti svoju moć. Ulaskom Bidena u Bijelu kuću oni su podijeljeni po pitanju ima li Amerika uopće moć", kaže u svom komentaru istraživanja Mark Leonard, utemeljitelj i direktor ECFR-a. George W. Bush bio je predsjednik SAD-a od 2001. do 2009.

Velika većina Europljana smatra da će Kina preuzeti od SAD-a ulogu vodeće supersile u sljedećem desetljeću. To mišljenje dijeli čak 79 posto Španjolaca, 72 posto Talijana i Portugalaca, 62 posto Francuza. Jako mali broj Europljana vjeruje da bi Sjedinjene Države intervenirale za njih u slučaju vojne krize. Samo 10 posto anketiranih smatra SAD vjerodostojnim partnerom koji će uvijek štititi Europu, a najmanje 60 posto njih u svakoj od zemalja u kojoj je provedene istraživanje, 67 posto u prosjeku, smatra da njihova zemlja ne može ovisiti o američkoj potpori u slučaju veće krize. Dvije trećine anketiranih ističe važnost da Europa ulaže u svoje obrambene sposobnosti, umjesto da se prvenstveno oslanja na SAD.