Najveće povećanje dogodit će se u Zagrebu, u kojem će broj sa 65 narasti na 75, a u Novom Zagrebu će ih umjesto dosadašnjih 16 biti 18. Drugi najveći rast broja javnih bilježnika bit će u Splitu. Tamo će ih biti 32 nakon stupanja pravilnika na snagu, a među gradovima koji će povećati broj javnih bilježnika za više od jednog je Dubrovnik, gdje će ih umjesto sadašnjih sedam biti deset. To je porast za gotovo 50 posto.
"Nejasno je zašto se kod nas povećava broj javnih bilježnika", govori Anđelko Stanić, javni bilježnik iz Dubrovnika. "Elektronički upis evidentira broj naših poslova, a on je zbog pandemije i krize pokazao pad, a ne rast poslova. Bilježnici su prisiljeni uzimati subvencije države jer ne možemo platiti ljude koji rade u uredima, a oni jako puno znaju i jako puno vrijede. Povećanje nema opravdanja", kaže Stanić.
Ministarstvo pravosuđa, koje je izradilo novu javnobilježničku mrežu, navodi da javnobilježnička usluga mora biti što dostupnija građanima, a kao razlog povećanja broja ureda navodi "veličinu i pripadajući broj stanovnika te broj poslovnih subjekata pojedinog pravosudnog područja, uvažavajući pojedine inicijative jedinica lokalne samouprave i javnih bilježnika te inicijative Europske komisije za liberalizaciju profesije javnih bilježnika". No, od 2018., otkad datira sadašnji pravilnik, malo gdje je povećan broj stanovnika, a zbog korone nije procvala ni poslovna aktivnost.
