Uvodno je potrebno istaknuti da je uslijed pojave koronavirusa u Republici Hrvatskoj aktiviran Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske kao i stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga je u cilju ujednačavanja postupanja svih subjekata odgovornih za provedbu mjera zaštite života i zdravlja građana, kao i samih građana i pravnih osoba na cjelokupnom području Republike Hrvatske, bilo potrebno dopuniti Zakon o sustavu civilne zaštite ("narodne novine" br. 82/15. i 118/18.) na način da se omogući Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluka i uputa koje provode stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te da se na taj način ujednači postupanje svih stožera prilikom donošenja i provedbe odluka kojima se reguliraju svakodnevne aktivnosti građana i pravnih osoba u situaciji proglašene epidemije.
Tako je Zakonom o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 31/20. – stupio na snagu 19. ožujka 2020.) dodan članak 22.a kojim je propisano da u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (stavak 1.). K tome, propisano je da se odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana (stavak 2.).
Inače, možemo napomenuti da je Pravilnikom o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite ("Narodne novine" br. 126/19. i 17/20.) uređen sastav stožera civilne zaštite na razini Republike Hrvatske te na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uvjeti za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera te način rada stožera.
Na temelju prethodno navedenog članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, dana 19. ožujka 2020., donio je Odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja ("Narodne novine" br. 32/20.). Navedenom Odlukom određeno je da su s obzirom na put prijenosa bolesti COVID-19 sve osobe na području Republike Hrvatske obvezne se strogo pridržavati protuepidemijskih mjera i stroge mjere socijalnog distanciranja iz ove Odluke u trajanju od 30 dana od dana donošenja ove Odluke. Jedna od protuepidemijskih mjera koje se nalaže ovom Odlukom je i obustava rada ugostiteljskih objekata svih kategorija, uz izuzetak usluge pripreme i dostave hrane, usluge smještaja te rada pučkih i studentskih kuhinja.
U kontekstu prethodno navedenog bilo je potrebno intervenirati i u tekst Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19. i 98/19.). Dakle, bilo je potrebno, a s obzirom na ovakvu izvanrednu situaciju vezano uz epidemiju koronavirusa, omogućiti da Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, u uvjetima posebnih okolnosti, privremeno uredi ili zabrani rad ugostiteljskih objekata, ograniči ili na drugačiji način uredi radno vrijeme ugostiteljskih objekata koje će se primjenjivati na pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Takva dopuna za cilj ima da se u ovakvim izvanrednim situacijama na efikasan i brz način može djelovati u cilju sprječavanja daljnje ugroze.
Stoga je Zakonom o dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Narodne novine" br. 32/20. – stupio na snagu 20. ožujka 2020.) dodan članak 9.a kojim je izrijekom propisano da „Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske može odlukom privremeno urediti ili zabraniti rad svih ili pojedinih skupina i/ili vrsta ugostiteljskih objekata ili ograničiti radno vrijeme pojedinih ili svih skupina i/ili vrsta ugostiteljskih objekata propisanih člankom 9. ovoga Zakona te pružatelja ugostiteljskih usluga iz članka 41. ovoga Zakona na cijelom ili pojedinom području Republike Hrvatske, u uvjetima posebnih okolnosti“ (stavak 1.). Istim člankom se propisuje što se podrazumijeva pod terminom posebnih okolnosti, pa je tako propisano da „posebne okolnosti“ podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu (stavak 2.). Konačno, stavkom 3. navedenog članka propisano je da za vrijeme važenja odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka na ugostiteljske objekte koji su obuhvaćeni tom odlukom ne primjenjuju se odredbe članka 9. ovoga Zakona, dakle, odredbe kojima se uređuje radno vrijeme pojedinih vrsta ugostiteljskih objekata.
Međutim, kako se u javnosti pojavila informacija da su već neki ugostitelji postupili protivno naloženoj mjeri obustave rada ugostiteljskih objekata, to su onda posebno interesantne dopune koje se odnose na prekršajne odredbe. Naime, prema dopunjenom članku 46. stavku 1. točki 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti novčanom kaznom od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i fizička osoba - obrtnik ako pruža ugostiteljske usluge suprotno odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz članka 9.a ovoga Zakona za vrijeme dok je takva odluka na snazi (članak 9.a), dok će se novčanom kaznom od 3000,00 do 10.000,00 kuna kaznit za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi (stavak 2.). Ukoliko se ponovi prekršaj u istom ugostiteljskom objektu pravna osoba i fizička osoba - obrtnik kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 90.000,00 kuna (stavak 5.).
U odnosu na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo mjerodavna prekršajna odredba je članak 50. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Dakle, prema dopunjenom članku 50. stavku 1. točki 8. navedenog Zakona novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba - nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ako pruža ugostiteljske usluge suprotno odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz članka 9.a ovoga Zakona za vrijeme dok je takva odluka na snazi (članak 9.a). U slučaju ponavljanja prekršaja iz stavka 1. ovoga članka u istom objektu kaznit će se fizička osoba - nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna (stavak 2.).
Željko Kudrić, dipl.iur.
