Dugo najavljivani zakon kojim bi se odlučivalo o institutu nacionalne naknade za starije osobe upućen je u saborsku proceduru po hitnom postupku.
Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje: Prijedlog zakona) sadrži osamnaest članaka kojima se propisuju uvjeti i kriteriji za ostvarivanje prava, obuhvat osoba koje mogu ostvariti to pravo i nadležnost za provedbu postupka.
Prema projekcijama iz Izvješća o starenju stanovništva za 2018. godinu (
The 2018 Ageing Report: Economic and Budgetary Projections for the EU Member States 2016-2070) broj osoba starijih od 65 godina u Republici Hrvatskoj iznosi 861.333. Procijenjeno je da je među njima oko 60.000 (59.738) osoba starijih od 65 godina koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu korisnici mirovine niti su zaposleni. Stoga se predloženim zakonom planiraju osigurati preduvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu i tim osobama čime bi im se omogućio određeni stupanj socijalne sigurnosti i povećala kvaliteta života.
U
člancima 4. i 5. Prijedloga zakona navedeni su osnovni uvjeti koje mora ispunjavati osoba da bi ostvarila pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe. Tako je propisano da, kao što smo naveli, to pravo može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.
Također mora ispuniti i sljedeće uvjete, koji se odnose na to da:
1. da nije korisnik mirovine prema propisima Republike Hrvatske ili prema propisima druge države i nije osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju,
2. da korisniku i/ili članovima kućanstva prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Prijedloga zakona,
3. da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi,
4. da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi,
5. da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.
Propisano je i nekoliko iznimaka od navedenih uvjeta, a odnose da na to da korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe, ali pod uvjetom da se na zahtjev korisnika tada utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Isto tako, korisnik prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe, ali također pod uvjetom da se tada na zahtjev korisnika obustavi isplata mirovine.
U smislu ovog
Prijedloga zakona, kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života, bez obzira na srodstvo. Prihodom se smatraju sva novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od mirovine ili na neki drugi način ostvarena u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka, a umanjeni za iznos uplaćenog prireza i poreza. U prihod se ne uračunavaju doplatak za pomoć i njegu i invalidnina prema propisima o socijalnoj skrbi, invalidnina prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, invalidnina prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata kao niti naknada zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za pomoć i njegu prema propisima iz mirovinskog osiguranja te druge naknade koje ne podliježu plaćanju poreza na dohodak prema poreznim propisima.
Postupak za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe pokreće se na zahtjev osobe koja ispunjava navedene uvjete, a to pravo joj pripada od dana podnošenja urednog zahtjeva. Kao što smo naveli, ako procijeni da je to za njega povoljnije, korisnik mirovine i zajamčene minimalne naknade također može postati korisnik nacionalne naknade za starije. U tom slučaju, njemu pripada pravo na nacionalnu naknadu za starije od prvog dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog sustava, odnosno od prvog dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) nadležnoj prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, koja odlučuje o zahtjevu u prvom stupnju. Propisuje se i obveza Zavoda da po službenoj dužnosti prati promjene koje utječu na stjecanje i korištenje prava, odnosno na provjeru dohotka, promjenu prebivališta i broja članova kućanstva. Ako se zbog promjene u osobnim ili stvarnim okolnostima više ne ostvaruju uvjeti za korištenje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, to pravo prestaje danom nastanka promjene.
Člankom 9. Prijedloga zakona nacionalna naknada za starije osobe određena je u iznosu od 800,00 kuna mjesečno od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od 01. siječnja 2021. godine. Svota nacionalne naknade će se mijenjati svake godine, odnosno usklađivati od 01. siječnja 2022. godine nadalje prema stopi rasta indeksa potrošačkih cijena u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Marina Turković
