Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
NOTARIUS-INFO > Dnevni NOTARIUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

14.9.2020

Bolovanje radnika zbog određene mjere samoizolacije i bolovanje roditelja zbog djece koja su u samoizolaciji

Nešto ranijim završetkom turističke sezone nego prijašnjih godina, a samim time i povratkom radnika sa godišnjih odmora te ponovnog vraćanja na svoja radna mjesta, između ostalog, ponovno se aktualizira problematika potencijalnih odlaska na bolovanja radi samoizolacije u kontekstu zaraze COVID-19 virusom.

Mnogi radnici još uvijek ne znaju hoće li svoj rad ostvarivati u prostorijama poslodavaca, kod kuće ili nekom trećem mjestu, no ta neizvjesnost je tema nekog idućeg teksta, a ovim člankom obradit ćemo cjelokupnu problematiku odlaska na bolovanja zbog samoizolacije i fokusirat se na različite potencijalne kombinacije korištenja bolovanja u svjetlu razmatranja zaraze COVID-19 virusom, ali i slučajeva kada radnik ide na bolovanje, a da nije zaražen.

Što je izolacija a što samoizolacija?

Pod pojmom izolacija podrazumijevamo da se osoba smješta i boravi u posebnoj sobi/prostoriji radi sprečavanja širenja zaraznih bolesti. Isto vrijedi i za samoizolaciju, samo se termin izolacija koristi za bolesne osobe, a samoizolacija ili kućna karantena za zdrave. Izolacija je mjera izdvajanja osobe od drugih ljudi koja se primjenjuje prilikom liječenja osoba koje su bolesne i imaju simptome bolesti, u ovom slučaju su to simptomi akutne respiratorne infekcije (barem jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah odnosno poteškoće s disanjem) uz ispunjene epidemiološke kriterije (boravak u zemljama koje su zahvaćene epidemijom ili bliski kontakt s osobom koja je vjerojatan ili potvrđen slučaj bolesti). Osobe za koje zdravstveni djelatnik postavi sumnju na infekciju koronavirusom, nakon testiranja i dijagnostike, liječe se uz mjere izolacije u bolnici ili u kućnoj izolaciji, ovisno o težini bolesti.

Samoizolacija je posebna mjera zdravstvene zaštite koja se provodi temeljem odluke ministra zdravstva. Primjenjuje se na zdrave osobe (bez simptoma) koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim osobama COVID-19 (korona virusa) u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja ili doticaja s oboljelom osobom. Osnovno pravilo je da treba ostati kod kuće (u kućnoj karanteni/samoizolaciji, a za određena područja strani državljani u organiziranoj karanteni) i izbjegavati fizički bliski kontakt s drugim ljudima. Vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora odnosno samoizolacije je 14 dana, zato što inkubacija COVID-19 bolesti (od zaraze do pojave simptoma) može trajati od 2 do 14 dana.

U svrhu što boljeg razumijevanja potencijalnih problema (ponajviše financijske i organizacijske prirode) za radnike, do kojih može doći zbog propisivanja mjera samoizolacije, razložit ćemo sve pozitivne (potencijalne i preventivne) učinke njenog određivanja. U samoizolaciju/kućnu karantenu stavljaju se osobe koje su bile izložene koronavirusnoj bolesti te mogu u sljedećih 2-14 dana oboljeti. Te osobe se podvrgavaju zdravstvenom nadzoru u svrhu što ranijeg otkrivanja eventualnog nastanka bolesti i sprječavanja njezinog širenja. Osoba koja oboli od COVID-19 je zarazna od samog početka bolesti, u vrijeme kada su simptomi blagi, a može biti zarazna i 1-2 dana prije početka bolesti. Svrha kućne karantene/samoizolacije je da u slučaju bolesti osoba ima minimalni broj kontakata u vrijeme zaraznosti, a što je cilj za smanjenje širenja bolesti u populaciji. Ako je osoba bila izložena riziku od zaraze koronavirusom, ostankom kod kuće štiti svoje prijatelje, kolege i širu zajednicu. Ostanak kod kuće također pridonosi suzbijanju i sprječavanju širenja virusa.

Određivanje mjere samoizolacije?

Najjednostavnijom definicijom možemo reći kako osobe koje su imale bliski osobni kontakt s osobom sa sumnjom ili laboratorijski potvrđenom COVID-19 bolesti imaju obvezu biti u samoizolaciji u trajanju od 14 dana, o čemu će ih uputiti epidemiolog. No tu prestaje jednostavnost u svakom pogledu, jer iako se na prvu čini prilično jasno tko i kada mora u samoizolaciju, svjedoci smo zadnjih pola godine kako je „institut mjere samoizolacije“ sve samo ne jednostavan i jasan. Ipak, valja napomenuti kako je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (dalje u tekstu: HZJZ) na gotovo sveobuhvatan način predvidio situacije u kojima liječnik osobi propisuje mjeru samoizolacije. U samome početku pojave COVID-19 i prvih mjera za borbu protiv njega, osobe koje su bile u područjima zahvaćenim sa široko rasprostranjenim i lokalnim širenjem koronavirusne bolesti prema popisu zemalja Svjetske zdravstvene organizacije u dnevnim izvještajima (praktički sve europske zemlje su uključene), ili su bile u bliskom kontaktu s potvrđenim slučajem COVID-19 bolesti, trebale su biti 14 dana u samoizolaciji/kućnoj karanteni (i hrvatski i strani državljani). S produbljivanjem korona krize, pa i dolaskom turističke sezone, kao i ugledajući se na donesene mjere ostalih država Europe i HZJZ je objavljivao Preporuke i upute za određivanje mjere samoizolacije mijenjajući, odnosno nadopunjavajući kriterije za nju. Tek nam slijedi vidjeti što nas čeka po ovom pitanju s dolaskom jeseni, no to je opet neka druga tema na kojoj se nećemo zadržavati.

Mjera samoizolacije izriče se samo onoj osobi koja je osobno bila u kontaktu s pozitivnom osobom. U tom se slučaju osobe koje žive u kućanstvu s osobom u samoizolaciji, ponašaju „uobičajeno“, odnosno one nisu u samoizolaciji i na njih se mjere ne primjenjuju. Tek ako osoba u samoizolaciji razvije znakove bolesti, testira se i bude pozitivna, od tog trenutka su sve osobe koje žive s tom osobom u samoizolaciji. Drugim riječima, ukoliko je npr. suprug bio u kontaktu s kolegom na poslu za kojeg se ustanovilo da je pozitivan na koronavirus, određuje mu se mjera samoizolacije. U kućanstvu u kojem živi sa suprugom i dvoje djece i svakodnevno je u kontaktu s njima samo on ima određenu mjeru samoizolacije, dok supruga i djeca se ponašaju „normalno“ i ne moraju se javljati liječniku, niti će im biti određena mjera samoizolacije. Pojednostavljeno rečeno, osoba koja je bila ili je u kontaktu s osobom kojoj je propisana mjera samoizolacije iz razloga što je bila u osobnom kontaktu sa zaraženom osobom ne mora ići u kućnu karantenu (samoizolaciju).

Osobe koje podliježu preventivnoj mjeri zdravstvenog nadzora u obliku samoizolacije moraju privremeno ograničiti svoje kretanje i boraviti u kući, ne napuštati dom i što više se truditi imati manje doticaja s ostalim ukućanima i drugim ljudima. Što se tiče ukućana, članova obitelji osobe koja je u samoizolaciji i nema simptome bolesti, oni mogu normalno nastaviti svoje radne i privatne obaveze, normalno ići na posao, u školu ili u vrtić. Kao i osoba u samoizolaciji, ostali ukućani također trebaju provoditi pojačanu osobnu higijenu i higijenu prostora te ograničiti svoja kretanja i socijalne kontakte tako da njihove radne i druge neodgodive obveze nisu narušene. No, ako osoba koja je u samoizolaciji razvije simptome i testiranjem se utvrdi COVID-19 bolest, onda i ukućani trebaju biti podvrgnuti zdravstvenom nadzoru i biti u samoizolaciji u trajanju od 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom kada je mogla biti zarazna (u trenutku početka simptoma i dan-dva prije pojave simptoma).

Primjer 1. Propisana mjera samoizolacije uz nastavak rada od kuće

Radniku kojem je utvrđena potreba samoizolacije, odmah se upućuje u kućnu karantenu, a izabranog liječnika opće prakse je obvezan obavijestiti o tome telefonski ili putem e-maila. U dogovoru s poslodavcem vrijeme koje je radnik obvezan provesti u samoizolaciji može se organizirati tako da posao obavlja od kuće i onda ne može ostvariti i pravo na naknadu plaće na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO), a o tome također obavještava i izabranog liječnika opće prakse. U tom mu slučaju izabrani liječnik ne utvrđuje privremenu nesposobnost i ne izdaje izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad. Ukratko rečeno, radnik se nalazi u samoizolaciji, no nastavlja s radom od kuće i nastavlja primati plaću kao da radi na uobičajenom radnom mjestu. Ukoliko je osoba osiguranik HZZO-a, kojem je od strane nadležnog epidemiologa utvrđena samoizolacija, odmah je  upućena u samoizolaciju, te je svog izabranog liječnika obvezna obavijestiti o samoizolaciji telefonski ili putem e-maila. Također, valja naglasiti da i liječnik obiteljske medicine putem platforme HZZO-a dobiva obavijest u svoj računalni program da je osoba u obaveznoj samoizolaciji i da joj je potrebno otvoriti bolovanje. Osobi se otvara bolovanje samo ako je to potrebno/primjenjivo, jer ako se osoba dogovorila s poslodavcem da će za vrijeme propisane mjere samoizolacije (kućne karantene) raditi od kuće liječnik neće niti otvoriti bolovanje, a za svoj rad osoba će primiti plaću od poslodavca.

Primjer 2. Propisana mjera samoizolacije uz otvaranje bolovanja

Radniku kojem je utvrđena potreba samoizolacije, odmah se upućuje u kućnu karantenu, a izabranog liječnika opće prakse radnik je obvezan obavijestiti o tome telefonski ili putem e-maila. Izabrani liječnik utvrđuje privremenu nesposobnost i izdaje izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad. Naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog samoizolacije radi koronavirusa od prvoga dana privremene nesposobnosti obračunava i isplaćuje HZZO, a pripada osiguraniku za sve vrijeme trajanja tog bolovanja i to samo za dane, odnosno sate za koje bi imao pravo na plaću da radi prema propisima o radu. Ovdje je potrebno napomenuti kako osoba nije zaražena koronavirusom, ima određenu mjeru samoizolacije i nalazi se u kućnoj karanteni, no nije u mogućnosti obavljati svoj posao od kuće radi prirode posla i otvara bolovanje.

U slučaju da je radnik izoliran prema čl. 39. stavku 1. točki 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN  br. 80/13., 137/13. i 89/19. dalje u tekstu: ZOZO), ima pravo na naknadu plaće. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi i u slučaju izolacije osiguranika zbog koronavirusa osiguranicima pripada pravo na naknadu plaće. Osiguranik kojem je od strane nadležnog epidemiologa utvrđena potreba izolacije, o čemu će HZZO zaprimiti obavijest, odmah se upućuje u izolaciju, a izabranog liječnika je obvezan obavijestiti o tome telefonski ili putem maila. U navedenom slučaju izolacije naknada plaće se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a od prvog dana korištenja prava odnosno otvaranja bolovanja zbog izolacije. Kako osiguranici u izolaciji ne mogu preuzeti izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad kod izabranog liječnika i neposredno podnijeti zahtjev za naknadu plaće HZZO-u uz propisanu dokumentaciju, iznimno u uvjetima ograničenog kretanja usred pandemije COVID – 19, omogućava im se podnošenje zahtjeva elektronskim putem bez prilaganja izvješća, a HZZO će podatke o otvorenoj privremenoj nesposobnosti po osnovi izolacije preuzeti putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH). Ako osiguranik ne može priložiti ni potvrdu o plaći izdanu od poslodavca (R1), tu će potvrdu HZZO od poslodavca zatražiti službenim putem. Naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog izolacije od prvoga dana privremene nesposobnosti obračunava i isplaćuje HZZO, a pripada izoliranom osiguraniku (radniku) za sve vrijeme trajanja tog bolovanja i to samo za dane, odnosno sate za koje bi imao pravo na plaću da radi prema propisima o radu te ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a dok izabrani liječnik opće prakse ne utvrdi da je sposoban za rad. Sumirajmo, naknada plaće za vrijeme samoizolacije (uz otvaranje bolovanja) i izolacije se isplaćuje u 100% iznosu od osnovice za naknadu plaće s time da mjesečni iznos ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Primjer 3. Bolovanje roditelja zbog djece koja su zaražena koronavirusom

Ukoliko je npr. dijete školske ili vrtićke dobi pozitivan na Covid-19 i propisana mu je mjera izolacije, s njim u kućnu karantenu idu i članovi njegovog kućanstva, za potrebe pojašnjenja u ovom primjeru roditelji koji su oboje u radnim odnosima. U slučaju da roditelji svoje poslove mogu obavljati od kuće, mogu kao u primjeru br. 1 u dogovoru s poslodavcem vrijeme koje provode u kućnoj karanteni organizirati tako da posao obavljaju od kuće i onda ne mogu ostvariti i pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a, a o tome također obavještavaju i izabranog liječnika opće prakse. U tom slučaju izabrani liječnik ne utvrđuje privremenu nesposobnost i ne izdaje izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad, a radnik iako se nalazi u samoizolaciji, nastavlja s radom od kuće i nastavlja primati plaću kao da radi na uobičajenom radnom mjestu. No, ukoliko su roditelji zaposleni na poslovima koji se ne mogu obavljati od kuće, moraju otvoriti bolovanje. U tom slučaju, naknada plaće za vrijeme samoizolacije se isplaćuje u 100% iznosu od osnovice za naknadu plaće s time da mjesečni iznos ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Primjer 4. Bolovanje roditelja radi djeteta kojemu je propisana mjera samoizolacije jer je bio u kontaktu sa zaraženom osobom

Situacija koja će svakako zadavati najviše glavobolja i potencijalno biti najčešća u kontekstu odlaska na bolovanje je svakako bolovanje roditelja radi djeteta kojemu je propisana mjera samoizolacije jer je bio u kontaktu sa zaraženom osobom. Npr. ako je djetetu školske dobi ili vrtićke dobi propisana samoizolacija jer je bio u kontaktu sa zaraženim učenikom, članovi njegova kućanstva u ovom primjeru roditelji koji su oboje u radnom odnosu ne moraju u samoizolaciju. Djetetu je propisana mjera samoizolacije, no sve do trenutka kada (i ako) dijete ne razvije znakove bolesti i nakon testiranja bude pozitivan na koronavirus roditelji ne moraju u samoizolaciju, a samim time niti nemaju pravo na ostvarivanje naknade plaće za vrijeme samoizolacije u 100% iznosu od osnovice za naknadu plaće. Razvidno je kako je organizacijski, a pogotovo financijski ovo vrlo nepovoljna situacija koja potencijalno čeka roditelje čija djeca završe u samoizolaciji kao kontakti osoba zaraženih koronavirusom. Ukoliko se radi o maloljetnoj djeci rano školske ili vrtićke dobi koja tijekom samoizolacije ne mogu sama biti doma u kućnoj karanteni, a roditelji obavljaju posao kod kojeg nije moguće raditi od kuće, izgledno je da će morati otvarati bolovanje za njegu člana obitelji. U ovom primjeru naknada za bolovanje zbog njege djeteta biti će obračunata prema HZZO-ovim odredbama o privremenoj nesposobnosti za rad radi njege člana obitelji:

  • Privremena nesposobnost za rad radi njege osigurane osobe - djeteta do navršenih 3 godine starosti - pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 dana. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu i od prvog dana ju obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna mjesečno. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.
  • Privremena spriječenost za rad radi njege člana obitelji - djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti - pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 dana. Naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.
  • Privremena nesposobnost za rad radi njege člana obitelji - djeteta starijeg od 7 godina - pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 40 dana. Naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 4.257,28 kuna mjesečno. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.

Pravo na privremenu spriječenost za rad osiguranik može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj odnosno životni partner), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.

Iz svega prethodno navedenog možemo zaključiti kako roditelji vrtićke djece do 3 godine koja završe u kućnoj karanteni zbog pozitivnog rezultata na koronavirus i roditelji koji sami završe u samoizolaciji (i otvore bolovanje), imaju pravo na 100 posto od osnovice za naknadu plaće. Njihova ukupna naknada svejedno neće biti veća od 4.257,28 kuna mjesečno, što je iznos mjesečne naknade za puno radno vrijeme koji će isplatiti HZZO. Na ovaj način osobe koje inače imaju bitno veća primanja u samoizolaciji će dobivati značajno manju naknadu. S druge strane, roditelji djece starije od 3 godine koja moraju u samoizolaciju zbog kontakta sa zaraženom osobom koronavirusom proći će još i gore, a s obzirom na to da jedino da budu kod kuće zajedno sa svojom maloljetnom djecom koja su u kućnoj karanteni je da otvore bolovanje za njegu djeteta te će u tom slučaju primati naknadu plaće u iznosu 70 posto od osnovice za naknadu plaće.

Potrebno je napomenuti i da osiguraniku naknada plaće na teret sredstva HZZO-a u visini propisanoj Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, pripada samo pod uvjetom da prije dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće ima ostvaren staž osiguranja, što znači da radi najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Također, bitno je naglasiti da ukoliko osiguranik ne ispunjava taj uvjet, da mu za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti, pripada naknada plaće u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme, što iznosi 831,50 kuna (proračunska osnovica za 2020. godinu 3.326,00 kuna x 0,25).

Visina osnovice za naknadu plaće za vrijeme samo(izolacije) i postupak kompletiranja zahtjeva

Osnovica za naknadu plaće od koje se određuje naknada za vrijeme izolacije odnosno samoizolacije čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku (radniku) isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje zbog izolacije odnosno samoizolacije, a potvrdu o plaći (R1) izdaje poslodavac te se dostavlja HZZO-u. Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovita mjesečna plaća utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen. Ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na osnovu plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci, osnovicu za naknadu plaće čini plaća isplaćena do dana otvaranja bolovanja zbog izolacije odnosno samoizolacije, tj. pripadajuća plaća za mjesec za koji se određuje naknada plaće, s tim da tako određena osnovica ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje odnosno 3.321,96 kn, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je otvoreno bolovanje zbog izolacije odnosno samoizolacije. Naknada plaće dok je osiguranik izoliran odnosno u kućnoj karanteni iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28% odnosno od 4.257,28 kn mjesečno.

Naknada plaće za vrijeme samoizolacije isplaćuje se osiguraniku (radniku) na teret sredstava HZZO-a temeljem Izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad koje osiguranik (radnik) podnosi neposredno HZZO-u uz prilaganje Potvrde o plaći (R1) izdane od strane poslodavca. Također, potrebno je priložiti podatak o broju tekućeg računa. Naknada plaće za vrijeme samoizolacije se isplaćuje u 100% iznosu od osnovice za naknadu plaće s time da mjesečni iznos ne može iznositi više od 4.257,28 kuna. Osiguranik kompletirani zahtjev za naknadu plaće i Potvrdu o plaći (R1) podnosi putem e-maila adrese: izolacija@hzzo.hr te zahtjev obvezno mora sadržavati ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Literatura

  1. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/izolacija-tko-sve-treba-biti-u-njoj-i-pravila-koja-trebaju-postovati-ukucani-osobe-koja-je-izolaciji/ (datum pristupanja 06.09.2020.)
  2. https://www.hzzo.hr/obvezno-osiguranje/pravo-na-bolovanje/ (datum pristupanja 06.09.2020.)
  3. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13., 137/13., 98/19.)


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2020

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite