U središtu

Nove osnovice za obračun doprinosa za 2021. godinu

25.01.2021 Ministar financija za svako obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu naredbom objavljuje iznose osnovica za obračun doprinosa koje su propisane kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta.

U "Narodnim novinama" br. 141/20. objavljena je Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021. godinu, koja je stupila na snagu 26. prosinca 2020. godine. Osnovice za obračun doprinosa za 2020. godinu povećane su zato što je povećan prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz 2020. godine (9.181,00 kuna), u odnosu na prosječni iznos mjesečne (bruto) plaće za razdoblje siječanj – kolovoz 2019. godine (8.742,00 kuna).


Promjene u osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021. godinu

Temeljni propis kojim se uređuje obveza plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja je Zakon o doprinosima (NN 84/2008., 152/2008., 94/2009., 18/2011., 22/2012., 144/2012., 148/2013., 41/2014., 143/2014., 115/2016., 106/2018.; dalje u tekstu: Zakon). Ovisno o statusu osiguranika u odnosu na obvezna osiguranja, za financiranje obveznih osiguranja obveza je obračunavanja i plaćanja doprinosa po vrstama i stopama za obračun, i to:

1. doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

2. doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti i

3. doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Obveza je doprinosa vezana uz razdoblje provedeno u osiguranju i uz osnovu osiguranja. Početak i prestanak razdoblja osiguranja te osnovu osiguranja utvrđuju nositelji obveznih osiguranja.

Osnovica za obračun doprinosa iznos je, općenito, prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određeno razdoblje u osiguranju. Mjesečna osnovica propisani je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose, ovisno o osnovi osiguranja, za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.

Najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.

Najviša mjesečna osnovica najviši je iznos do kojega je obveza obračunati i uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje kada je osnovica za obračun doprinosa plaća, osim poduzetničke plaće.

Najviša godišnja osnovica najviši je iznos do kojega je obveza uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po stopama iz članka 13. stavka 1. točke 1. Zakona, i to prema svim osnovama za jednu godinu.

Člankom 254. Zakona propisano je da Ministar financija za svako obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu naredbom objavljuje iznose osnovica za obračun doprinosa, koje su propisane kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta i iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće te početni iznos mirovine čiji je iznos iznad iznosa prosječne neto plaće. Naredba se donosi do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu i objavljuje se u Narodnim novinama. Sukladno tome, u "Narodnim novinama" br. 141/20. objavljena je Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021. godinu (dalje u tekstu: Naredba). Naredba je stupila na snagu 26. prosinca 2020. godine.

Naredbom se objavljuju iznosi osnovica za obračun doprinosa za 2021. godinu izračunani kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenata za njihov obračun propisanih Zakonom i to:

1. najniže mjesečne osnovice,

2. najviše mjesečne osnovice,

3. najviše godišnje osnovice,

4. mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuje Porezna uprava rješenjem,

5. mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obveznici obračunavanja,

6. izabranih viših mjesečnih osnovica i

7. godišnjih osnovica za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti.

Nadalje, naredbom se objavljuju i iznosi posebnih osnovica za obračun doprinosa za 2021. godinu prema iznosu prosječne neto plaće propisanih Zakonom, i to do iznosa prosječne neto plaće i iznad iznosa prosječne neto plaće te se naredbom objavljuju i iznosi dnevne osnovice za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi.

Bitno je napomenuti da se pod pojmom prosječne plaće smatra prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj - kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Sastoji se od iznosa doprinosa koji se obračunavaju iz osnovice te od iznosa poreza i prireza porezu na dohodak i od neto iznosa, a služi za izračun mjesečnih osnovica i najniže mjesečne osnovice, najviše mjesečne osnovice, najviše godišnje osnovice i godišnje osnovice za obračun doprinosa za razdoblje u obveznom osiguranju u godini koja slijedi iza godine na koju se prosječna plaća odnosi. Prosječna bruto plaća prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2020. (NN 118/20.) iznosi 9.181,00 kuna. Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2021. godinu ovise o navedenom prosječnom iznosu mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz 2020. godine, koja iznosi 9.181,00 kuna. U odnosu na 2019. godinu, kada je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2019. iznosila 8.742,00 kuna, prosječna bruto plaća za razdoblje siječanj-kolovoz 2020. godine iznosi 9.181,00 kn te viša je od prosjeka za 2019. godinu (8.742,00 kn) za 439,00 kuna, što znači da će se i sve propisane osnovice za 2021. godinu povisiti.

Iznosi osnovica propisani Naredbom primjenjuju se za obračun doprinosa za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje s primicima i s obvezom doprinosa za siječanj 2021. godine i završava s primicima i s obvezom doprinosa za prosinac 2021. godine.

Opće osnovice

Najnižu i najvišu mjesečnu osnovicu te najvišu godišnju osnovicu možemo definirati kao referentne i granične osnovice za obračun obveznih doprinosa te posebice za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

Najniža mjesečna osnovica, prema članku 200. stavak 3. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i koeficijenta 0,38 te iznosi 3.488,78 kuna.

Najviša mjesečna osnovica, prema članku 205. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i koeficijenta 6,00 te iznosi 55.086,00 kuna.

Najviša godišnja osnovica, prema članku 208. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 661.032,00 kuna.

Iznosi ostalih mjesečnih osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja

Iznosi mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obrtnici, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost te su obveznici su poreza na dohodak, umnožak su iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i Zakonom propisanih koeficijenata – prema osnovama obveznih osiguranja, i to kako slijedi:

OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA

ZAKONOM PROPISANI KOEFICIJENT

IZNOS (KN)

djelatnost obrta, medicinske sestre, zubotehničari, fizioterapeuti, filmski radnici, novinari i predstavnici obiteljskog doma, ostale samostalne djelatnosti po osnovi upisa u RPO

0,65

5.967,65

djelatnost poljoprivrede i šumarstva

0,55

5.049,55

slobodno zanimanje i sportaši

1,1

10.099,10

 

Iznosi mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obrtnici, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost te su obveznici poreza na dobit, umnožak su iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i Zakonom propisanih koeficijenata – prema osnovama obveznih osiguranja, i to kako slijedi:

OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA

ZAKONOM PROPISANI KOEFICIJENT

IZNOS (KN)

djelatnost obrta, medicinske sestre, zubotehničari, fizioterapeuti, filmski radnici, novinari i predstavnici obiteljskog doma, ostale samostalne djelatnosti po osnovi upisa u RPO

1,1

10.099,10

djelatnost poljoprivrede i šumarstva

1,1

10.099,10

slobodno zanimanje i sportaši

1,1

10.099,10


Iznosi mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuje Porezna uprava, rješenjem koje može vrijediti kroz više obračunskih razdoblja, umnožak su iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i Zakonom propisanih koeficijenata – prema osnovama obveznih osiguranja, i to kako slijedi:

OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA

ZAKONOM PROPISANI KOEFICIJENT

IZNOS (KN)

djelatnost obrta od koje se porez plaća prema paušalnom dohotku, djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje se porez plaća prema paušalnom dohotku

0,4

3.672,40

novinar koji porez na dohodak plaća po odbitku

0,65

 

5.967,65

svećenik i drugi članovi vjerske zajednice        

0,38

3.488,78

športaš koji porez na dohodak plaća po odbitku, umjetnik koji porez na dohodak plaća po odbitku, član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva i likvidator i izvršni upravitelj zadruge, zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i u institucijama europske unije, zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu

1,0

9.181,00


Bitno je naglasiti kako mjesečna osnovica za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 5.967,65 kuna, dok mjesečna osnovica za rad u punom radnom vremenu osiguraniku – izaslanom radniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 7.161,18 kuna.

Iznosi mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuje Porezna uprava, rješenjem, umnožak su iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i Zakonom propisanih koeficijenata – prema osnovama obveznih osiguranja, i to kako slijedi:

OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA

ZAKONOM PROPISANI KOEFICIJENT

IZNOS (KN)

poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva

0,38

3.488,78

osiguranik po osnovi poljoprivrede

0,38

3.488,78

osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika

0,38

3.488,78

produženo mirovinsko osiguranje

0,38

3.488,78

osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva

0,38-1,0

3.488,78 -9.181,00

osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi

0,38

3.488,78

član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu

0,38

3.488,78

stranac

0,38

3.488,78

član obitelji stranca

0,38

3.488,78


Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi

Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi je umnožak iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i koeficijenta 0,4 podijeljen brojkom 30 te iznosi 122,41 kuna. Prema Odluci o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2021. godinu (NN 141/2020.) najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2021. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje, ne može biti niži od 97,93 kuna. Na iznos plaće odnosno iz iznosa plaće od 97,93 kune, ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su isti uplaćeni unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona.

Godišnje osnovice za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti

Prema članku 7. točci 6. Zakona druga djelatnost je samostalna djelatnost obrta, djelatnost trgovca pojedinca, djelatnost slobodnog zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva i ostale samostalne djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. Drugom djelatnošću smatra se i djelatnost samozaposlene osobe prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, koja se obavlja u drugoj državi članici, ako se ista obavlja istodobno uz radni odnos, odnosno zaposlenje u Republici Hrvatskoj i/ili u drugoj državi članici ili uz neku drugu osnovu osiguranja.

Za obveznike poreza na dohodak godišnja osnovica za obračun doprinosa je ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a najviša godišnja osnovica za 2021. godinu iznosi 71.611,80 kuna.

Za obveznike poreza na dobit godišnja osnovica za obračun doprinosa je ostvarena dobit u poreznom razdoblju, a najviša godišnja osnovica za 2021. godinu iznosi 71.611,80 kuna.

Za obveznike paušalnog dohotka po osnovi druge djelatnosti godišnja osnovica za obračun doprinosa iznosi:

1. 12.750,00 kuna - za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kuna

2. 17.250,00 kuna - za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kuna do 115.000,00 kuna

3. 22.425,00 kuna - za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kuna do 149.500,00 kuna

4. 34.500,00 kuna - za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 149.500,00 kuna do 230.000,00 kuna ili

5. 45.000,00 kuna - za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 230.000,00 kuna do 300.000,00 kuna.


Izabrane više mjesečne osnovice

Izabrane više mjesečne osnovice, prema članku 203. stavak 2. Zakona mogu biti:

1. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 te iznosi 9.181,00 kuna ili

2. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 2,0 te iznosi 18.362,00 kuna ili

3. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 3,0 te iznosi 27.543,00 kuna ili

4. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 4,0 te iznosi 36.724,00 kuna ili

5. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 5,0 te iznosi 45.905,00 kuna ili

6. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,0 te iznosi 55.086,00 kuna.

Ivan Vidas, struč. spec. oec.