Nažalost svjedoci smo, da su i akcijama koje imaju notu humanitarnog karaktera prisutne različite koruptivne radnje, te je stoga značajno prevenirati takva nepoštena postupanja, kako bi se smanjila negativna percepcija kod građana koja potom utječe na povećanje rezerviranosti prema takvom obliku prikupljanja pomoći, a što se loše odražava na sve one ranjive skupine kojima je ta pomoć neophodna, a ujedno i sačuvao dignitet tih akcija.
Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o pružanju humanitarne pomoći koja je i dalje aktualna na pogođenim područjima, u okviru zakonskih pravila.
Općenito o humanitarnoj pomoći
U Republici Hrvatskoj prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći uređeno je Zakonom o humanitarnoj pomoći i relevantnim podzakonskim propisima.
Humanitarna pomoć su prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća, te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina.
Korisnik humanitarne pomoći je fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe.
Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći je fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć kao stalni prikupljač humanitarne pomoći ili kao organizator humanitarne akcije.
Stalni prikupljač humanitarne pomoći je pravna osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. (npr. Hrvatski crveni križ).
Organizator humanitarne akcije je pravna ili fizička osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava provođenje humanitarne akcije sukladno odredbama Zakona o humanitarnoj pomoći.
Račun za humanitarnu akciju je bankovni račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni bankovni račun fizičke osobe, odnosno bankovni račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju.
Načini prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći
U Republici Hrvatskoj postoje dva oblika prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći:
1. stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
2. organiziranje humanitarnih akcija
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći može se organizirati na više načina: putem humanitarnog telefonskog broja, sportskim i kulturnim događanjima, prikupljanjem pomoći na javnim mjestima i drugim aktivnostima kojima se na nedvojben način prikuplja humanitarna pomoć za unaprijed definirane korisnike ili skupine korisnika.
Treba naglasiti da humanitarnu pomoć mogu prikupljati i pružati i tijela državne uprave nadležna prema posebnim propisima.
Naime, stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći omogućeno je neprofitnim pravnim osobama koje su ishodile rješenje nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta (u nastavku teksta: nadležni ured) kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Shodno tome, zahtjev mogu podnijeti:
Humanitarne akcije
S druge strane, humanitarna akcija je vremenski ograničeno organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu. (ne može trajati duže od 90 dana, ali bez ograničenja broja akcija koje se mogu provesti u tom razdoblju.)
Humanitarnu akciju mogu provoditi:
Humanitarne akcije se mogu provoditi na primjer u sljedeće svrhe: liječenja djece, liječenja odraslih osoba, rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, nabave medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem, obnova javnih i drugih objekata…
Prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije potrebno je javno istaknuti logotip humanitarne akcije, a čije se pravo na korištenje stječe izvršnošću rješenja. Logotip kao zaštićeni znak služi za prepoznavanje organizatora humanitarne pomoći, odnosno humanitarne akcije, a istovremeno građanima pruža sigurnost da su se ishodila potrebna rješenja, te da će se sredstva prikupljena u određenoj humanitarnoj akciji upotrijebiti za istu svrhu za koju su prikupljana sukladno oznaci humanitarne akcije.
Sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći, humanitarnom akcijom ne smatraju se humanitarne aktivnosti koje provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Fizička osoba ne može biti organizator humanitarne akcije radi prikupljanja pomoći za svoje osobne potrebe, te za podmirenja troškova redovnog poslovanja pravne osobe (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.).
Pravna osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja vlastitih troškova redovitog poslovanja (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.), niti troškova redovitog poslovanja bilo koje druge pravne osobe.
Organizatori humanitarne akcije mogu organizirati humanitarne akcije tek nakon izvršnosti rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije izdanog od strane nadležnog upravnog tijela za svaku pojedinu akciju.
No, iznimno, ako prijeti opasnost za život ili zdravlje ljudi, tada se može organizirati humanitarna akcija i prije nego što se pribavi rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije, ali pod uvjetom da je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja.
Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije podnosi se nadležnom upravnom tijelu u županiji, odnosno gradu Zagrebu na propisanom obrascu najmanje petnaest dana prije planiranog početka humanitarne akcije. Iznimno, zahtjev za izdavanje rješenja može se podnijeti i u kraćem roku kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti zbog ugroženosti života i zdravlja ljudi.
Rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije, među ostalim, sadržava i:
Organizator humanitarne akcije dužan je prikupljena financijska sredstva voditi na izdvojenom računu za humanitarnu akciju. Prikupljenu humanitarnu pomoć u naravi dodijeliti korisniku što je prije moguće, a sredstva prikupljena s osnove humanitarne akcije u gotovini bez odgode uplatiti na račun humanitarne akcije.
Nakon završetka humanitarne akcije, ili iznimno za vrijeme trajanja akcije ako se za time pokaže potreba, bez odgađanja prikupljena financijska sredstva isplatiti korisniku za iskazane materijalne potrebe ili izvršiti plaćanje fizičkoj, odnosno pravnoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, a sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći.
U slučaju provođenja humanitarne akcije putem humanitarnog telefonskog broja biti će dužan sredstva prikupljena putem na taj način, isplatiti korisniku za iskazane materijalne potrebe ili izvršiti plaćanje fizičkoj, odnosno pravnoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet iste, po zaprimanju uplate operatera humanitarnog telefonskog broja.
Isplate korisniku vrše se na temelju pisane izjave korisnika, odnosno njegova zakonskog zastupnika koja treba sadržavati specifikaciju materijalnih potreba korisnika vezanih uz svrhu humanitarne akcije. Iznimno, ako korisnik ne bude u mogućnosti dati predmetnu izjavu, a nema zakonskog zastupnika, tada će se isplate korisniku vršiti na osnovi pisane izjave člana obitelji korisnika koja će sadržavati specifikaciju materijalnih potreba korisnika vezanih uz svrhu humanitarne akcije.
Treba napomenuti da iz sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji organizator može podmiriti opravdane troškove isključivo vezane uz organizaciju i provedbu te humanitarne akcije.
Na računu za humanitarnu akciju dužan je zadržati preostala neutrošena financijska sredstva, ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala, te o tome obavijestiti nadležno upravno tijelo na obrascu za podnošenje izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji. Temeljem izvršnog rješenja nadležnog upravnog tijela, neutrošena financijska sredstva dužan je uplatiti na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja, nabava ortopedskih pomagala…).
Iznimno, ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava ne bude odobrena ni jedna humanitarna akcija iste vrste, tada će Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb uz suglasnost Vlade RH temeljem rješenja naložiti da se neutrošena financijska sredstva uplate na račun određene odobrene humanitarne akcije ako je to potrebno radi zaštite života i zdravlja ljudi.
Organizator humanitarne akcije dužan je o postupanjima po navedenim rješenjima dostaviti dokaz nadležnom upravnom tijelu, te Ministarstvu nadležnom za socijalnu skrb u roku od 15 dana od dana isplate preostalih sredstava.
U slučaju da se organizira prikupljanje humanitarne pomoći postavljanjem kutija, odnosno štandova na javnim mjestima, tada će biti potrebno na kutiji odnosno štandu istaknuti logotip humanitarne akcije odnosno logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Postupanje s nenamjenski utrošenim sredstvima
Nadležni inspektor temeljem rješenja utvrđuje iznos sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji koja su utrošena nenamjenski, koje se potom dostavlja nadležnom upravnom tijelu, a koji će na osnovu rješenja naložiti organizatoru humanitarne akcije da odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana primitka rješenja, iznos sredstava za koja je utvrđeno da su nenamjenski utrošena uplati na račun državnog proračuna RH kao privremeno deponirana sredstva.
Takvo rješenje je ovršna isprava, te se protiv njega ne može podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Naime, izvršnošću rješenja RH stupa u pravni položaj vlasnika iznosa nenamjenski utrošenih sredstava, a radi zaštite interesa građana RH u postupcima koji se u vezi s povratom tih sredstava pokreću i vode pred nadležnim tijelima. U slučaju da organizator humanitarne akcije ne ispuni obvezu sukladno rješenju, tada će nadležno upravno tijelo dostaviti rješenje s potvrdom o izvršnosti nadležnom državnom odvjetništvu radi pokretanja izvršenja.
Ovršni prijedlog odnosno drugi zahtjev za naplatu u ovršnom postupku koji se odnosi na povrat nenamjenski utrošenih sredstava obvezno sadržava prijedlog da se sredstva ostvarena u ovršnom postupku isplaćuju na račun državnog proračuna RH kao privremeno deponirana sredstva, pri čemu se obvezno naznačuje evidencijska oznaka humanitarne akcije u kojoj su sredstva prikupljena, te poziv na broj koji odlukom propisuje ministar nadležan za socijalnu skrb.
Evidencije i izvješća o prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći
Stalni prikupljači humanitarne pomoći obvezni su voditi evidenciju o ukupno prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći te dostavljati izvješća o prikupljanju i pružanju te pomoći nadležnom upravnom tijelu jednom godišnje do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, dok su organizatori humanitarne akcije dužni nadležnom upravnom tijelu dostavljati izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 30 dana od dana završetka humanitarne akcije te konačno izvješće u roku od 15 dana nakon posljednje transakcije povezane s provedenom humanitarnom akcijom.
Nadležno upravno tijelo po službenoj dužnosti ili na prijedlog drugog nadležnog tijela ukinut će rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, te izvršiti brisanje njezina organizatora iz evidencije o pravnim osobama kojima je izdano rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u na primjer sljedećim slučajevima: ako drugo nadležno tijelo svojim aktom utvrdi nenamjensko korištenje prikupljene i pružene humanitarne pomoći, ako iz dostavljenog izvješća proizlazi da neopravdano nije izvršio program rada za prethodno trogodišnje razdoblje, ako raspolaže sredstvima preostalim nakon završetka humanitarne akcije protivno zakonskim odredbama…. Izvršnošću rješenja prestaje pravo na korištenje logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Neprofitne pravne osobe koje su zbog navedenih razloga temeljem rješenja brisane iz predmetne evidencije moći će ponovno podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, nakon isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti tog rješenja.
Prekršajne sankcije
Za nepridržavanje zakonskih odredbi vezano za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno organiziranje humanitarnih akcija propisane su i novčane kazne. Tako na primjer novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kn kaznit će se za prekršaj organizator humanitarne akcije ako prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije javno ne istakne logotip humanitarne akcije, ako u propisanom roku ne dostavi izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji. Također, za navedeni prekršaj kazniti će i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 5000,00 kn.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kn kaznit će se za prekršaj organizator humanitarne akcije ako prikupljena sredstva ne isplati korisniku za iskazane materijalne potrebe ili ne izvrši plaćanje fizičkoj, odnosno pravnoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, a sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći.
Bernard Iljazović^ 1 Zakon o humanitarnoj pomoći, NN, br. 128/10.
