Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
NOTARIUS-INFO > Dnevni NOTARIUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

1.4.2021

Novosti u postupku izbora radničkog vijeća

Postupak izbora radničkog vijeća uređen je relevantnim odredbama Zakona o radu i podzakonskim propisima, odnosno Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća. Potonji Pravilnik pretrpio je određene izmjene i dopune koje su stupile na snagu krajem 2020. godine, odnosno 19. prosinca 2020. godine.

Naime, zadnjim izmjenama Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća1 došlo je do određenih novina od kojih se posebno ističe uvođenje informacijsko - komunikacijskih tehnologija u provedbi postupka izbora radničkog vijeća kod poslodavca. Kao najznačajnija novost uvodi se mogućnost korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u provođenju svih sastavnih dijelova postupka izbora radničkog vijeća.

Stoga će u nastavku teksta biti više riječi o korištenje te tehnologije i obvezama poslodavaca kojih se pri tome moraju pridržavati. Ujedno će se podsjetiti i na ulogu i temeljne ovlasti radničkog vijeća.

Radničko vijeće

Kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave, radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanjima o pitanjima koje se tiču njihovih gospodarskih i socijalnih prava i interesa, i to na način i pod uvjetima propisanim odredbama Zakona o radu.

Naime, radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati jednog ili više svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radničko vijeće), a koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.

Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.

Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, i to:

  • do 75 - jedan predstavnik
  • od 76 do 250 radnika - tri predstavnika
  • od 251 do 500 radnika - pet predstavnika
  • od 501 do 750 radnika - sedam predstavnika
  • od 751 do 1000 radnika - devet predstavnika.

Za svakih sljedećih započetih tisuću radnika povećava se broj članova radničkog vijeća za dva.

Pri predlaganju članova radničkog vijeća potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade…).

Radničko vijeće bira se na izborno razdoblje od četiri godine od dana objave konačno utvrđenih rezultata izbora. No, iznimno, izborno razdoblje može biti kraće ako je izbor za radničko vijeće proveden zbog poništenja prethodnih izbora ili raspuštanja radničkog vijeća tijekom trajanja mandata te će tada trajati do isteka izbornog razdoblja radničkog vijeća koje je raspušteno, odnosno koje je izabrano na poništenim izborima. Kada tijekom izbornog razdoblja radničkog vijeća dođe do promjene u članstvu, mandat novog člana radničkog vijeća trajati će do završetka mandata radničkog vijeća.

Redoviti izbori za radničko vijeće se u pravilu održavaju u razdoblju od 1. ožujka do 31. svibnja. No, iako je propisano da se održavaju u „pravilu“, to ne bi trebalo onemogućiti da se izbori održavaju i u drugom vremenskom razdoblju.

Izbori će biti valjani ako je glasovala najmanje jedna trećina radnika s biračkim pravom.

No, osim redovnih izbora za radničko vijeće, mogu se raspisati i izvanredni izbori, i to u sljedećim slučajevima:

  • ako zbog prestanka radnog odnosa, ostavke ili isključenja članova radničkog vijeća ili zamjenika članova radničkog vijeća utvrđenih zapisnikom o konačnim rezultatima izbora, radničko vijeće više nema broj članova niti njihovih zamjenika potreban za odlučivanje na način predviđen poslovnikom o radu radničkog vijeća
  • ako su pravomoćnom sudskom odlukom poništeni izbori za radničko vijeće
  • ako je pravomoćnom sudskom odlukom raspušteno radničko vijeće
  • ako je u sporu radi poništenja izbora za radničko vijeće privremenom mjerom suda zabranjeno djelovanje radničkog vijeća do pravomoćnog okončanja spora.

Odluku o raspisivanju izvanrednih izbora zbog razloga iz točke 1. ovlašten je donijeti predsjednik radničkog vijeća najkasnije u roku od trideset dana od dana nastanka razloga.

Treba naglasiti da poslodavac snosi sve troškove izbora za radničko vijeće.

Pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca. Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca. Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata i zamjenika koliko se predstavnika radnika bira.

Ako se bira jedan predstavnik, tada je izabran onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali. U slučaju da su dva ili više kandidata dobili isti broj glasova, tada će biti izabran kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca.

Svrha radničkog vijeća je da štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika. Uz to, da pazi da li poslodavac ispunjava uredno i točno obveze obračunavanja i uplaćivanja doprinosa u skladu s posebnim propisom te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. No, radničko vijeće ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji način miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve akcije.

Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. Stoga je poslodavac radničkom vijeću na njegov zahtjev, prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje.

Važnim odlukama smatraju se osobito odluke na primjer:

  • donošenju pravilnika o radu
  • planu te razvoju i politici zapošljavanja i otkazu
  • prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, kao i ugovora o radu radnika na novog poslodavca te o utjecaju takvog prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaćeni
  • mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu
  • uvođenju nove tehnologije, te promjena u organizaciji i načinu rada
  • rasporedu radnog vremena

Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke.

Ako sporazumom poslodavca s radničkim vijećem nije drukčije određeno, radničko vijeće je dužno u roku od osam dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu.

U slučaju da se radničko vijeće u tom roku ne očituje o namjeravanoj odluci, tada se smatra da nema primjedbi i prijedloga.

Radničko vijeće se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja predviđen relevantnim odredbama Zakona o radu. Ako se radničko vijeće protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu osporava dopuštenost otkaza i traži od poslodavca da ga zadrži na radu, tada je poslodavac dužan radnika vratiti na rad u roku od osam dana od dana dostave obavijesti i dokaza o podnošenju tužbe i zadržati ga na radu do okončanja sudskog spora.

U tom slučaju, ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu,  može radnika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesečne naknade plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca.

Ako je protivljenje radničkog vijeća izvanrednom otkazu očito neutemeljeno, odnosno protivno odredbama Zakona o radu, poslodavac može od suda tražiti da ga privremeno, do okončanja sudskog spora, oslobodi obveze vraćanja radnika na rad i isplate naknade plaće.

Treba naglasiti da je odluka poslodavca donesena protivno odredbama Zakona o radu o obvezi savjetovanja s radničkim vijećem ništetna.

Također, poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o na primjer:

  • otkazu članu radničkog vijeća
  • otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom
  • otkazu radniku s navršenih šezdeset godina, odnosno starijem od šezdeset godina
  • otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca

No, poslodavac iznimno može, bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća, donijeti odluku o (na primjer otkazu članu radničkog vijeća, otkazu radniku s navršenih šezdeset godina, odnosno starijem od šezdeset godina, otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca), ako se odlukom rješava o pravima radnika koji je ujedno i sindikalni povjerenik koji uživa zaštitu.

Ako se radničko vijeće u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, tada se smatra da je suglasno s odlukom poslodavca.

U slučaju da radničko vijeće uskrati suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka. O tužbi poslodavca, sud prvog stupnja dužan je odlučiti u roku od trideset dana od dana podnošenja tužbe.

Novine koje donose izmjene Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća

Utemeljenje prvog radničkog vijeća

Prijedlog za utemeljenje prvog radničkog vijeća mogu podnijeti u pisanom obliku sindikati koji kod poslodavca imaju svoje članove, ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod poslodavca (u daljnjem tekstu: predlagatelj). Kada je predlagatelj skupina radnika tada prijedlog mora sadržavati imena, prezimena i potpise tih radnika. Više ne treba sadržavati osobne identifikacijske brojeve predlagatelja. Prijedlog za utemeljenje prvog radničkog vijeća, predlagatelj je dužan dostaviti sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod poslodavca i poslodavcu koji je dostavljeni prijedlog dužan objaviti na svim oglasnim mjestima.

U postupku utemeljenja prvog radničkog vijeća koji je započeo putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, potpis kojim se podržava taj prijedlog, radnik može dati i na posebnoj izjavi na novom Obrascu 21, a koju će dostaviti predlagatelju, koji je dužan tu izjavu priložiti prijedlogu.

Poslodavac kod kojeg je utemeljeno radničko vijeće, nakon okončanja postupka izbora radničkog vijeća pokrenutog na jedan od načina propisanih Pravilnikom, dužan je Ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostaviti podatke o utemeljenom radničkom vijeću u roku od deset dana od dana objave zapisnika o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće. Podatke koje je potrebno dostaviti su: tvrtka, sjedište i osobni identifikacijski broj poslodavca pravne osobe, odnosno ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj poslodavca fizičke osobe, podatak o tome tko je pokrenuo postupak, ukupan broj zaposlenih radnika u trenutku provođenja izbora, broju članova radničkog vijeća, odnosno broju članova radničkih vijeća organizacijskih jedinica i glavnog radničkog vijeća, ako je organizirano, datum utemeljenja radničkog vijeća.

Poslove dostavljanja potonjih podataka za poslodavca može obavljati osoba koja se putem forme za registraciju, nakon unosa podataka o poslodavcu te korištenjem zaporke i korisničkog imena, prijavila za rad u aplikaciji Radničko vijeće. Sukladno tome, poslodavac je dužan imenovati osobu koja će biti ovlaštena za komunikaciju s Ministarstvom nadležnim za rad (u nastavku teksta: Ministarstvo) vezano za dostavu podataka o radničkom vijeću.

Naime, Ministarstvo će putem posebne aplikacije – Radnička vijeća u elektroničkom obliku prikupljati i obrađivati te podatke. Te poslove za Ministarstvo obavljati će administrator (jedna ili više osoba), kojeg će posebno imenovati i ovlastiti ministar nadležan za rad.

Na taj način nadležno Ministarstvo uspostaviti će učinkovitiju kontrolu nad podacima koje poslodavci dostavljaju o utemeljenim radničkim vijećima.

Provođenje postupaka izbora putem informacijsko-komunikacijske tehnologije

Radi omogućavanja sudjelovanja radnika u postupcima izbora radničkog vijeća propisanim Zakonom o radu i Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća, u okolnostima koje sprječavaju radnike da izravno sudjeluju u cijelom ili u nekom od dijelova propisanog postupka zbog više sile (elementarne nepogode, epidemije…) i drugih objektivnih ili osobnih stanja, poslodavac je dužan u tu svrhu osigurati radnicima upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija kojima u okviru obavljanja poslova i inače raspolaže (korištenje dodijeljene osobne adrese elektroničke pošte ili osobne adrese elektroničke pošte koju radnik poslodavcu navede kao svoju važeću adresu elektroničke pošte, obavještavanje putem određene poveznice na mrežnim stranicama poslodavca, korištenje video kontakta za održavanje sastanaka ili skupova…).

Poslodavac je dužan osigurati provođenje postupaka izbora putem informacijsko-komunikacijske tehnologije ukoliko je u mogućnosti istu organizirati prema tehničkim mogućnostima informacijsko-komunikacijske opreme koju koristi u organizacijskim jedinicama, u slučaju i na način iz članka 24.c stavak 1. Pravilnika kada zahtjev za osiguranjem takvih materijalno-tehničkih uvjeta uputi predlagatelj, odnosno sindikati koji kod poslodavca imaju svoje članove ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod poslodavca, radi utemeljenja prvog radničkog vijeća, odnosno kada ga uputi radničko vijeće radi raspisivanja redovitih izbora ili ako ga uputi predsjednik radničkog vijeća radi raspisivanja izvanrednih izbora.

Poslodavac je dužan u roku od tri radna dana od dana primitka zahtjeva predlagatelja očitovati se o mogućnosti provođenja postupka izbora radničkog vijeća putem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Također, svim radnicima tijekom provođenja svih sastavnih dijelova postupka izbora omogućiti korištenje dodijeljene osobne adrese elektroničke pošte ili osobne adrese elektroničke pošte koju radnik poslodavcu navede kao svoju važeću adresu elektroničke pošte.

Svi prijedlozi, izjave, odluke, zapisnici, popisi i drugi akti za koje je propisano da sadrže potpis radnika podnositelja ili određenog ovlaštenika u ovom postupku, u postupku izbora radničkog vijeća putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kojem su dostavljeni elektroničkom poštom s osobne adrese koja je tom radniku dodijeljena kod poslodavca ili osobne adrese elektroničke pošte koju radnik poslodavcu naveo kao svoju važeću adresu elektroničke pošte, moraju biti dostavljeni na način da je potpis na aktima vidljiv (skeniranje potpisanog dokumenta, fotografija potpisanog dokumenta…).

Tijekom provođenja svih sastavnih dijelova postupka izbora radničkog vijeća, putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, svi sastanci i skupovi radnika mogu se održati putem video kontakta, a naročito skup radnika.

Radi utvrđivanja pravilnosti i zakonitosti provođenja postupka izbora radničkog vijeća putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, izborni odbor je dužan cjelokupnu dokumentaciju izbornog postupka zaprimljenu u elektroničkom obliku, prikupiti, te priložiti zapisniku o prethodnim rezultatima izbora za radničko vijeće, odnosno zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće.

Bernard Iljazović



1 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća, NN, br. 138/20.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2021

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2020

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite