Ovrhe i dalje predstavljaju značajan problem velikom broju hrvatskih građana čiji se negativni efekti prvenstveno odražavaju na solventnost kućnih budžeta, a potom i na druge aspekte života. Stoga je zakonodavac kroz nekoliko zakonskih intervencija pokušao adekvatno urediti Ovršni zakon kako bi stvorio potrebne preduvjete koji će ovršenicima omogućiti lakše podmirenje troškova ovrhe, a s druge strane ovrhovoditeljima učinkovitije namirenje njihovih tražbina.
Prema zadnjim izmjenama Ovršnog zakona krajem 2020. godine uvedena je novina da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku. Potom se prijedlozi za ovrhu automatski povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.
Pri tome je navedena odredba da će ministar nadležan za poslove pravosuđa propisati podzakonskim aktom, odnosno Pravilnikom, potrebne obrasce, način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku. Također, da će ministar nadležan za poslove pravosuđa temeljem odluke utvrditi da li su ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku.
Shodno tome, na snagu je stupio Pravilnik o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku ("Narodne novine" br. 43/21., 94/21.- u nastavku teksta: Pravilnik, stupio na snagu 15.9.2021. godine). S tim datumom na snagu su stupile i izmjene i dopune Pravilnika.
Uvođenje elektroničke komunikacije i elektroničkih obrazaca u ovršnom postupku je u svrhu povećanja modernizacije i jednostavnosti vođenja postupka te transparentnosti za sve stranke i sudionike tog postupka.
Sukladno odredbama Pravilnika propisani su određeni pojmovi koji će poslužiti kao orijentir svim sudionicima ovršnog postupka. Navest ćemo nekoliko najznačajnijih pojmova.
Naime, informacijski sustav čini mrežna aplikacija za zaprimanje prijedloga za ovrhu, poslužno mjesto (usluge.pravosudje.hr) sustava eSpis te informacijski sustav Hrvatske javnobilježničke komore koji je neposredno s njime povezan.
Elektronička ovrha (e-ovrha) je jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na općinskim, županijskim te trgovačkim sudovima, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, sukladno važećem Pravilniku o radu u sustavu eSpis.
Siguran elektronički poštanski pretinac je pretinac elektroničke pošte pod nadzorom administratora sustava.
Kvalificirani elektronički potpis je napredan elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise.
Potvrda je oznaka koja povezuje datum i vrijeme s podacima na način kojim se u razumnoj mjeri isključuje mogućnost nezapažene promjene podataka te je potpisana pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili pečaćena pomoću naprednog elektroničkog pečata kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja ili jednakovrijednom metodom.
Vanjski korisnik informacijskog sustava jest osoba koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine, te osoba u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti (ovrhovoditelj) kao i osoba protiv koje se tražbina ostvaruje (ovršenik).
Elektronička komunikacija u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave uređuje se predmetnim Pravilnikom, Pravilnikom o elektroničkoj komunikaciji, te Pravilnikom o radu u sustavu eSpis.
Način pristupa sustavu
Elektronička komunikacija u ovršnom postupku realizirat će se putem informacijskog sustava (u nastavku teksta: sustav) upotrebom vjerodajnica Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava visoke razine sigurnosti i neposrednim povezivanjem putem mrežnog servisa i informacijskog sustava državnog odvjetništva.
Vanjski korisnik sustava ostvarivat će pristup sustavu uz prethodnu autentifikaciju i autorizaciju upotrebom vjerodajnica Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava visoke razine sigurnosti putem informacijskog sustava.
Prema tome, sustavu će se moći pristupiti preko web stranice https://e-ovrhe.pravosudje.hr.
Radi pojednostavljenja poslovnih procesa velikih ovrhovoditelja, odnosno pravnih osoba koje redovito podnose veliki broj prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, bit će omogućen prijenos podataka iz njihovih informacijskih sustava u aplikativni sustav e-ovrhe putem tkz. API-ja za velike ovrhovoditelje.
Podnošenje prijedloga u elektroničkom obliku
Prijedlog za ovrhu, koji se podnosi sudu od strane vanjskog korisnika sustava, podnosi se potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom u elektroničkom i strojno čitljivom obliku.
Prema podacima iz obrasca prijedloga za ovrhu koje je ovrhovoditelj popunio, u sustavu elektroničke ovrhe formirat će se prijedlog za ovrhu za svaki pojedini slučaj. Prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu informacijski sustav elektronička ovrha sačinit će potvrdu o primitku tog prijedloga.
Prilozi prijedlogu za ovrhu predaju se u pdf formatu, s tim da ne moraju biti potpisani elektroničkim potpisom.
Certifikat elektroničkog potpisa mora biti izdan od kvalificiranog pružatelja usluga i mora biti valjan u trenutku potpisivanja, s tim da će sud moći u slučaju opravdanih sumnji u autentičnost zatražiti od pružatelja usluga certificiranja provjeru valjanosti izdanog certifikata za pojedinu fizičku ili pravnu osobu.
Iznimno, ovrhovoditelj fizička osoba može prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnijeti na način da ga na propisanom obrascu dostavi u poslovnu jedinicu Financijske agencije (u nastavku teksta: Agencija).
Agencija će u tom slučaju prijedlog za ovrhu proslijediti sudu naznačenom u prijedlogu i to unosom podataka iz obrasca prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u sustav elektroničke ovrhe.
Agencija će obrazac prijedloga za ovrhu i ostale zaprimljene isprave uz podatak o danu primitka u Agenciji i imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju osobe koja je obrazac prijedloga predala Agenciji proslijediti sudu.
U potonjem slučaju, komunikacija s ovrhovoditeljem fizičkom osobom odvijat će se fizičkim (papirnatim) putem na trošak ovrhovoditelja.
Postupanje po prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave
Prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (npr. račun, izvadak iz poslovnih knjiga, javna isprava, obračun kamata, mjenica…) automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.
Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora se opisati tražbina iz vjerodostojne isprave i priložiti vjerodostojna isprava na temelju koje se predlaže ovrha.
Svakom se javnom bilježniku povjerava po jedan spis u rad. Iznimno, ako predsjednik nadležnog suda smatra da javni bilježnik ne može prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave zbog objektivnih i subjektivnih okolnosti preuzeti u rad, tada može obrazloženim rješenjem dodijeliti u rad prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave prvom sljedećem javnom bilježniku prema abecednom redu.
Također, iznimno, predsjednik nadležnog suda može zbog objektivnih i subjektivnih okolnosti po službenoj dužnosti ili na zahtjev javnog bilježnika, obrazloženim rješenjem, javnog bilježnika izuzeti iz buduće dodjele predmeta na određen vremenski period do godine dana ili se mogu već dodijeljeni predmeti jednom javnom bilježniku, dodijeliti prvom sljedećem javnom bilježniku prema abecednom redu.
Protiv predmetnih rješenja predsjednika suda nije dopuštena posebna žalba.
Dostava prijedloga za ovrhu
Trenutak dostave prijedloga za ovrhu u sigurni elektronički pretinac javnog bilježnika smatrat će se trenutkom povjeravanja spisa u rad javnom bilježniku. Treba napomenuti da se prijedlog za ovrhu koji ne sadrži obvezne podatke propisane člankom 39. Ovršnog zakona, neće moći podnijeti putem sustava elektroničke ovrhe te će se iznimno u tom slučaju prijedlog za ovrhu moći podnijeti sudu u fizičkom (papirnatom) obliku.
Stoga, iznimno, prijedlog za ovrhu u potonjem slučaju i/ili prilog prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj može podnijeti u fizičkom (papirnatom) obliku, dok se odlukom koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa ne utvrdi da su ispunjeni tehnički uvjeti za podnošenje isključivo elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.
Sukladno članku 39. Ovršnog zakona, prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati sljedeće podatke:
Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave uz navedene podatke mora prije ovršnog zahtjeva sadržavati nalog ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima (platni nalog).
Iznimno, ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni identifikacijski broj ovršenika, sud ili javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovršenika ako je ovršenik strana fizička ili pravna osoba kojoj osobni identifikacijski broj nije određen u ovršnoj ispravi, ako su ovršenici suvlasnici zgrade, a ovrha se određuje isključivo na sredstvima zajedničke pričuve ili ako je ovršenik stečajna masa iza stečajnog dužnika koja nije upisana u sudski registar, a ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni identifikacijski broj ovrhovoditelja, sud ili javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovrhovoditelja ako su ovrhovoditelji suvlasnici zgrade, a radi se o tražbini koja se naplaćuje u korist sredstava zajedničke pričuve ili ako je ovrhovoditelj stečajna masa iza stečajnog dužnika koja nije upisana u sudski registar.
U slučaju da vanjski korisnik informacijskog sustava, zbog nedostupnosti sustava elektroničke ovrhe, ne može u elektroničkom obliku predati prijedlog za ovrhu dva sata prije isteka roka, bit će dužan bez odgode prijaviti nedostupnost sustava administratoru sustava. Tada će se trenutak za predaju prijedloga za ovrhu produžiti za jedan dan od trenutka obavijesti o nastavku tijeka roka za predaju prijedloga za ovrhu.
Na mrežnim stranicama sustava elektroničke ovrhe objavit će se upute o prijavi nedostupnosti sustava, obavijest o nedostupnosti sustava zbog tehničkih poteškoća, te obavijest o nastavku tijeka roka za predaju prijedloga za ovrhu.
Potonja pravila o nedostupnosti sustava elektroničke ovrhe neće se primjenjivati ako vanjski korisnik informacijskog sustava nije mogao predati prijedlog za ovrhu putem sustava elektroničke ovrhe u roku zbog tehničkih poteškoća nastalih na njegovoj strani.
Podnošenje rješenja o ovrsi Agenciji na provedbu
Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti kojim je određena ovrha na novčanoj tražbini po računu, a koje je ovrhovoditelju dostavljeno u njegov siguran elektronički poštanski pretinac u strojno čitljivom obliku, ovrhovoditelj će podnositi Agenciji na provedbu elektroničkim putem. Iznimno, ako ne postoje tehničke mogućnosti za podnošenje elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca, tada će ovrhovoditelj moći podnijeti rješenje o ovrsi i/ili priloge rješenju, Agenciji na provedbu u fizičkom (papirnatom) obliku.
U konačnici, ovršni postupci na temelju ovršne isprave (sudska ovrha) i vjerodostojne isprave (javnobilježnička ovrha) pokreću se na propisanim obrascima (koji se nalaze u prilogu Pravilnika) od 15. rujna 2021. godine. Ministar nadležan za poslove pravosuđa donio je odluku da su ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku, koja je stupila na snagu 15. rujna 2021. godine, što je bio preduvjet za početak provođenja elektroničke ovrhe.
Bernard Iljazović
