Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da se prvim prijedlogom propisivalo da zdravstvenu njegu, kao član tima, provodi medicinska sestra/tehničar, koji su završili strukovno obrazovanje i stekli strukovnu kvalifikaciju medicinska sestra/tehničar opće njege. No, budući da je temeljem zakonske odredbe razvidno da je temeljno obrazovanje za obavljanje djelatnosti medicinske sestre petogodišnja srednja škola, na taj bi način iz sustava izostao dio sestara sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Stoga je taj stavak brisan, pojasnio je.
Zakon o sestrinstvu uređuje i način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara, uvrštavaju se do sada izostavljeni stručni diplomski studij i omogućava provedba reformske mjere iz NPOO-a - unaprjeđenje učinkovitosti djelatnosti hitne medicine. Tako će medicinske sestre/tehničari sa završenim specijalističkim usavršavanjem u djelatnosti hitne medicine pružat širi opseg zdravstvene usluge prema hitnim pacijentima te za veliki broj intervencija neće biti potreban liječnik. Na taj način usluge hitne medicinske službe postat će dostupnije pacijentima i povećat će se učinkovitost postojećih timova i kvaliteta hitne medicinske službe. Prema prijedlogu, medicinska sestra može odbiti pružanje zdravstvene njege osobi koja joj prijeti ili je prema njoj ili drugim zdravstvenim radnicima fizički agresivna ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život te osobe, a o svojoj odluci mora hitno izvijestiti neposredno nadređenu osobu.
Zakonskim prijedlogom se dopunjuje i ovlast Hrvatske komore medicinskih sestara vezano uz omogućavanje provođenja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinskih sestara radi osiguranja prepoznatljivosti medicinskih sestara i sestrinske djelatnosti. Zastupnici će raspraviti i prijedlog zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.
