Vidljiv je rast svih financijskih pokazatelja u izvještajnom razdoblju, ugovoreno je 14,6 milijardi eura, ukupna plaćanja iznose 10,52 milijarde eura, dok je od ukupno dodijeljenih sredstava ovjereno 9,61 milijarda eura, Hrvatska je u europskim okvirima postala pozitivan primjer, kazao je Mikulić. Po isplaćenim sredstvima iz europskih i investicijskih fondova Hrvatska je na sedmom mjestu, dok je 2020. bila na 27. mjestu, dodao je. „U Hrvatskoj nema općine ili mjesta u kojem nije realiziran barem jedan EU projekt ili ulaganje, kojima su unaprijeđeni načini na koji putujemo, školujemo se, liječimo se itd”. Takav pozitivan trend i novi val investicija, poručio je Mikulić, očekuje se i u novoj financijskoj perspektivi od 2021. do 2027. godine. „Europska sredstava usmjerit ćemo na razvoj gradova, održive i pametne otoke, industrijsku tranziciju regija, potpomognuta i brdsko-planinska područja, odnosno ravnomjerniji regionalni razvoj i unapređenje životnih i radnih uvjeta”, rekao je.
Stalno se hvalite s 25 milijardi eura na raspolaganju u novoj financijskoj omotnici, a to konkretno znači da smo manje razvijeni, ocijenila je Sanja Radolović (SDP). Tvrdi da svi financijski i statistički pokazatelji pokazuju da ćemo i u novoj financijskoj omotnici loviti rokove jer natječaji i pozivi još nisu ni počeli. Upozorila je na administrativno opterećenje i komplicirane procedure kod prijave projekata te sporost u odobravaju projekata.
Potrebna veća kontrola korištenja sredstava
Ivana Mujkić (DP) ukazala je na veliku fluktuaciju ljudi koji rade na projektima, svatko tko stekne iskustvo u tijelima državne uprave brzo odlazi u privatni sektor, na jednom projektu promjeni se čak četiri menadžera. Osim toga, ponekad se predugo čeka odobrenje, pa su korisnici prisiljeni sami financirati troškove. U Mostu ne dvoje da su europski fondovi omogućili realizaciju brojnih projekata, ali upozoravaju na razne malverzacije i potrebu veće kontrole korištenja sredstava. Pozitivno je što smo povukli značajna sredstva iz EU fondova jer su time omogućeni brojni projekti, no treba zadržati fokus na sustavu kontrole i ojačati transparentnost, poručio je Ante Kujundžić. Problematizira i raspoređuju li se sredstva ravnomjerno ili postoji sustavna diskriminacija manje razvijenih regija u Hrvatskoj.
Trend je pozitivan, ali ima i puno problema i izazova, ustvrdio je Loris Peršurić (IDS) navodeći da se natječaji raspisuju, a projekti padaju zbog nedovoljnih financijskih sredstva javnih institucija, gradova i općina. Predlaže za iduće razdoblje razmatranje mogućnosti decentraliziranog upravljanja i kontrole korištenja EU fondova.
