U povodu 15. obljetnice donošenja
Zakona o suzbijanju diskriminacije, stručnjaci, političari i predstavnici civilnog društva okupili su se na konferenciji "Diskriminacija i zaštita od diskriminacije u Hrvatskoj" kako bi raspravili izazove i postignuća u borbi protiv diskriminacije u Hrvatskoj. Iako je zakon ocijenjen kao moderan i kvalitetan, naglašeno je da njegova primjena i dalje nije dovoljno učinkovita.
Šimonović Einwalter: S diskriminacijom se susreću i LGBT osobe, etničke i rasne manjine
Pučka pravobraniteljica podsjetila je da je zakon donesen u sklopu priprema za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji te kako je kroz godine prepoznat kao važan alat u zaštiti građana. No, unatoč zakonskim okvirima, diskriminacija je i dalje prisutna. Naglasila je da se njeno suzbijanje ne može postići samo donošenjem zakona. "Društvena skupina koja je diskriminirana, a koja je najbrojnija su žene. Ali isto tako ako me pitate koja je društvena skupina najdiskriminiranije u smislu razine diskriminacije koja se doživljava, to bi bili Romi - to pokazuju istraživanja kao i predmeti i postupci koje vodimo" rekla je. S diskriminacijom se susreću i LGBT osobe, kao i etničke i rasne manjine, što se očituje u odnosu prema strancima u Hrvatskoj. Pravobraniteljica ističe da su to problemi na kojima se hitno treba raditi. "Najporaznija činjenica je da građani ne prijavljuju diskriminaciju zato što ne vjeruje da će se nešto promijeniti. To pokazuje nepovjerenje u instituciji i sustav", upozorila je.
Habijan: Diskriminacija je i dalje izazov za pravosudni sustav, cilj je prevencija kroz edukacije
Ministar pravosuđa Damir Habijan istaknuo je da je diskriminacija i dalje izazov za pravosudni sustav. Prepoznao je potrebu za boljom suradnjom institucija, ali i za jačanjem svijesti građana. "Cilj nije samo kazniti diskriminaciju, već je i prevenirati kroz edukaciju te potaknuti građane da vjeruju u sustav", naglasio je. Prema njegovim riječima, posebna pozornost mora se posvetiti senzibilizaciji sudaca i državnih odvjetnika kako bi osigurali brže i pravednije postupanje u slučajevima diskriminacije. Također je istaknuo važnost edukacije o antidiskriminacijskim zakonima u širem društvenom kontekstu, od obrazovnih institucija do radnih sredina. "Zakon je moderan i sveobuhvatan, no ključna je edukacija i prevencija, posebno kroz obrazovni sustav" rekao je i dodao da su institucije spremne razmotriti strože kazne, ali upozorio da same sankcije neće riješiti problem.
Sara Lalić iz Centra za mirovne studije istaknula je pad aktivnosti civilnog društva u suzbijanju diskriminacije zbog nedostatka financijske i druge podrške. Upozorila je na teške uvjete stranih radnika u Hrvatskoj, uključujući diskriminaciju pri traženju smještaja i kršenja radničkih prava. "Vidjeli smo i fizičke napade na strane radnike, što pokazuje hitnu potrebu za sustavnim rješenjima", upozorila je. "Potrebno je sustavno raditi na suzbijanju politika uznemiravanja u različitim kontekstima i okolnostima, kao i govora mržnje i netolerancije," istaknuo je predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac. Dodao je da u tome ključnu ulogu ne trebaju imati samo saborska tijela poput Odbora za ljudska prava ili Ured pučke pravobraniteljice, već i pravosudni organi. "Jedino tako Zakon o suzbijanju diskriminacije može zadobiti puno značenje, važnost i povjerenje građana, što trenutačno nije slučaj", poručio je.
