"Kronično nam nedostaje edukacija kroz odgojno-obrazovne ustanove, ali i stručnih osoba u različitim sustavima," rekla je Ljubičić na stručnom kupu o unapređenju sustava podrške ženama koje su preživjele nasilje. Istaknula je kako policijska akademija predstavlja pozitivan primjer sustavne obuke, dok su edukacije u drugim sustavima često projektne i nedovoljno sveobuhvatne. Ljubičić je također naglasila važnost pravodobne reakcije državnih institucija u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja.
"Femicid se često događa zbog neprepoznavanja ključnih pokazatelja poput alkoholizma, neovlaštenog držanja oružja i ljubomore", istaknula je, dodavši kako će analiza sudske prakse novouvedenog kaznenog djela femicida biti moguća tek nakon nekoliko godina.
Suradnica Autonomne ženske kuće Zagreb Anita Lauri Korajlija osvrnula se na preliminarne rezultate istraživanja o praćenju rada sustava koji su pokazali manjak senzibiliteta i znanja o dinamici nasilja nad ženama. "Nasilje se često pogrešno doživljava kao izolirani incident, dok je zapravo riječ o procesu," rekla je, naglasivši kako unutar sustava postoje motivirane osobe koje mogu napraviti promjenu, ali je potreban bolji okvir za njihovo djelovanje.
Dodala je kako sustav često retraumatizira žene zbog nesenzibilizirani pristupa i dugotrajnih sudskih procesa. "Moramo razumjeti da žene nisu odgovorne za nasilje koje trpe, a izostanak brze pravne zaštite dodatno otežava njihov oporavak," objasnila je Lauri Korajlija.
Strukturirani dijalog nastavlja se s ciljem definiranja konkretnih koraka za unaprjeđenje međuinstitucionalne suradnje i pružanja kvalitetnije podrške ženama žrtvama nasilja. Izlagačice su istaknule da femicid u većini slučajeva nije impulzivan čin, već rezultat sustavne kontrole i nasilnih obrazaca ponašanja.
U 77 posto slučajeva femicid u Hrvatskoj počinjen je u braku ili vezi, a 57 posto se dogodilo u zajedničkom kućanstvu, pokazuje Analiza intimnog partnerskog femicida u Hrvatskoj provedena u periodu od 2016. do 2023. godine pod nazivom "Ili moja ili ničija!". Najčešće je ubojstvo počinjeno hladnim oružjem, a u 41 posto slučajeva počinitelj nakon ubojstva odlučio na samoubojstvo. "Edukacija i senzibilizacija društva, uključujući stručnjake i mlade, mora biti prioritet kako bi se prekinuo ovaj ciklus nasilja i osiguralo da sustav pruži odgovarajuću podršku ženama", zaključila je pravobraniteljica Ljubičić.
