Navodeći niz statističkih podataka, Markić je saborskim zastupnicima rekla kako su od ukupno 5.823 tijela javne vlasti koja su obveznici podnošenja izvješća, tijekom 2023. godine to učinila njih više od 90 posto, što je blagi porast u odnosu na godinu ranije.
Osim toga, kao pozitivno u 2023. izdvojila je i - skoro prepolovljen broj naloga povjerenika za informiranje za rješavanje zahtjeva o pristupu informacijama, trend smanjivanja upravnih sporova, zabilježen je najveći broj javnih savjetovanja u jednoj godini i pomak kod proaktivne objave informacija.
U izvještajnoj godini tijela su zaprimila 23.700 zahtjeva za pristup informacijama, a u zakonskom roku je riješeno njih 85 posto, nešto manje nego godinu ranije kada je taj postotak iznosio 93 posto. Pri tome Markić upozorava na dvije krajnosti. „Najviše tijela zaprimilo je do pet zahtjeva godišnje, a druga krajnost je da su samo dva tijela zaprimila gotovo 4.000 zahtjeva (Općina Seget i Hrvatske vode)”, kazala je i pojasnila da je riječ o malim broju podnositelja s velikim brojem zahtjeva.
Tijekom 2023. godine Povjerenik je zaprimio ukupno 1.179 žalbi, što je smanjenje za 24 posto u odnosu na godinu ranije, a najveći broj odnosio se na zahtjeve upućene lokalnim jedinicama i pravosudnim tijelima zbog šutnje uprave, navela je uz ostalo Markić.
Mireli Ahmetović (Klub SDP-a) sporno je što se četvrtina zakona u Saboru donosi po hitnom postupku i time, tvrdi, isključuje javnost iz sudjelovanja u postupcima donošenja zakona. Kaže kako joj smeta što Vlada ne odgovaran na zastupnička pitanja. Hitni postupka ne znači da nije provedeno javno savjetovanje, za to koji zakon će biti donesen po hitnom postupku nije nadležan Povjerenik za informiranje, odgovorila je Markić zastupnici.
Uključio se i predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuvši da Sabor ima zakonodavnu vlast i određuje proceduru donošenja zakona. „Nije točno da nešto neobično puno donosimo zakone po hitnom postupku, u ovom sazivu ih je doneseno manje po hitnom postupku nego što je to bilo prije”, rekao je Jandroković.
I zastupnice Marijana Puljak (Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera) i Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatraju da se veliki broj zakona donosi po hitnom postupku. Puljak je rekla i da institucije ignoriraju rješenje Povjerenika, navodeći kao primjer kada je Grad Splita tražio od Državnog inspektorata informacije o onečišćenju Sjeverne luke.
Za samo izvješće Povjerenica za informiranje, zastupnica Selak Raspudić je rekla da je korektno, dobro pripremljeno i informativno ali da treba obratiti pažnju u kojoj se mjeri podaci javnih tijela u Hrvatskoj klasificiraju nekom od oznaka tajnosti. „Povjerenica može potaknuti državna tijela da se u tom pogledu neke stvari mijenjaju”, poručila je i zaključila da u Hrvatskoj i dalje nemamo dovoljno dobru demokratsku praksu prava na pristup informacijama.
Živimo u državi u kojoj se teško dolazi do informacija a kada se i dođe do informacija ne znate je li riječ o dezinformaciji, ustvrdio je Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića). "Tragično je da još uvijek četiri posto onih koji trebaju imenovati službenika za informiranje ga još nisu imenovali, a još tragičnije da 10 posto tijela nema svoju internetsku stranicu", rekao je.
Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) pita zašto je tek sada raspravlja o izvješću iz 2023. i traži od predsjednika Sabora da ažurnije stavlja izvješća na raspravu. Smeta joj i veliki broj javnih savjetovanja sa skraćenim rokom kao i veliki broj neodgovorenih komentara. „Ne vidi se značajan napredak u provedbi zakona osim u neznatnom broju statističkih podataka koji se odnose na formu”, ocijenila je Raukar Gamulin.
„Ako se izvješće bazira na statistici a ne ulazi u materiju, koje su to javne informacije koje javnost mora imati, onda je fulana misija i svrha”, smatra Dalija Orešković (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a). Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) govoreći iz perspektive gradonačelnika istaknuo je da su mnogi gradovi već uveli maksimalnu razinu transparentnosti i redovito javno objavljuje informacije. Drži pritom da više treba raditi na edukaciji službenika za informiranje i građana koje informacije mogu tražiti i na koji način dobiti.
