Uz ostalo, dodaju se kruh, palenta, ječmena kaša, pahuljice, dvopek, tjestenina, suhomesnati proizvodi, konzervirani proizvodi, ribe, a tu su i dodatni mliječni proizvodi, rekao je.
Novu listu predstavio je na sastanku vlade s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača na temu revidiranja popisa proizvoda ograničenih cijena i daljnjih koraka za zaštitu potrošača. Svaki trgovac će morati odabrati najmanje jedan proizvod iz te skupine, pa će tako na primjer od svih ponuđenih špageta u dućanu, najmanje jedne morati imati ograničenu cijenu. No, moći će ih biti i više, što je na trgovcu i to bi bilo dobro, rekao je.
Istaknuo je da će informiranje potrošača o ograničenim cijenama biti obavezno, jer će proizvodi s ograničenim cijenama morati biti jasno označeni i istaknuti. Trgovci će, kako je rekao, morati isticati prethodne cijene uz važeću cijenu te redovno dostavljati podatke o cijenama.
Morat će i informirati potrošače o sniženim cijenama, a oni koji posluju u prostorima većim od 400 četvornih metara morat će imati posebnu policu za proizvode s ograničenim cijenama. "Cilj mjera je daljnje ublažavanje inflatornih pritisaka. Glavni cilj je zaštita najranjivijih skupina građana", rekao je.
Nove vladine mjere, u obliku Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, trebale bi biti na dnevnom redu današnje sjednice vlade i upućene u hitnu saborsku proceduru. Prethodno je premijer Andrej Plenković rekao da je Vlada iskoristila prostor za svoje djelovanje u zaštiti standarda građana i to je učinila fiskalnim mjerama i ograničavanjem cijena dijela proizvoda, a danas izlazi s novom listom, od 70 proizvoda s ograničenim cijenama.
"Država je reagirala, ali moraju se uključiti i drugi", rekao je Plenković i ustvrdio da nitko ne bi propao da su cijene malo umjerenije. Ministar financija Marko Primorac rekao je kako nije točno da su državi u interesu visoke stope inflacije zbog punjenja proračuna. Odbacio je teze da su za visoke cijene krivi porezi.
Oporba: Vlada propušta donijeti konkretne mjere
Saborska oporba osvrnula se u četvrtak na novo ograničavanje cijena proizvoda, ocijenivši kako Vlada godinama propušta donijeti konkretne mjere u borbi protiv rasta cijena hrane te da će Hrvatska i dalje imati najvišu stopu inflacije u eurozoni ako se ona sustavno ne iskorijeni.
"Ovo je u redu, naravno neka zamrznu cijene, to će barem nekima donekle olakšati život, međutim činjenica je da ako ne počnu poduzimati korake o kojima govorimo, mi ćemo i dalje imati najveću inflaciju cijena hrane u cijeloj eurozoni", ocijenila je Sandra Benčić (Možemo!).
Pri tome je poručila kako je riječ o inflaciji premijera Andreja Plenkovića jer ona, što se tiče cijena hrane, više nije uzrokovana nikakvim vanjskim, globalnim poremećajima, već domaćim poremećajima u strukturi ekonomije i trgovine na koje odgovor treba imati isključivo Vlada.
"Ako ovo nije za ostavku, ne znam što je"
"Taj odgovor je Vlada trebala dati 2022., 2023., 2024. godine i kad sam danas čula ministra Primorca koji kaže da sad idu analizirati zašto neki proizvodi u Hrvatskoj, iste marke, koštaju više nego u Sloveniji, zaista mi je došlo da im kažem - ako ovo nije za ostavku, ne znam što je", ustvrdila je.
Benčić je također upozorila kako je Vlada prilikom prošlih zamrzavanja proizvoda propustila osigurati kontrolu u trgovačkim lancima jesu li svi proizvodi zaista propisno označeni, a da se mjerom smanjenja PDV-a na pet posto na određeni dio proizvoda odrekla 1,2 milijarde eura koji su ostali trgovcima jer nije izmijenila zakon o ekstraprofitu, a pri tome su cijene i dalje rasle.
Poručila je kako ograničavanje cijena proizvoda neće funkcionirati ako se ne riješe strukturni problemi, poput pitanja prikazuju li multinacionalne kompanije i trgovački lanci stvarnu dobit ili se dio dobiti odlijeva kroz tzv. transferne cijene, a također je ustvrdila kako se nije išlo u jačanje domaće proizvodnje.
Ante Kujundžić (Most) poručio je u kontekstu cijena kako problem nije nastao danas i da su na njega upozoravali prilikom uvođenja eura jer "klima u Hrvatskoj nije bila niti približno dobra da bismo radili konverziju".
"Tragikomično da političari iz vlasti podržavaju bojkot"
"U Hrvatskoj se u tom periodu, u tom trošku konverzije, dogodilo ono što se nije dogodilo nigdje u eurozoni, a to je da su proizvodi koji su koštali pet kuna preko noći zaokruženi na cijenu od jednog eura. Upravo u tome leži početak svega onoga što mi danas imamo, svega onoga što hrvatski građani danas osjećaju", ocijenio je.
Kujundžić je istaknuo kako narod ima moć u vidu bojkota koji će, na temelju iskustva drugih zemalja, sigurno imati nekakav rezultat, no tragikomičnim je ocijenio da političari koji su građane doveli u ovakvu situaciju, da ih sada u podržavaju u bojkotu. "S druge strane imamo cijeli niz nepravednih reakcija gdje smo za ovu situaciju na stup srama pribili trgovce koji jesu krivi u određenom podizanju svojih marži, ali nisu jedini koji su krivi za cijelu ovu situaciju", rekao je Kujundžić, dodavši kako Vlada nije poduzela konkretne poteze.
Ne bi ni sada ograničila ove cijene proizvoda da nije vidjela da je narodu faktički prekipjelo, ocijenio je. "Jedino normalno rješenje je da idemo na izbore, da se izvažemo ponovno. Jedino tako politika može vratiti povjerenje", rekao je Kujundžić.
"Trgovci će doskočiti i ovoj mjeri"
Sanja Radolović (SDP) ustvrdila je kako ne očekuje ništa od ograničenja cijena proizvoda, osim toga da će, umjesto 30 proizvoda koji su sada nedostupni na policama, nedostupno biti 70. "Koliko je to neuspješno zapravo potvrđuje i sama Vlada, sam premijer i resorni ministri koji, jedino što im je preostalo, sad prigodno podržavaju bojkot trgovačkih lanaca, a nemaju nikakve sustavne, dugoročne provedive mjere protiv inflacije", poručila je.
Ustvrdila je kako će trgovci naći način kako da doskoče i ovoj mjeri. "Trgovci su opet našli način kako se udružiti u kartelska udruženja i kako djelovati na standard naših građana. Tako da su oni su vrlo domišljati i lukavi", ocijenila je Radolović.
Pri tome je podsjetila kako je SDP predstavio konkretne mjere, uključujući izmjene zakona o zaštiti potrošača i tržišnog natjecanja, jačanje ovlasti regulatornih agencija, poticanje poljoprivredne proizvodnje i reformu sustava poreza na dobit.
