Predloženim zakonom Državni inspektorat određen je kao jedinstvena nacionalna kontaktna točka za dostavu službenih obavijesti putem sustava brzog uzbunjivanja za razmjenu informacija o korektivnim mjerama u vezi s opasnim proizvodima te za kontakt s Europskom komisijom.
Utvrdi li se da proizvod stavljen na tržište ili na raspolaganje na tržištu nije sukladan sa zahtjevima tog zakona ili Uredbe EU rješenjem se gospodarskom subjektu koji je taj proizvod stavio na tržište može narediti otklanjanje utvrđenih nesukladnosti i primjereni rok za njihovo otklanjanje, zabraniti stavljanje proizvoda na tržište, narediti trenutačno povlačenje kao i opoziv proizvoda te uništavanje proizvoda ako je nužno radi zaštite zdravlja ili sigurnosti potrošača.
Uz to, može se i privremeno zabraniti stavljanje proizvoda na tržište ili na raspolaganje na tržištu kao i narediti da se na proizvod stave jasno formulirana i lako razumljiva upozorenja na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu o rizicima koje proizvod može predstavljati. Donošenje tog Zakona predlaže se po hitnom postupku jer je Uredba EU u punoj primjeni od 13. prosinca 2024. i izravno se primjenjuje u svim članicama EU.
Zastupnici će raspraviti i prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034. kojem je osnovni cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Republike Hrvatske i izrada službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Postizanje tog cilja utjecat će na unaprjeđenje planiranja upravljanja prostorom i njegovu zaštitu, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju te stvaranje preduvjeta za učinkovito smanjenje rizika od katastrofa. Također, među inim, utjecat će i na jačanje konkurentnosti gospodarstva, unaprjeđenje poslovnog okruženja te poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom.
Hrvatska će 3. svibnja obilježiti Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu
Za nešto više od mjesec dana, 3. svibnja, u Hrvatskoj će se prvi put obilježiti Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i bit će spomendan, prijedlog je to hrvatske Vlade koji je u utorak dobio nepodijeljenu podršku u Hrvatskom saboru. Taj je datum izabran kao trajni podsjetnik da je 3. svibnja 1992. u Slavonskom Brodu, u najkrvavijem ratnom danu u povijesti toga grada, ubijeno šestero djece, najviše u jednom danu u Domovinskom ratu.
U Brodu je ukupno poginulo 28 djece, od njih 402 koliko ih je poginulo u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, pa im je u tom gradu podignut i spomenik Prekinuto djetinjstvo. Svaki dan tih 402 obitelji imaju spomendan, one se svaki dan pitaju – kako bi izgledali danas, kazala je Ivana Ribarić Majanović (SDP) podsjećajući da su 3. svibnja 1992. u Brodu „gorjeli nebo i zemlja“.
U cjelodnevnim napadima na grad poginulo je šestero djece, 10 odraslih, 60 je bilo ranjenih, podsjetila je, podržavajući ideju o spomendanu, ali i pitajući zašto nije uveden prije? Najmlađe poginulo dijete imalo je samo 20 mjeseci, dodao je Pero Ćosić (HDZ), podsjećajući na tragediju tog dana i ističući kako do danas nitko nije odgovarao za počinjeni zločin.
Ove strašne činjenice ne smiju ostati statistika, ovo je naš dug prema prekinutim djetinjstvima, prema njihovim obiteljima, kazao je. Nevenko Barbarić (HDZ) navodi kako je i u BiH u ratu 90-ih godina stradao veći broj djece, samo osmero na igralištu u Vitezu. Može li se unutar zakonskog obrazloženja pozvati sve Hrvate izvan Hrvatske da obilježe ovaj spomendan na poginulu djecu, zanimalo ga je.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Sanjin Rukavina kaže da zakon vrijedi samo unutar Hrvatske, ali da će na obilježavanje 3. svibnja biti pozvani svi dobronamjerni ljudi. Nino Raspudić (NZ) poziva da se 3. svibnja obilježi na poseban način na svim razinama, znanstvenim simpozijem i drugim aktivnostima, da bude dio državne kulturne politike i kulture sjećanja.
Rada Borić (Možemo) smatra da treba otvoriti prostor i za sjećanje na civilne žrtve Domovinskog rata, a Anja Šimpraga (SDSS) da sjećanja moraju biti cjelovita, iskrena i lišena bilo kakvih manipulacija. „I sama sam imala priliku ispričati svoje iskustvo, stradavanje djece nije samo fizičko ubijanje, ono je i izgubljeno djetinjstvo, progonstvo, izbjeglištvo, život bez roditelja, bez doma“, izjavila je.
Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) zagovara da se kao spomendan uvede Svjetski dan Roma, 8. travnja u spomen na Prvi svjetski kongres Roma održan tog datuma 1971. godine u Londonu. To bi bila snažna poruka o važnosti Roma u društvu, argumentirao je.
