U prosjeku jedan poljoprivrednik koristi sedam hektara što je ispod prosjeka EU gdje se koristi 17,4 hektara, rekla je Marijana Petir (NZ) koja, kao i ostali zastupnici, podržava izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kojima se želi riješiti njegova rascjepkanost, a sama komasacija ubrzati lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.
Umjesto suglasnosti od najmanje 50 posto plus jednog vlasnika zemljišta, uz uvjet da je u njihovom vlasništvu najmanje 67 posto ukupne površine obuhvaćene komasacijom, bit će dovoljna suglasnost najmanje pet posto vlasnika koji drže najmanje deset posto zemljišta na kojem se planira komasacija, objasnio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.
Uz to, Ministarstvu poljoprivrede daje se mogućnost da samostalno provede komasaciju na određenoj površini u interesu države, bez suglasnosti vlasnika zemljišta, ako je više od polovice zemljišta u vlasništvu države. Zemljište obuhvaćeno komasacijom moći će biti na području jedne ili više općina, odnosno gradova, a u komasaciji će se u komasacijsko područje moći uključiti ili isključiti pojedino zemljište.
Branka Juričev Martinčev (HDZ) prenosi kako su vlasnici zemljišta zabrinuti da bi se komasacija mogla provoditi bez njihove suglasnosti. Ministar otklanja te bojazni i tumači kako u suradnji s općinama i gradovima nitko neće ostati neinformiran i da će građani znati zaštiti svoje interese i prava.
Odgovarajući Dubravki Lipovac Pehar (DP) o razlozima otpora komasaciji, naveo je kako su razlozi brojni, a osnovni je „izgubljena vjera u bivšem sustavu“, kad im je, pod firmom komasacije zemlja oduzimana.
Važno je ljude educirati o benefitima komasacije
Važno je educirati ljude o benefitima komasacije, Ministarstvo mora na sebe preuzeti tu obvezu, poručuje Dragana Jeckov (SDSS), apostrofirajući kako se na dva javna poziva za komasaciju i treći, koji je otvoren do konca lipnja, javilo samo sedam općina sa 5. 200 hektara.
Jelena Miloš (Možemo) poručuje kako cilj okrupnjavanja ne smije biti da se zemljište pripremi samo da bi se prodalo stranim investitorima, nego da taj proces treba iskoristiti da se pomogne domaćoj poljoprivredi da postane konkurentnija. Ministar je, odgovarajući SDP-ovu Mariju Milinkoviću što će biti s komasacijom nakon što presuše sredstva iz NPOO-a, naglasio kako će država, ovisno o interesima, svake godine planirati sredstva za nju.
Raspravu o predmetnom zakonu Zvonimir Trsokot (Most) iskoristio je kako bi kritizirao najavljenu izgradnju peradarske mega farme na Banovini iza koje, tvrdi, stoje „sumnjivi ukrajinski moguli“ za „koje radi državni tajnik Tugomir Majdak“. Poručio im je da neće uništavati hrvatsko peradarstvo i poljoprivredu, tvrtke poput Vindije, te da neće nekontrolirano uvoziti stranu radnu snagu koja će rušiti cijenu rada.
Majdak mu je odgovorio kako mu se sve nepoznato može razjasniti i kako je „izneseno dosta proturječja u odnosu na postojeće zakone“. I Petir ističe kako su građani na Banovini zabrinuti zbog mogućeg utjecaja te farme na vodu, tlo, zrak i okoliš, zanimajući se je li Ministarstvo radilo procjenu njena utjecaja. Za veći dio nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša, rekao je Majdak, navodeći kako „projekti nisu u zreloj fazi realizacije".
