Često smo svjedoci brojnih nepravilnosti u hrvatskom zdravstvenom sustavu koja narušavaju prava pacijenata te se negativno odražavaju na njihov zdravstveni status. Zbog nedovoljnog poznavanja zakonskih normi pacijenti često niti ne znaju koja prava imaju prilikom korištenja zdravstvene zaštite. Stoga ćemo u nastavku teksta podsjetiti na temeljna prava pacijenata te na novčane kazne za nepridržavanje zakonskih pravila.
Zakonodavni okvir za zaštitu prava pacijenata
Zaštita prava pacijenata u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o zaštiti prava pacijenata.
Pacijentom u smislu tog Zakona smatra se svaka osoba, bolesna ili zdrava, koja zatraži ili kojoj se pruža određena mjera ili usluga u cilju očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, sprječavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije.
Svakom pacijentu jamči se opće i jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu njegovom zdravstvenom stanju, sukladno općeprihvaćenim stručnim standardima i etičkim načelima, u najboljem interesu pacijenta uz poštivanje njegovih osobnih stavova.
Zaštita prava pacijenata u Republici Hrvatskoj provodi se na načelima humanosti i dostupnosti.
Načelo humanosti zaštite prava pacijenata ostvaruje se osiguravanjem poštivanja pacijenta kao ljudskog bića; osiguravanjem prava na fizički i mentalni integritet pacijenta; zaštitom osobnosti pacijenta uključujući poštivanje njegove privatnosti, svjetonazora te moralnih i vjerskih uvjerenja.
Načelo dostupnosti zaštite prava pacijenata podrazumijeva jednaku mogućnost zaštite prava svih pacijenata na području Republike Hrvatske.
Prava pacijenata
Zakonom o zaštiti prava pacijenata propisana su prava pacijenata tijekom korištenja zdravstvene zaštite te ćemo istaknuti nekoliko značajnijih prava, pri čemu se ne umanjuje značaj i drugih prava.
Pravo na suodlučivanje
Pravo na suodlučivanje pacijenta obuhvaća pravo pacijenta na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka.
Pravo na obaviještenost
Pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o:
Pacijent ima pravo dobiti obavijesti na način koji mu je razumljiv s obzirom na dob, obrazovanje i mentalne sposobnosti.
Treba naglasiti da pacijenti s invaliditetom imaju pravo dobiti obavijesti u njima pristupačnom obliku.
Navedene obavijesti na usmeni zahtjev pacijenta obvezan je dati zdravstveni radnik visoke stručne spreme koji pacijentu izravno pruža određeni oblik zdravstvene usluge.
Pacijent ima uvijek pravo tražiti drugo stručno mišljenje o svome zdravstvenom stanju. Drugo stručno mišljenje pacijentu je, na usmeni ili pisani zahtjev, obvezan dati svaki zdravstveni radnik visoke stručne spreme i odgovarajuće specijalizacije, koji nije sudjelovao u izravnom pružanju određenog oblika zdravstvene usluge pacijentu.
Tijekom pružanja zdravstvene zaštite, nakon svakog pregleda i zahvata, pacijent ima pravo na obaviještenost o uspjehu, odnosno neuspjehu i rezultatu pregleda ili zahvata kao i o razlozima za eventualnu različitost tih rezultata od očekivanih.
Pravo na obaviještenost ima i pacijent s umanjenom sposobnošću rasuđivanja, u skladu s dobi, odnosno s fizičkim, mentalnim i psihičkim stanjem.
Odbijanje primitka obavijesti
Pacijent ima pravo pisanom i potpisanom izjavom odbiti primitak obavijesti o prirodi svoga zdravstvenoga stanja i očekivanom ishodu predloženih i/ili poduzetih medicinskih postupaka i mjera.
Pacijent s punom poslovnom sposobnošću ne može se odreći prava na obaviještenost u slučajevima u kojima mora biti svjestan prirode svoje bolesti, kako ne bi ugrozio zdravlje drugih (npr. u slučaju zaraznih bolesti). Pacijent s punom poslovnom sposobnošću ima pravo u pisanom obliku ili na bilo koji drugi vjerodostojan način odrediti osobu koja će umjesto njega biti obaviještena.
Pacijent ima pravo biti obaviješten čak i u slučajevima kad njegov pristanak nije uvjet započinjanja terapije (u hitnim slučajevima).
Pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka
Pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta ili izazvalo trajna oštećenja njegovoga zdravlja.
Prihvaćanje pojedinoga dijagnostičkog ili terapijskog postupka pacijent izražava potpisivanjem suglasnosti.
Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati i gluhoslijepa osoba, prihvaća pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak izjavom u obliku javnobilježničkog akta ili pred dva svjedoka iskazanom izjavom o imenovanju poslovno sposobne osobe koja će u njeno ime prihvaćati ili odbijati pojedini takav postupak.
Zaštita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak
Za pacijenta koji nije pri svijesti, za pacijenta s težom duševnom smetnjom te za poslovno nesposobnog ili maloljetnog pacijenta, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije, suglasnost potpisuje zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta. U interesu pacijenta, zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta, može suglasnost u bilo koje vrijeme povući potpisivanjem izjave o odbijanju pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka.
Ukoliko su interesi pacijenata i njihovih zakonskih zastupnika, odnosno skrbnika suprotstavljeni, zdravstveni radnik je dužan odmah o tome obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb.
Ako se zbog hitne situacije ne može dobiti suglasnost zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika, pacijent će se podvrći dijagnostičkom odnosno terapijskom postupku samo u slučaju kada bi zbog nepoduzimanja postupka bio neposredno ugrožen njegov život ili bi mu prijetila ozbiljna i neposredna opasnost od težeg oštećenja njegovoga zdravlja. Postupak se može provoditi bez pristanka zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika pacijenta samo dok traje navedena opasnost.
Pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji
Pacijent ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti. Također, ima pravo o svome trošku zahtijevati presliku medicinske dokumentacije.
Medicinska dokumentacija koja se uručuje pacijentu po završenom liječničkom pregledu, odnosno po završenom liječenju propisuje se posebnim zakonom kojim se uređuju vrste i sadržaj te način vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom.
U slučaju smrti pacijenta, ako to pacijent nije za života izrijekom zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ima bračni drug pacijenta, izvanbračni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra, te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta. Te osobe imaju pravo o svom trošku zahtijevati presliku medicinske dokumentacije.
Protivljenje uvidu u medicinsku dokumentaciju pacijent daje pisanom izjavom solemniziranom od javnog bilježnika.
Pravo na povjerljivost
Pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja, sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka.
Pacijent ima pravo dati usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovu prijmu u stacionarnu zdravstvenu ustanovu kao i o njegovom zdravstvenom stanju. Također, može imenovati i osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka.
Pravo na održavanje osobnih kontakata
Tijekom boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi pacijent ima pravo primanja posjetitelja sukladno kućnom redu zdravstvene ustanove te pravo zabraniti posjete određenoj osobi ili osobama.
Pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove
Pacijent ima pravo samovoljno napustiti stacionarnu zdravstvenu ustanovu, osim u slučajevima propisanim posebnim zakonom, u slučajevima kada bi to štetilo njegovome zdravlju i zdravlju ili sigurnosti drugih osoba.
O namjeri napuštanja ustanove pacijent mora dati pisanu izjavu ili usmenu izjavu pred dva istovremeno nazočna svjedoka koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta da napusti ustanovu. Navedena pisana izjava prilaže se u medicinsku dokumentaciju pacijenta.
Podatak o samovoljnom napuštanju zdravstvene ustanove bez najave nadležan zdravstveni radnik obvezan je upisati u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Ako to nalaže zdravstveno stanje pacijenta nadležan zdravstveni radnik o napuštanju zdravstvene ustanove bez najave obvezan je obavijestiti osobu koju je pacijent ovlastio da može biti obaviještena o njegovu prijmu u stacionarnu zdravstvenu ustanovu kao i o njegovom zdravstvenom stanju, a nadležna tijela u slučajevima određenim posebnim propisima. Ako je pacijent nesposoban za rasuđivanje, odnosno maloljetan, tada je nadležan zdravstveni radnik obvezan obavijestiti njegova zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika.
Prekršajne sankcije
Za kršenje prava pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite propisane su i prekršajne sankcije, odnosno novčane kazne.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako na primjer:
Za navedeni prekršaj, kaznit će se i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna
Za navedeni prekršaj kaznit će se i trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna. Također, i odgovorna osoba u trgovačkom društvu koja obavlja zdravstvenu djelatnost, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zdravstveni radnik ako:
Navedeni iznosi u kunama mogu se preračunati u euro prema definiranom fiksnom tečaju konverzije, koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro.
Iako su uspostavljene zakonske norme koje omogućavaju zaštitu prava pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite, nužno je podići i stupanj edukacije i informiranja samih pacijenata o njihovim pravima u svrhu učinkovitijeg ostvarivanja. Odgovornost ne može i ne treba biti samo na zdravstvenom sustavu.
Bernard Iljazović
