Odabirom isplate jedne od mirovina na koju je osobi priznato pravo ne prestaje sâmo pravo na drugu mirovinu. Koja će mirovina biti u isplati ne određuje se po službenoj dužnosti, već o tome odlučuje osiguranik, odnosno korisnik mirovine.
U mirovinskom osiguranju postoje slučajevi u kojima osiguranik, odnosno korisnik mirovine, stekne pravo na dvije ili više mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Primjerice, udovica/udovac može steći pravo na starosnu mirovinu i na obiteljsku mirovinu iza pokojnog supružnika. Korisnik mirovine normativno je definiran osiguranik kojem je priznato pravo na mirovinu (članak 8. točka 11. Zakona o mirovinskom osiguranju).
U upravnosudskoj praksi ponekad se javlja sljedeće pitanje: kada pravo na obiteljsku mirovinu pripada i bračnoj i razvedenoj udovici pokojnog korisnika mirovine, pa one dijele utvrđenu svotu mirovine, prestaje li pravo na obiteljsku mirovinu udovici koja odabere isplatu vlastite starosne mirovine kao povoljnije?
Opće pretpostavke za priznavanje udovici / udovcu prava na obiteljsku mirovinu uređene su odredbama članka 67. Zakona o mirovinskom osiguranju. Prema članku 68. stavku 1. toga Zakona, pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete iz članka 67. navedenog Zakona, ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje. Člankom 68. stavkom 2. Zakona propisano je da se, ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovica, odnosno udovac i bivši bračni drug osiguranika iz stavka 1. toga članka, obiteljska mirovina određuje u visini koja pripada za jednog člana obitelji.
Nadalje, prema članku 98. Zakona o mirovinskom osiguranju, ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema tome Zakonu ili nekom drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru.
Potonja odredba očito ne isključuje mogućnost izbora mirovine manjeg iznosa. U protivnom, izbor ne bi bio potreban, već bi se, po službenoj dužnosti, određivala povoljnija mirovina.
Riječ je o pravu kojim korisnik mirovine može trajno disponirati, osim ako kasnije nastupe okolnosti zbog kojih prestaje sâmo pravo na pojedinu mirovinu. Izborom isplate neke od priznatih mirovina, bez obzira na to je li riječ o trajnome ili vremenski ograničenom odabiru, stranka se ne odriče prava na mirovinu koja joj nije u isplati, niti postoji druga pravna osnova po kojoj bi joj – zbog konkretnog izbora - to pravo prestalo.
Međutim, kada korisnik mirovine izabere mirovinu koja će mu biti isplaćivana, kasnije promjene tog odabira mogu vremenski djelovati samo unaprijed.
dr. sc. Alen Rajko
