Jedna od značajnijih promjena je smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Sukladno tome, stopa poreza na dohodak s 24% smanjit će se na 20%, stopa poreza na dohodak s 36% smanjit će se na 30%, dok će se kod konačnog dohotka stopa poreza na dohodak smanjiti s 12% na 10%.
Ukinut će se oporezivanje godišnjom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (do 12.500,00 kn godišnje).
Uredit će se i porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe (čija će primjena započeti s 1. siječnjem 2021. godine temeljem Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, NN. br. 62/20.), odnosno da se primitci fizičkih osoba po osnovi nacionalne naknade neće smatrati primitcima na koji se plaća porez na dohodak te se taj primitak neće uzimati u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Također, digitalni nomadi, odnosno stranci koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz RH, ali ne poslodavcima na području RH, neće za ostvarene primitke plaćati porez na dohodak, a s ciljem kako bi se privuklo digitalne nomade u RH kao mjesto njihovog boravišta i rada.
Porezna uprava će po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od strane javnih bilježnika, utvrđivati poreznu obvezu čime će se pojednostaviti prijava dohotka od imovine po toj osnovi. Obvezivanjem javnih bilježnika na dostavu ovjerenih isprava o ovjerenom potpisu na ispravama o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina ili po sastavljanju javnobilježničkog akta pojednostaviti će se prijava ugovora o najmu budući da će Ministarstvo financija, Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od javnih bilježnika utvrđivati poreznu obvezu.
Prema novim zakonskim izmjenama doći će do smanjenja porezne stope s 12 % na 10 % za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna (obuhvaća i sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobit u paušalnom iznosu). Smatra se da će snižena porezna stopa od 10% obuhvatiti više od 93% poreznih obveznika.
Također, smanjit će se porezne stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe s 12 % na 10 % te se smanjuju stope poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička s 15 % na 10 %. Cilj potonje zakonske izmjene je izjednačavanje poreznog položaja inozemnih dioničara i članova društva koji nisu fizičke osobe kroz smanjivanje stope poreza po odbitku.
Propisuje se porezno priznati rashod kreditne institucije u iznosu otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiranja plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke. Kreditna institucija je obvezna dostaviti dužniku i jamcu pisanu izjavu o odricanju od prava naplate otpisanog iznosa potraživanja odnosno o prestanku njihove obveze u navedenom iznosu otpisa, pri čemu iznos otpisanog duga neće biti uključen u oporezive prihode odnosno primitke.
Naime, prema zakonskim izmjenama u ožujku 2020. godine bilo je propisano isključivanje iz porezne osnovice prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima koji su za porezne svrhe propisane Općim poreznim zakonom. Ovim zakonskim određenjem takav način propisuje se kao trajna mjera, odnosno da i nakon prestanka posebnih okolnosti otpisani iznosi kreditnog plasmana neće biti oporezovani. Ujedno bi se tako i destimulirale kreditne institucije u prodaji kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja, što bi utjecalo na brže i efikasnije provođenje otpisa dugova građanima i poduzetnicima. Kreditne institucije bi navedeno pravilo trebale i primjenjivati u praksi za veliki broj nenaplativih plasmana, imajući posebice u vidu veliku problematiku građana s agencijama za otkupom potraživanja i njihovim agresivnim načinom rada.
Zakon o porezu na dodanu vrijednost – PDV
Proširit će se primjena posebnog postupka oporezivanja osim za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge i na ostale usluge, kako bi se poreznim obveznicima koji obavljaju usluge osobama koje nisu porezni obveznici pojednostavilo poslovanje. Naime, porezni obveznici neće biti obvezni registrirati se za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u kojoj je mjesto oporezivanja tih usluga, nego će PDV na te usluge prijavljivati i plaćati u državi članici prijave.
Također, primjena posebnog postupka oporezivanja proširit će se i na prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar država članica koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje, osobama koje nisu porezni obveznici. Pojednostavljenje postupka između ostaloga odnositi će se i na ukidanje obveze izdavanja računa za te isporuke.
Propisuje se i posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja, a koji će obuhvaćati samo dobra, uz iznimku dobara koja podliježu trošarinama, u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna.
Isporučiteljem će se smatrati porezni obveznik koji putem uporabe elektroničkog sučelja omogućuje (mjesto trgovanja, platforma, portal) prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kn.
Naime, kada se prodaja dobara na daljinu omogućuje putem uporabe elektroničkog sučelja, a radi se o dobrima uvezenima iz trećih područja ili trećih zemalja u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna ili dobra na daljinu unutar Europske unije prodaje porezni obveznik koji nema sjedište unutar Europske unije, tada se isporučiteljem smatra porezni obveznik, koji putem uporabe elektroničkog sučelja omogućuje prodaju.
Propisuje se prag od 77.000,00 kuna za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a te za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge, kako bi se poreznim obveznicima koji obavljaju navedene isporuke u vrijednosti manjoj od tog praga pojednostavilo poslovanje te se u tom slučaju smatra da je mjesto obavljanja navedenih isporuka tuzemstvo.
Primjena navedenog praga bit će opcionalna za porezne obveznike, odnosno porezni obveznici moći će odlučiti da neće primjenjivati propisani prag te da će se navedene isporuke oporezivati u državi članici potrošnje što će ih obvezivati za razdoblje od dvije kalendarske godine.
Prodaja dobara na daljinu nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000,00 kuna oporezivat će se u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište. Stoga će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura, i obrnuto, hrvatski porezni obveznici će plaćati PDV neke druge države članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000,00 kuna. Na taj način će se prodaja dobara na daljinu oporezivati u mjestu gdje se dobra koriste što znači da će svaki porezni obveznik koji prodaje dobra na daljinu osobama koje nisu porezni obveznici plaćati PDV prema mjestu prebivališta tih osoba.
Ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara u malim pošiljkama čija vrijednost ne prelazi 160,00 kn (22 eura). Na taj način osigurat će se da porezni obveznici iz Europske unije posluju u ravnopravnijim uvjetima s poreznim obveznicima iz trećih zemalja. No, ukidanje oslobođenja imat će negativne učinke za potrošače s obzirom da će prilikom kupovine roba najčešće iz dalekih azijskih zemalja plaćati skuplje isporuku tih roba radi PDV-a.
Poreznim obveznicima omogućit će se obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu, s tim da je preduvjet da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, takav način obračunavanja i plaćanja iskazao kao obvezu u prijavi PDV-a. Tu treba napomenuti da se obračunska kategorija PDV-a pri uvozu neće moći koristiti kada se podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet pošiljaka male vrijednosti ili kada se podnosi deklaracija za dobra u poštanskim pošiljkama.
Povećava se prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7.500.000,00 kuna na 15.000.000,00 kuna, a kako bi se olakšalo poslovanje poreznim obveznicima. Porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2020. godini nije bila veća od 15.000.000,00 kuna bez PDV-a, a koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2021. godine, bit će dužni o promjeni načina oporezivanja dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave, najkasnije do 20. siječnja 2021. godine.
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Za obveznike fiskalizacije visina blagajničkog maksimuma određivati će se prema odgovarajućem Pravilniku kojeg će donijeti nadležni ministar, što znači da visina blagajničkog maksimuma više neće biti određena prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Uvodi se nova kategorija fiskalizacije (fiskalizacija za prodaju robe ili usluge putem svih vrsta samoposlužnih uređaja), pri čemu neće postojati obveza izdavanja računa, nego obveza fiskalizacije podatka o prodaji iz samoposlužnog uređaja. Znači pod fiskalizacijom prodaje putem samoposlužnog uređaja neće se podrazumijevati izdavanje fiskaliziranog računa kupcu već prijava prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja, a ta će se prijava odvijati putem instaliranog softvera na samoposlužnom uređaju i elektroničkog sustava Porezne uprave.
Radi provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kada se prodaja robe ili usluge ostvaruje prometom gotovine, obveznik fiskalizacije dužan će biti:
Isto tako, obveznici fiskalizacije dužni će biti Poreznoj upravi prijaviti svaki samoposlužni uređaj putem kojega će provoditi postupak fiskalizacije prodaje kao poslovni prostor do 31. siječnja 2021. godine.
Također, svaki samoposlužni uređaj kojim se provodi postupak fiskalizacije morati će imati istaknutu obavijest o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja. Sadržaj obavijesti treba izgledati na sljedeći način:
Tu treba naglasiti da ovisno o poslovnoj potrebi, obveznik fiskalizacije može obavijest prilagoditi na sebi podoban način uz uvjet da zadrži navedeni sadržaj obavijesti, a koji mora na samoposlužnom uređaju biti jasno istaknut, vidljiv, čitljiv i zaštićen od uništenja.
No, ovdje bismo skrenuli i na problem u kojem će se naći obveznici fiskalizacije samoposlužnih uređaja, odnosno poljoprivredni proizvođači koji svoje domaće proizvode preko samoposlužnih uređa distribuiraju krajnjim kupcima potrošačima (kao npr. mljekomati, bučomati…). Naime, zbog visoke cijene nabave programskog rješenja dovodi se u pitanje isplativost njihovog poslovanja, a time i održivost njihovih poljoprivrednih gospodarstava, dok će u krajnjem slučaju kupci biti uskraćeni za kvalitetan domaći proizvod. Stoga bi u tom segmentu trebalo pravovremeno naći odgovarajuća rješenja, a jedno od njih bi moglo biti kroz subvencioniranje troškova od strane države.
Uvodi se i QR kod kojeg će stvarati obveznik fiskalizacije i ispisivati ga na računu kao obvezni sadržaj računa. Naime, kako bi se kupcima omogućila lakša i brža provjera računa upotrebom dostupnih modernih tehnologija uvodi se ugradnja QR koda kao obveznog elementa svakog računa. Očitavanjem QR koda iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisuju se svi podaci računa, a što će kupcima dodatno olakšati postupak, odnosno potaknuti ih da provjeravaju račune i prijavljuju ih Poreznoj upravi.
Zaključno
Učinci novih poreznih zahvata neće se previše odraziti na poboljšanje životnog standarda građana, te povećanja kupovne moći, što bi u krajnjoj liniji generiralo povećanu osobnu potrošnju. Naime, poreznim mjerama najviše će profitirati građani sa visokim novčanim primanjima čije će plaće najviše i rasti, dok će najmanje poboljšanja osjetiti građani sa prosječnim novčanim primanjima, jer će povećanje njihovih plaća biti neznatno. S obzirom na postojeće ekonomske uvjete nije za očekivati da će unatoč poreznom rasterećenju poslodavci radnicima povećavati plaće, nego će upravo suprotno, svim mogućim naporima se boriti da očuvaju radna mjesta. Učestale porezne reforme izazivaju i negativan efekt za privlačenje investitora i ulaganje, radi izrazito promjenjivih poreznih pravila, što se odražava i na stvaranje nestabilne poslovne klime za održivost i razvoj poslovanja. Unatoč najvišem poreznom opterećenju u zemljama Europske unije, i dalje nisu izvršene promjene koje bi se odnosile na smanjenje stope PDV-a kako bi se konačno stvorili preduvjeti za učinkovito porezno rasterećenje poduzetnika, te olakšalo njihovo poslovanje. Često se zaboravlja da su poduzetnici ključni pokretači gospodarskog razvoja, a ujedno i jedan od najvećih uplatitelja državnoga proračuna.
Bernard Iljazović
