Naknada oduzete imovine za vrijeme jugoslavenske komunističke vlasti

Rok za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o naknadi odnosno vraćanju imovine u vlasništvo prijašnjim vlasnicima i njihovim zakonskim nasljednicima je protekao jer su se takvi zahtjevi mogli podnijeti  zakonski određenim rokovima i to od:

- 1. siječnja 1997. godine do 1. srpnja 1997. godine i

- 5. srpnja 2002. godine do 7. siječnja 2003. godine

Naknada za imovinu oduzetu prijašnjim vlasnicima je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima, a iznimno u naravi. Konfiscirana imovina daje se u vlasništvo prijašnjem vlasniku, a ako to nije moguće onda prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u novcu ili vrijednosnim papirima.

Rok za podnošenje zahtjeva za otkup stanova 

Člankom 24. Zakona o naknadi oduzete imovine za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (u nastavku: Zakon o naknadi) propisano je da se zahtjev za otkup stana podnosi u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o naknadi, što znači u razdoblju od 1. siječnja do 1. travnja 1997. godine. To je prekluzivni rok, te propuštanjem tog roka stanar gubi pravo na otkup stana prema odredbama spomenutog Zakona. Tada se stan protekom roka po sili zakona daje u vlasništvo prijašnjem vlasniku.

Glavni pravni izvori

Rješavanje predmeta o naknadi se bazira na jedinstvenom Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i Zakona o općem upravnom postupku (ZUP). Ostali propisi koji se primjenjuju u postupcima naknade za oduzetu imovinu su:

1. Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije („Službeni list DFJ“ br. 40/45. i 70/45.)
2. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije
3. Zakon o postupanju s imovinom („Službeni list DFJ“ br. 36/45.)
4. Zakon o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže
5. Zakon o oduzimanju ratne dobiti, stečene za vrijeme neprijateljske okupacije
6. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća
7. Zakon o prelazu u državno vlasništvo neprijateljske imovine i sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba
8. Osnovni zakon o eksproprijaciji („Službeni list FNRJ“ br. 28/47.)
9. Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta
10. Zakon o uređivanju i korištenju gradskog zemljišta
11. Zakon o uređenju i davanju na korištenje građevinskog zemljišta
12. Zakon o građevinskom zemljištu
13. Zakon o prometu zemljišta i zgrada
14. Zakon o udruženom radu
15. Odluka o uređenju agrarnih odnosa i poništenju dražbi na području oblasnog Narodnog odbora za Istru
16. Zakon o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom („Narodne novine“ br. 36/47.,51/58. i 13/87.)
17. Zakon o izvršenju kazni, mjera sigurnosti i odgojno-popravnih mjera
18. Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji
19. Zakon o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području Narodne Republike Hrvatske
20. Osnovni zakon o postupanju sa ekspropriranim i konfisciranim šumskim posjedima
21. Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu općenarodne imovine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama
22. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 26/84.)
23. Zakon o ispitivanju porijekla imovine i o oduzimanju nezakonito stečene imovine („Narodne novine“ br. 14/84.)
24. Zakon o udruživanjima, zborovima i drugim javnim skupovima
25. Zakon o državljanstvu Narodne Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 18/50.)
26. Zakon o državljanstvu
27. Zakon o provođenju pojedinih odredaba zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta

Postupak za naknadu oduzete imovine

Postupak se ako Zakonom nije drugačije propisano, provodi na  zahtjev prijašnjeg vlasnika. Zahtjev se dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koji ima položaj stranke u postupku. Prijašnji vlasnik dužan je podnijeti zahtjev u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a zahtjev podnesen po proteku roka će se odbaciti  pa podnositelj gubi sva prava iz Zakona.

Prijašnji vlasnik

Prijašnjim vlasnikom smatraju se fizičke i pravne osobe kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz članka 2. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Oni su državljani Republike Hrvatske koji na dan donošenja Zakona o naknadi nisu imali hrvatsko državljanstvo te koji su prema Popisu stanovništva iz 1991. godine imali prebivalište na okupiranim područjima Republike Hrvatske.

Što sadrži zahtjev za naknadu oduzete imovine

1. Podatke o podnositelju zahtjeva
2. Podatke o imovini koja je predmet naknade
3. Pravni osnov podržavljenja imovine koja je predmet naknade

Zahtjev za naknadu oduzete imovine podnosi se nadležnom Županijskom uredu, Službi za imovinsko-pravne poslove i ispostavama koje postoje, ovisno na kojem mjestu se nalazila imovina koja je predmet naknade. Prava iz ovog Zakona, priznaju se fizičkoj osobi odnosno prijašnjem vlasniku što zapravo znači i nasljednicima prvog nasljednog reda („Narodne novine“ broj 98/19, Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, članak 9.st.1.). Također su prava iz ovog Zakona mogle steći i strane fizičke i pravne osobe, osim u slučaju međudržavnog sporazuma. („Narodne novine“ broj 80/02, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine).

Potrebni dokumenti za prilaganje uz zahtjev

1. dokaz o hrvatskom državljanstvu
2. akt o podržavljenju odnosno podruštvovljenju imovine
3. zemljišnoknjižni izvadak sa svim upisima i ispisima do dana podnošenja zahtjeva
4. punomoć ovjerovljenu od hrvatskih državnih vlasti
5. izvadak iz matice umrlih ili rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik
6. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju
7. ostale isprave kojima se može utvrditi osnovanost zahtjeva

Cijeli postupak naknade za oduzetu imovinu provodi se po odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91). Nakon provedenog postupka u kojem se utvrđuju činjenice bitne za odlučivanje o zahtjevu, nadležna služba donosi rješenje o naknadi za oduzetu imovinu. Rješenje sadrži podatke o prijašnjem vlasniku ili njegovom zakonskom nasljedniku kojem se utvrđuje pravo na naknadu, podatke o imovini, o rokovima za provedbu odluke te o troškovima postupka. Protiv rješenja kojim je priznato pravo za naknadu oduzete imovine može se podnijeti žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Usmena rasprava kao Zup-ovo „najvrjednije načelo“

Člankom 149. Zup-a propisano je da službena osoba koja provodi postupak određuje na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke usmenu raspravu kada god je to potrebno za razjašnjenje stvari, a mora je odrediti u stvarima kada sudjeluju dvije ili više stranaka s  protivnim interesima ili kada se treba izvršiti očevid ili saslušati svjedoke ili vještake. Nedostatak sazivanja usmene rasprave može biti razlog pobijanja rješenja i pobijanja same upravne stvari, posebice ako znamo da je to jedno od glavnih načela Zakona o općem upravnom postupku. Dakle, postupak za naknadu oduzete imovine je zapravo dvostranačka ili  višestranačka upravna stvar te je prvostupanjsko tijelo dužno održati raspravu i na nju pozvati sve stranke u postupku te tako štititi njihova prava i interese odnosno omogućiti im da se u postupku očituju u vezi svih svojih zahtjeva, prava i mogućnosti. To često i dovede do pobližeg rješavanja ili bar kristaliziranja naravi upravne stvari te pomogne raščlaniti  nasljednike, povijesni slijed i očitovanja svih aktera.

Tko su obveznici naknade?

Prvenstveno, fizičke ili pravne osobe u čijoj se imovini nalazi imovina koja se na temelju spomenutog Zakona daje prijašnjem vlasniku, naravno ako ovim Zakonom za određenu imovinu nije drugačije propisano, što postoje slučajevi. (Čl.13.st.1. Zakona).

Zatim, Hrvatski fond  za privatizaciju, što se tiče naknade za oduzeta poduzeća.

Tu je i Fond za naknadu oduzete imovine, danas je to Ministarstvo financija, Sektor za naknadu oduzete imovine.

Nadalje, osoba u čiju korist je Vlada RH donijela odluku o izuzimanju od zabrane raspolaganja prema propisanoj zakonskoj zabrani.

Naposljetku, općina, grad ili županija koja se obvezala na naknadu i u čiju korist je Vlada donijela odluku o izuzimanju od zabrane raspolaganja prema propisanoj zakonskoj zabrani (čl.14. st.2. Zakona).

Predmet naknade

1. neizgrađeno građevinsko zemljište
2. poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište,
3. brodovi i brodice
4. stambene i poslovne  zgrade, stanovi i poslovne prostorije, posebni dijelovi zgrada s pripadajućim  zemljištem
5. poduzeća
6. pokretnine

Utvrđivanje visine naknade

Kao jedna od nepravilnosti u postupku pred prvostupanjskim tijelom, uočeno je i pitanje izračuna naknade.

Člankom 59. Zakona o naknadi propisana su mjerila prema kojima se utvrđuje visina naknade. 

Prvostupanjsko tijelo pogrešno izračunava visinu iznosa naknade kada je u postupku naknade određeno više ovlaštenika. Naime, prvostupanjsko tijelo, suprotno odredbama Zakona o naknadi i Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje naknade za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor („Narodne novine“ br. 204/03. i 3/04.), prvo utvrdi ukupnu visinu naknade, a onda je podijeli sukladno suvlasničkim omjerima, što za posljedicu ima nepovoljniju naknadu. Izračun naknade treba izvršavati tako da se prvo utvrdi ukupna vrijednost zemljišta, da se ona podijeli na ovlaštenike prema njihovim suvlasničkim omjerima, a tek onda utvrdi iznos naknade za svakog ovlaštenika naknade, što u konačnici ima za posljedicu i povoljniju i pravičniju naknadu. („Narodne novine“ br. 204/2003,“ Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje naknade za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor“).

Konfiscirana imovina

Prema članku 4. Zakona o naknadi, osobama kojima je imovina oduzeta na temelju sudske presude za kazneno djelo, u kojoj je izrečena konfiskacija imovine ili zaštitna mjera konfiskacije imovine uz kaznu, konfiscirana imovina dati će se u vlasništvo ili će se dati naknada prema odredbama tog Zakona i to u slučaju ako je riječ o presudama sudova bivše Jugoslavije od 15. svibnja 1945. godine do 25. lipnja 1991. godine za politička kaznena djela, politički motivirana kaznena djela i ako je do osuđujuće presude došlo zlouporabom prava ili političke moći.

Utvrdi li se da je određena nekretnina ili pokretnina oduzeta i da za to nije podnesen zahtjev ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen, pravo vlasništvo stječe Republika Hrvatska. Radom u imovinsko-pravnom odjelu sam upoznata s određenim predmetima naknade te mogu tvrditi da se prije svakog prometovanja nekretninama utvrđuje način stjecanja pojedine nekretnine odnosno ukoliko se utvrdi da je određena nekretnina oduzeta prijašnjim vlasnicima (4. podnaslov gore u članku) s tom nekretninom nitko ne može raspolagati na način da se s njom na bilo koji način prometuje. Najbolji primjeri su poslovni prostori, tvornice, crkve ili javne zgrade. Postupkom denacionalizacije su vraćeni tim istim prijašnjim vlasnicima, a ako nisu neminovno su postali vlasništvo Republike Hrvatske.

Primjeri:

1. Zahtjev za povrat zgrade Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ u Vinkovcima

-  tražen je naturalni povrat

-  zahtjevu nije udovoljeno jer je zakonom propisano da se u vlasništvo i posjed ne vraća imovina pravnih osoba koja služi za obavljanje javnih djelatnosti iz određenih oblasti

-  tu je riječ o javnoj ustanovi u kulturi

2. Zahtjev za povrat u naturi za crkvu sv. Ilije na Meraji

-   nekretnina izuzeta zakonom

-   Grad ostao u posjedu tog objekta

3. Zahtjev za povrat tvornice cipela „Kvalitet“ (nekadašnje tvornice)

-   i zgrada i dvorište se nalaze na oduzetom zemljištu

-   parcele koje su ostale kao dvorište tvornice vraćene su u naravi

-   parcele na kojima je izgrađena tvornica traži se naknada štete

4. Preradovićevo šetalište 8 u Osijeku - k.č.br. 5688/3 iz z.k.ul.br. 3849 k.o. Osijek,

-   površine zemljišta 377 m2 , Rješenjem Ureda za imovinsko-pravne poslove Osječko-baranjske županije (Klasa: UP/Io -943- 01/97-01/425, Urbroj: 2158-06-1/2-01-25 od 2. veljače 2001. godine) koji je ranije koristio Državni inspektorat, Područna jedinica Osijek, Inspekcija rada, vraćen je prijašnjim vlasnicima Heleni Erlih, Emiliji i Pavlu Cimerman iz Osijeka. Nakon što je tadašnje Poglavarstvo ocijenilo neprihvatljivom ponudu zakupodavca za zakup poslovnog prostora (glede visine zakupnine) podnesenu Osječko-baranjskoj županiji, kao zakupniku, prostor je 2001. godine ustupljen vlasnicima.

Zaključak

Iz ovog kraćeg, ali sveobuhvatnog članka vidljivo je da se predmeti naknade rješavaju godinama i da njihovo zaključno donošenje rijetko kad bude izrealizirano. Dva desetljeća su prošla od prvog donošenja Zakona o naknadi gdje se ne bi na prvu reklo da bi to toliko moglo potrajati. Smatram da rješavanje starih predmeta naknade nije lagano niti jednostavno, samim time što postoji niz zaprjeka za brzo donošenje spomenutih rješenja. Cijeli taj mehanizam rješavanje naknade, od prvostupanjskog tijela do suda je poprilično zakočen, što rokovima, što zastarom, što neujednačenom upravnom praksom gdje zbog nedovoljnog broja izvršitelja za vođenje postupka ti predmeti i dalje „pate“. Kako bi se ubrzao taj proces rješavanja pošla bi prvo od postupanja svakog ponaosob službenika gdje bi svaki trebao poduzeti ono što je u okviru njegove nadležnosti dobro za ubrzanje postupka i da napokon pravdu zadobiju oni koji je čekaju preko dvadeset i nešto godina. Vrlo vjerojatno da će i dalje ti postupci trajati godinama, ali da treba ili veći broj službenika koji bi se uhvatili u koštac s naknadom ili educirati djelatnike kako bi veći kadar ljudi to mogao obavljati. To nije proces koji će se dogoditi preko noći, ali zalaganjem i konstantnim „prečešljavanjem“ može se puno toga poboljšati, naravno u okviru postojećih zakona i pravilnika o naknadi, kojih je iščitavajući ovu temu mali „milijun“.

Ivana Glogoški, dipl. iur.

Izvori:

Lj. Karlovčan - Đurović,“ Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka (1991),v.29.br.1(2008).- Praksa Upravnog suda RH“;
Pročišćeni tekst „Zakona o naknadi za oduzetu imovinu“ („NN“ 98/19);
Zaključak o predlaganju Informacije o upravljanju i raspolaganju imovinom Osječko-baranjske županije,
Povrat prijašnjim vlasnicima;
M.Babić,E.Kunštek, „Neke dvojbe u primjeni Zakona o naknadi“, Zb.Pr.fakulteta, Sveučilište u Rijeci(1991), U.37.br.1, 71-102(2016).
Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje naknade za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor („NN“ 204/2003)
http://www.obz.hr/index.php7odsjek-za-naknadu-oduzete-imovine Zupanijska_skupstina/2020/35_sjednica/19_informacija_o_upravljanju_imovinom_obz.pdf