Savjet mladih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Glavna funkcija savjeta mladih jest da je njihova uloga savjetodavna.² Svojim radom nastoje promicati i zagovarati prava mladih, njihove potrebe i interese u sredinama u kojima djeluju.

Savjet mladih osniva se na tri razine, a to su: općinski, gradski, županijski, savjet mladih Grada Zagreba i Savjet mladih Republike Hrvatske. Osnivač savjeta mladih u lokalnim i područnim (regionalnim) jedinicama je: predstavničko tijelo – županijsko vijeće u županijama, gradsko vijeće u gradovima, općinsko vijeće u općinama. Savjet mladih Republike Hrvatske osniva se odlukom tijela državne uprave nadležno za mlade.³

Član savjeta mladih može biti osoba koja ima prebivalište ili boravište na području jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave koja u trenutku podnošenja kandidature za članstvo u savjetu mladih ima navršenih 15 godina do navršenih 30 godina života (ali ako član savjeta mladih za vrijeme trajanja mandata navrši 30 godina on nastavlja s radom u savjetu mladih do isteka mandata na koji je izabran).⁴ Važno je naglasiti da član savjeta mladih može biti imenovan u samo jednom savjetu mladih. Osim navedenog, osoba koja je imenovana u savjet mladih ne može biti istodobno član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Broj članova savjeta mladih ne može biti manji od tri, ali on ovisi o broju stanovnika neke jedinice lokalne (regionalne) samouprave.⁵ Mandat člana savjeta mladih traje koliko i traje mandat predstavničkog tijela – tijela koje ga je izabralo.

Savjet mladih u okviru svojeg djelokruga sudjeluje i raspravlja na svojim sjednicama o pitanjima značajnim za rad savjeta mladih te o pitanjima iz djelokruga predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su od interesa za mlade.  Savjet mladih može inicirati predsjedniku predstavničkog tijela donošenje akata i drugih odluka koje su značajne za mlade (poput, primjerice, donošenje općih akata o stipendiranju i nagrađivanju mladih za njihov rad ili općih akata kojima se pomaže mladima u kupnji nekretnine, sufinanciranju troškova gradnje nekretnine ili stanovanja i slično).

Sredstva za rad savjeta mladih moraju biti osigurana u proračunu, a jedinice lokalne i regionalne (samouprave) moraju osigurati članovima savjeta mladih naknadu za sudjelovanje na sjednicama savjeta mladih i to u maksimalnom iznosu do 27 eura.⁶

Prethodni Zakon o savjetima mladih ("Narodne novine" br. 23/07., 41/14.) nije predvidio naknadu za sudjelovanje na sjednicama te se postavlja pitanje hoće li ova novina potaknuti mlade da se uključe u sudjelovanje rada predstavničkoj tijela u donošenju odluka koje se tiču mladih.

Godišnje izvješće Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih u 2022. godini ukazuje kako su u toj godini u Republici Hrvatskoj bila aktivna 73 od ukupno 140 osnovanih savjeta mladih što u postotku iznosi 52%, odnosno savjeti mladih aktivno su djelovali u 13 hrvatskih županija od ukupno 20 plus Grad Zagreb, 39 hrvatskih gradova od ukupno 127 gradova i 20 općina od ukupno 428 općina. Središnji državni ured za demografiju i mlade ove podatke je gledao po broju održanih sjednica (jedna aktivna sjednica unutar 6 mjeseci), po usvojenom programu rada i ostvarenju konkretnih rezultata svoga djelovanja s predstavničkim ili izvršnim tijelom, sudjelovanjem u različitim programskih aktivnostima i slično.⁷

Iz izvješća Središnjeg ureda za demografiju i mlade vidljivo je da mnoge jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nemaju osnovane savjete mladih, a pojedine jedinice imaju osnovan savjet mladih koji je u potpunosti neaktivan. Postavlja se glavno pitanje: hoće li primjena novog Zakona o savjetima mladih aktivirati mlade te hoće li predstavničko i izvršno tijelo pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prepoznati i riješiti problem nezainteresiranosti mladih u politikama i pitanjima koje se tiču mladih.

Novi Zakon o savjetima mladih ukinuo je institut zamjenika savjeta mladih (možemo reći da je ovo svojevrsno olakšanje obzirom na nezainteresiranost mladih za uključivanje u aktivnosti savjeta mladih), uvodi fleksibilnost u određivanju ukupnog broja članova savjeta mladih, ali pazeći na broj stanovnika jedinice, smanjuje najmanji broj članova savjeta potrebnih za osnivanje savjeta mladih (sada može bit najmanje tri člana – isto tako ova promjena predstavlja olakšavajući kriterij za same jedinice), nadalje, ne dopušta mogućnost ponavljanja javnog poziva ako se na prvi poziv ne javi dovoljan broj s valjanim kandidaturama, onemogućava da osoba koja bude imenovana za člana savjeta mladih bude ujedno i član predstavničkog tijela jedinice, biranje članova savjeta mladih po novom zakonu provodi se javnim glasovanjem. Nadalje, novim zakonom omogućava se održavanje sjednica savjeta mladih elektroničkim putem (olakšavajući kriterij), obvezuje jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave da osigura prostorne, tehničke i administrativne uvjete za rad savjeta mladih, uvodi naknadu za rad članu savjeta mladih (maksimalan iznos koji jedinica može odrediti je 27 eura).⁸

Glavni problemi u radu savjeta mladih jest nedovoljna zainteresiranost i manjak motiviranosti samih članova savjeta mladih za provedbu aktivnosti iz vlastita djelokruga i djelokruga predstavničkog tijela. Osim toga, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bilježe probleme i kod samih prijava na javni poziv za izbor članova savjeta mladih. Uočeno je kako kada se u nekim jedinicama na javni poziv za izbor članova savjeta mladih ne prijavi dovoljan broj kandidata ili niti jedan, javni poziv se poništi ili se ne ponovi duže vrijeme, što dodatno usporava proces osnivanja savjeta mladih. Savjetodavna uloga propisana je zakonom, ali u praksi savjet mladih najčešće se bavi obilježavanjem različitih manifestacija, organizacijama sportskih aktivnosti odnosno turnira, humanitarnih akcija i slično. Razlozi za to su različiti ali praksa rada savjeta mladih pokazuje kako glavni uzrok tome jest upravo neinformiranost mladih, ali i onih koji donose odluke (predstavničko tijelo i izvršno tijelo) o svrsi i samom sadržaju Zakona o savjetima mladih, a tome još doprinosi njihova nezainteresiranost za suradnju po pitanju odluka i drugih akata koje se tiču mladih.⁹

U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o savjetima mladih u članku 24. stavak 2. propisano je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nisu osnovale savjete mladih dužne su ih osnovati u roku 90 dana od stupanja zakona na snagu,

No postavlja se pitanje kako da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnuju savjete mladih ako se mladi ne prijave na javni poziv za izbor članova i ako nisu uopće zainteresirani djelovati. Hoće li jedinice zbog toga problema biti kažnjavane? Kako će država pristupiti ovom problemu? Zakonom o savjetu mladih je propisano da su jedinice dužne aktivno uključiti mlade o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade te praćenje i promicanje interesa mladih iz svih krajeva Hrvatske na nacionalnoj razini.¹⁰

Ostaje za vidjeti hoće li izvješće o radu savjeta mladih za 2023. godinu ukazati na nešto bolje rezultate, hoće li donošenje novog Zakona utjecati na broj osnovanih savjeta i njihovu aktivnost te hoće li jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prepoznati i pokušati poduzeti mjere i aktivnosti kojim bi poticale mlade da se uključe.

Veliku važnost za aktivnost savjeta mladih jest afinitet i podrška čelniku jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave. U interesu čelnika treba biti da na svom području potiče rad udruga mladih i udruga za mlade kako bi osigurali veću participaciju i kvalitetu rada lokalnih savjeta, a osim toga i nastojati riješiti probleme s nezaposlenošću mladih koji predstavljaju ekonomski i društveni problem koji utječe na mnoge druge segmente života (poput nataliteta, migracije radne snage, zadovoljstvo života itd.).¹¹

Sve navedeno ukazuje potrebu za pojačavanjem demokratskih procesa i poticanje političke participacije odnosa mladih i tijela javnih vlasti, slušanjem njihovih želja, potreba, interesa, utjecajem mladih za poboljšanje suradnje s tijelima javne vlasti, a osobito u formiranju politike mladih i njihovih prava, odnosno utjecaj u formiranju važnih zakona koji se tiču života mladih u Hrvatskoj. Osim toga, da bi se potaklo mlade u sudjelovanju u djelokrugu rada savjeta mladih, potrebna je edukacija o samom institutu savjeta mladih.

Zaključno, autorica želi ukazati kako je sve navedeno osobito važno radi populacijske politike, politike s ciljem usklađivanja demografske slike odnosno obnove stanovništva te vlastite održivosti, s obzirom na to da se ovim mjerama može utjecati na socijalne, gospodarske, obrazovne, pravne, stambene, financijske procese ili politike s krajnjim ciljem povećanja prirasta stanovništva, a i razvoja same države.

Ana Elena Troha, univ. mag. iur.