U Republici Hrvatskoj pružanje besplatne pravne pomoći uređeno je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (u nastavku teksta: Zakon). Sukladno Zakonu, postoje dvije vrste pravne pomoći, odnosno primarna i sekundarna pravna pomoć.
Svrha pružanja besplatne pravne pomoći je osigurati socijalno i ekonomski ugroženoj kategoriji građana ostvarenje prava na djelotvornu pravnu zaštitu te pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.
Stoga će u nastavku teksta biti više riječi o sekundarnoj pravnoj pomoći i promjenama koje je donijela nova Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2024. godinu.
Sekundarna pravna pomoć
Sekundarna pravna pomoć koju pružaju odvjetnici obuhvaća sljedeće oblike pravne pomoći: pravni savjet; sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem; sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima; zastupanje u sudskim postupcima; pravnu pomoć u mirnom rješenju spora; oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka (od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa); oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
Uvjeti za ostvarenje prava na sekundarnu pravnu pomoć
Da bi se moglo ostvariti pravo na sekundarnu pravnu pomoć potrebno je ispuniti i određene zakonske pretpostavke. Tako je prema članku 13. stavku 1. Zakona propisano da se sekundarna pravna pomoć može odobriti uz ispunjavanje sljedećih pretpostavki:
Što se tiče imovnog stanja podnositelja zahtjeva, sekundarna pravna pomoć odobrit će se uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:
Sekundarna pravna pomoć odobrit će se ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti koji se odnose na imovno stanje ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom i ako dio ukupnih prihoda i imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati ne prelazi propisane iznose za odobravanje sekundarne pravne pomoći.
Sukladno članku 14. stavku 3. Zakona, objektivnim razlozima smatraju se osobito postojanje izvanrednih troškova liječenja podnositelja zahtjeva ili članova kućanstva koji nisu obuhvaćeni zdravstvenim osiguranjem, troškovi ortopedskih pomagala, rehabilitacije i drugih usluga koje osobama s invaliditetom nisu osigurani zdravstvenim osiguranjem, troškovi obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju, ostali troškovi nastali kao posljedica više sile (požar, potres, poplava i slično) i vlasništvo imovine koja se ne može unovčiti ili je njezino unovčenje teško provedivo.
Također, za određene kategorije osoba sekundarna pravna pomoć se odobrava bez utvrđivanja imovnog stanja. To su sljedeće kategorije osoba: dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje; žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena; osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Pri odobravanju sekundarne pravne pomoći, imovno stanje podnositelja zahtjeva utvrđuje se za dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi.
Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći
Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. Nadležno upravno tijelo za odlučivanje o zahtjevu za odobravanje pravne pomoći podnositelja koji imaju prebivalište ili boravište na području Grada Zagreba je Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Sektor za besplatnu pravnu pomoć.
Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, u kojem će podnositelj zahtjeva potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni.
Nadležno upravno tijelo o zahtjevu odlučuje rješenjem, i to u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Podnositelj zahtjeva, odnosno korisnik pravne pomoći može protiv rješenja upravnog tijela izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Potom o žalbi odlučuje Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa najkasnije u roku od osam dana od dana primitka uredne žalbe. Protiv rješenja Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.
Rješenje o odobravanju pravne pomoći obuhvaća pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja.
Odobravanje sekundarne pravne pomoći odnosi se na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja troškova pravne pomoći ovisno o visini prihoda podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
Kada je sekundarna pravna pomoć odobrena u smanjenom opsegu, razliku do punog iznosa nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika nadoknađuje korisnik u preostalom razmjeru prema vrijednosti poduzete radnje utvrđene Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Navedeno se na odgovarajući način primjenjuje za nagrade i naknade troškova vještaka i tumača.
Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2024.
Vrijednost iznosa naknade za rad odvjetnika, vještaka i tumača određuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog Ministarstva, u okviru sredstava osiguranih u državnom proračunu.
Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2024. godinu, a koja je stupila na snagu 06. srpnja 2024. godine.
Tom Uredbom određuje se način vrednovanja i obračunavanja vrijednosti iznosa naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici, vještaci i tumači na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
U odnosu na prethodnu godinu, odnosno 2023. godinu došlo je do određenih promjena, koje ćemo istaknuti u nastavku teksta.
Naknada za rad odvjetnika
Vrijednost boda za rad odvjetnika za 2024. godinu utvrđuje se u istom iznosu kao i za 2023. godinu, odnosno u visini od 1,25 eura bruto, bez poreza na dodanu vrijednost.
Povećan je ukupan iznos bodova za postupke iz radnih odnosa s 250 na 300 (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad…) čime je obuhvaćeno najviše šest pravnih radnji (za razliku od dosadašnjih najviše pet pravnih radnji).
Također, povećani su bodovi za pravne radnje u ovršnom postupku i postupku osiguranja, i to za 10 bodova. Tako su za pravne radnje sastavljanje prijedloga za izdavanje rješenja o ovrsi, prijedloga za protuovrhu, prijedloga za osiguranje, prijedloga za izdavanje privremenih i prethodnih mjera, prigovora protiv navedenih prijedloga povećani bodovi sa 40 na 50 bodova; zastupanje na ročištu sa 40 na 50 bodova; sastavljanje pravnih lijekova sa 50 na 60 bodova; sastavljanje ostalih podnesaka i poduzimanje ostalih radnji u ovršnom postupku i postupku osiguranja s 15 na 25 bodova.
Promijenjen je uvjet za ostvarivanje naknade za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja radi prisustvovanja na ročištu pri općinskom sudu na kojem odvjetnik zastupa korisnika sekundarne pravne pomoći. Naime, odvjetnik ima pravo na naknadu ako je mjesto odvjetnikova ureda udaljeno najmanje 45 kilometara u jednom smjeru od mjesta u kojem općinski sud održava ročište. Usporedbe radi, u 2023. godini odvjetnik je imao pravo na naknadu ako je mjesto odvjetnikova ureda bilo udaljeno najmanje 60 kilometara u jednom smjeru od mjesta u kojem općinski sud održava ročište.
Naknada za rad vještaka
Vrijednost boda za rad vještaka za 2024. godinu utvrđuje se u istom iznosu kao i za 2023. godinu, odnosno u visini od 0,21 eura bruto, bez poreza na dodanu vrijednost.
Novina u odnosu na 2023. godinu je da se u članku 13. Uredbe kojim se razrađuju troškovi zajednički za sve sekcije, dodaju nove stavke troškova radi dodatnog vrednovanja specifičnih okolnosti pristupa na glavnu raspravu.
Prema tome, naknada za rad vještaka za pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka do 50 km u jednom smjeru utvrđuje se u iznosu od 150 bodova; pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka više od 50 km u jednom smjeru u iznosu od 200 bodova; prisustvovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata uz odgovarajuću stavku, nakon isteka od dva sata, pridodati po svakom započetom satu, u iznosu od 70 bodova.
Naknada za rad tumača
Naknada za pisani prijevod utvrđuje se u istoj visini kao i u prethodnoj godini, odnosno 2023. godini.
Naime, naknada za pisani prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik i prijevod s hrvatskog jezika na strani jezik te za prijevod s jednoga stranog jezika na drugi strani jezik, utvrđena je u visini od 0,45 eura bruto bez PDV-a po retku. Naknada za pisani prijevod znanstvenih, stručnih i tekstova s posebnim pismom (arapski, kineski, japanski i sl.), utvrđena je u visini od 0,74 eura bruto bez PDV-a po retku.
Također, naknada za prevođenje izgovorenog teksta utvrđuje se u istoj visini kao i u prethodnoj godini, odnosno 2023. godini.
Naknada za prevođenje izgovorenog teksta s hrvatskog jezika na strani jezik i obratno, kao i s jednoga stranog jezika na drugi, utvrđuje se u iznosu od 13,60 eura bruto bez PDV-a za svaki započeti sat.
U vrijeme utrošeno za prevođenje računa se cjelokupno vrijeme provedeno od dolaska stalnoga sudskog tumača u mjesto gdje se obavlja prevođenje do prestanka potrebe za njegovom prisutnošću.
Odredbe Uredbe kojima se uređuje naknada za pisani prijevod i naknada za prevođenje izgovorenog teksta na odgovarajući način se primjenjuju na određivanje naknade za rad tumača znakova gluhonijemih, gluhih, nijemih ili drugih osoba s kojima se, zbog tjelesnih ili drugih mana, ne može na drugi način sporazumjeti.
Bernard Iljazović
Izvori:
1. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, NN, br. 143/13, 98/19.
2. Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2024., NN, br. 77/24.
3. Postupak i uvjeti za ostvarivanje besplatne pravne pomoći, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, mpudt.gov.hr
4. Besplatna pravna pomoć, www.zagreb.hr
