Između sportaša i sportskog kluba sklapa se ugovor kojim se reguliraju međusobna prava i obveze. Postoje tri vrste ugovora: ugovor o radu, ugovor o profesionalnom igranju i stipendijski ugovor. Problemi nastaju kada se sportašu krše ugovorom zagarantirana prava pa je prisiljen tražiti pravnu institucionalnu zaštitu.
1. Uvod
Zakon o sportu objavljen je u „Narodnim novinama“ br. 141/2022. od 6. prosinca 2022., a stupio je na snagu 1. siječnja 2023. U njegovim prijelaznim i završnim odredbama propisano je da su nacionalni sportski savezi dužni u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti opće akte usklađene s odredbama ovog Zakona, a sportski klubovi su obvezni uskladiti ugovore o stipendiranju i ostale ugovore koji nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ih raskinuti i ponuditi sklapanje odgovarajućih ugovora u skladu sa Zakonom najkasnije u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Velika novina u aktualnom Zakonu o sportu u odnosu na prethodni Zakon o sportu („Narodne novine“, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. -ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.) je odredba čl. 11. st. 12. koja glasi: “U slučaju stečaja kluba ili u slučaju spora vezanog uz izvršenje obveza iz ugovora sklopljenog sa sportašem koji djelatnost obavlja kao samostalnu sportsku djelatnost smatra se da je sa sportašem sklopljen ugovor o radu.”
Jasno je napisano da se u slučaju stečaja kluba neizvršene obveze iz ugovora sklopljenog sa sportašem koji djelatnost obavlja kao samostalnu sportsku djelatnost smatraju obveze iz sklopljenog ugovora o radu, ali nažalost nije jasno napisano u kojim se još sporovima neizvršene obveze iz ugovora sklopljenog sa sportašem koji djelatnost obavlja kao samostalnu sportsku djelatnost također smatraju obveze iz sklopljenog ugovora o radu. O tome više u nastavku rada.
2. Ugovorni odnos i status sportaša
Sportaš je osoba koja sudjeluje u sportskoj pripremi odnosno treningu i službenom sportskom natjecanju s ciljem ostvarivanja što boljeg postignuća odnosno postizanja natjecateljskih rezultata u svim dobnim kategorijama i razinama sportskog natjecanja (čl. 8. Zakona o sportu).
Sportaš može biti profesionalni sportaš i sportaš amater. Profesionalni sportaš je onaj sportaš koji se bavi sportskim djelatnostima sudjelovanja u sportskom natjecanju i sportskoj pripremi kao osnovnim zanimanjem, a te djelatnosti može obavljati temeljem: 1.) sklopljenog ugovora o radu ili 2.) sklopljenog ugovora o profesionalnom igranju ako ima registriranu samostalnu sportsku djelatnost.1 Samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja na sportskom natjecanju i sportskoj pripremi može obavljati osoba koja je: – profesionalni sportaš kojemu je sudjelovanje u službenom sportskom natjecanju osnovno zanimanje i ima ugovor o profesionalnom igranju sklopljen sa sportskim klubom, – profesionalni sportaš kojemu je sudjelovanje u službenom sportskom natjecanju osnovno zanimanje, a nije u ugovornom odnosu sa sportskim klubom ili – sportaš kojemu bavljenje sportskom djelatnošću nije osnovno zanimanje. Sportaš amater je osoba koja se bavi sportskom djelatnošću i sudjeluje u službenom sportskom natjecanju, a nije profesionalni sportaš. Sportaš amater i sportski klub mogu zaključiti stipendijski ugovor koji može trajati najduže do navršene 24 godine starosti sportaša u netoiznosu do 24.000,00 eura godišnje (2.000,00 eura mjesečno).
Ugovor o radu između profesionalnog sportaša i sportskog kluba je klasični ugovorni odnos u kojem je profesionalni sportaš radnik odnosno fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca, dok je sportski klub njegov poslodavac odnosno pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove (arg. iz čl. 4. st. 1. i 2. Zakona o radu 2 ). Ovaj klasični ugovor o radu ima iznimke u odnosu na opće odredbe iz čl. 15. Zakona o radu. Naime, na profesionalne sportaše koji imaju sklopljen ugovor o radu ne primjenjuju se odredbe općeg propisa o radnim odnosima, a koji reguliraju pitanja: a) ugovora o radu na određeno vrijeme, b) prestanak ugovora o radu, c) otkazni rok, d) otpremninu, e) raspored radnog vremena te f) način korištenja odmora i dopusta (čl. 11. st. 1. Zakona o sportu). Drugačiji način određivanja tih šest pitanja sportaš mora ugovoriti s poslodavcem.
U spomenutom čl. 11. Zakona o sportu postoje i druge odredbe in favorem sportaša, i to: a) nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza ili sportskog kluba kojom se sportašu nameće obveza prihvaćanja ponude sportskog kluba na zaključenje novog ugovora, predstavlja prijetnju suspenzijom u slučaju neprihvaćanja ponude ili nameće plaćanje bilo kakve naknade osim članarine (st. 5.), b) svaka odredba ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se sportašu nameće obveza prihvaćanja ponude sportskog kluba na zaključenje novog ugovora ili predstavlja prijetnju suspenzijom u slučaju neprihvaćanja ponude je ništetna (st. 6.), c) svaka odredba iz ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se jedna ugovorna strana stavlja u povoljniji položaj, na način da isključivo o njezinoj volji ovisi produljenje ugovora ili sklapanje novoga ugovora, je ništetna (st. 7.), d) nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza kojom se prilikom prelaska sportaša amatera koji zadržava amaterski status iz jednog sportskog kluba u drugi traži isplata naknade za prijelaz (st. 8.), e) odredba ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se prilikom prelaska sportaša amatera koji zadržava amaterski status iz jednog sportskog kluba u drugi traži isplata naknade za prijelaz je ništetna (st. 9.), f) neisplata naknade za prijelaz ne primjenjuju se na naknadu za razvoj i usavršavanje i druge oblike nagrađivanja sportskog kluba za razvoj sportaša koju propisuje međunarodni sportski savez ili nacionalni sportski savez, u slučaju kada sportaš stječe profesionalni status (st. 10.).
3. Arbitraža i medijacija kao jedini načini institucionalnog rješavanja sporova u sportu
Arbitraža je već dugo vremena u svijetu i u Republici Hrvatskoj jedini način rješavanja sporova vezanih uz izvršenje ugovornih obveza sportskog kluba prema sportaši i drugim fizičkim osobama (na primjer, trenerima) u sustavu sporta.
Sportski arbitražni sud, sa sjedištem u švicarskoj Lausanni, postao je već 1983. najvažnije sportsko sudište, a općepoznat je pod nazivom CAS kao skraćenica engleskog naziva The Court of Arbitration for Sport (dalje: CAS). 3 CAS je vrhovni sud olimpijskog sporta koji donosi konačne odluke. Jedna od posljednih odluka CAS-a tiče se hrvatskog nogometaša Maria Vuškovića kojem je određena suspenzija od čak 4 godine zbog uzimanja dopinga. 4
Arbitraža kao način rješavanja sporova u sportu ima velike prednosti: a) stranke su same dogovorile da spor riješe na takav način, b) fleksibilna i neformalna procedura, c) nema javnosti postupka, d) stručnost, neovisnost i nepristranost arbitara, te e) odluke se mogu prisilno izvršiti. Tako, na primjer, čl. 63. Statuta Hrvatskog nogometnog saveza izrijekom propisuje nadležnost Arbitražnog suda HNS-a za sve vrste sporova u nogometu na nacionalnoj razini, a čl. 62. ovog Statuta propisuje nadležnost CAS-a sukladno odredbama Statuta FIFA-e, UEFA-e, Arbitražnog suda HNS-a. Štoviše, Statut HNS-a izrijekom isključuje bilo koji redovni sud za rješavanje sporova u nogometu. 5
Pravorijeci CAS-a i Arbitražnog suda HNS-a su konačni i obvezujući za stranke.
Medijacija je institucionalni način rješavanja sporova u kojem stranke, uz pomoć treće osobe rješavaju spor. Ako je, primjerice, sporazumom stranaka predviđena medijacija pred CAS-om, primjenjuju se CAS-ova pravila o medijaciji. U Republici Hrvatskoj postoji Zakon o mirnom rješavanju sporova 6 kojim je uređeno da je nagodba koja je sklopljena u medijaciji ovršna isprava ako je u njoj utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o neposrednom dopuštenju ovrhe. Klauzulom ovršnosti obveznik izričito pristaje da se na temelju nagodbe, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, može neposredno provesti prisilna ovrha. Klauzula ovršnosti može biti sadržana i u posebnoj ispravi (čl. 20.).
4. Stečajni postupak kao ultima ratio za isplatu tražbine sportašu
Ovršni postupak je redovita metoda prisilnog namirenja vjerovnika koji se provodi kada je moguće odvojeno i potpuno namirenje vjerovnika iz pojedinih dijelova dužnikove imovine. Kada takvo namirenje nije moguće provodi se stečajni postupak kao izvanredna metoda skupnog i istodobnog namirenja svih vjerovnika iz dužnikove cjelokupne imovine.
Rješenjem Trgovačkog suda Splitu poslovni broj St-262/2023-44 od 14. ožujka 2024. otvoren je stečajni postupak nad dužnikom RADNIČKI NOGOMETNI KLUB SPLIT sportsko dioničko društvo za obavljanje sportskih djelatnosti u stečaju (dalje: RNK SPLIT s.d.d. u stečaju), u kojem je upravo ključno pitanje tumačenje čl. 11. st. 12. Zakona o sportu. U metirumu, sud zaključuje da se u konkretnom slučaju, profesionalne sportaše i trenere, a koji su ujedno sudjelovali u predstečajnom sporazumu od 16. veljače 2021. te su prijavili svoje tražbine u ovom stečajnom postupku na temelju navedenog predstečajnog postupka, ne može svrstati u prvi viši isplatni red (nego u drugi viši isplatni red) jer je navedena odredba čl. 11. st. 12. Zakona o sportu stupila na snagu nakon razdoblja u kojem su nastale tražbine ovih vjerovnika, a retroaktivna primjena nije propisana. 7
5. Zaključak
Opravdano je što čl. 11. st. 12. Zakona o sportu u slučaju stečaja sportskog kluba izjednačava ugovor sklopljen sa sportašem koji djelatnost obavlja kao samostalnu sportsku djelatnost s ugovorom o radu. Na ovaj način tražbine sportaša postaju tražbine prvog višeg isplatnog reda te se nalaze u istom isplatnom redu kao i preostale tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka. Slabost spomenutog čl. 11. st. 12. Zakona o sportu je nenavođenje drugih sporova u kojima bi sportaš koji djelatnost obavlja kao samostalnu sportsku djelatnost mogao, pa i trebao imati povoljniji položaj u sporu. Međutim, taj nedostatak nije nepremostiv jer se već godinama svi sporovi u sportu ne iznose pred redovne državne sudove, već se, zbog ekonomije postupka rješavaju putem arbitraže odnosno medijacije.
Što se tiče tumačenja čl. 11. st.11. Zakona o sportu u stečajnog postupka nad RNK SPLIT s.d.d. u stečaju, gordijski čvor morat će, rješavajući o žalbama stečajnih vjerovnika presjeći Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Ključno pitanje za sve vjerovnike je stečajna masa koja obuhvaća imovinu RNK SPLIT s.d.d. u stečaju u vrijeme otvaranja stečajnog postupka te imovina koju on stekne tijekom stečajnog postupka.
dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 Nacionalni sportski savez može općim aktom urediti da je profesionalni sportaš i onaj sportaš koji zaključi stipendijski ugovor u netoiznosu većem od 10.000,00 eura godišnje. Pravilnik o statusu igrača i registracijama Hrvatskog nogometnog saveza primjerice propisuje sljedeće vrste ugovora nogometaša: 1) ugovor o profesionalnom igranju koji može zaključiti igrač koji je navršio 16 godina života i koji ima registriranu samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima, 2) ugovor o radu koji može zaključiti igrač koji je navršio 16 godina života, 3) profesionalni stipendijski ugovor o igranju koji može zaključiti igrač koji je navršio 12 godina života, a ugovorena naknada koja je veća od 10.000,00 eura neto godišnje, ali ne veća od neto iznosa od 24.000,00 eura godišnje, te 4) stipendijski ugovor o igranju koji može zaključiti igrač koji je navršio 12 godina života, a naknada za igrača može se ugovoriti najviše do 10.000,00 eura neto godišnje. V. Hrvatski nogometni savez https://hns.family/files/documents/29658/Pravilnik%20o%20statusu%20igra%C4%8Da%20i%20registracijama%20.pdf
^ 2 „Narodne novine“, br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23., 64/23.
^ 3 Malo je poznato da je ideju o arbitraži kao idealnom načinu rješavanja svih sporova u sportu prvi iznio Juan Antonio Samaranch, predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (1980.-2001.).
^ 4 CAS https://www.tas-cas.org/en/general-information/news-detail/article/four-year-period-of-ineligibility-imposed-on-mario-vuskovic-crohamburger-sv-further-to-a-positive/
^ 5 Hrvatski nogometni savez https://hns.family/files/documents/29657/Statut%20HNS%20.pdf
^ 6 „Narodne novine“, br. 67/23.
^ 7 U predstečajnom postupku nad ovim stečajnim dužnikom Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim odlukama Revd 3379/2021-4 od 12. travnja 2022. i Revd 3379/2021-11 od 19. srpnja 2022., dopustio je reviziju vezanu za pitanje imaju li profesionalni sportaši status radnika u nogometnim klubovima, ali još uvijek na iste nije odgovorio.