S početkom 2025. godine, Hrvatska uvodi značajne porezne reforme koje će utjecati na širok spektar područja, uključujući minimalne plaće, osobne odbitke, neoporezive primitke, porez na dohodak, PDV, doprinose i administrativne promjene. Jedna od najvažnijih novosti je uvođenje poreza na nekretnine, koji će zamijeniti dosadašnji porez na kuće za odmor. Članak pruža uvid u ove promjene, njihove implikacije na gospodarstvo i društvo te kako će iste utjecati na svakodnevni život građana.
Uvodno
Sredinom mjeseca prosinca 2024. godine Hrvatski sabor izglasao je izmjene šest poreznih zakona, koji na snagu stupaju 1. siječnja. Njima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu i novi rasponi stopa poreza na dohodak te se povećavaju osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a.
Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim poreza na dohodak, doprinosa, poreza na dodanu vrijednost (PDV), Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi.
Porezna reforma za 2025. godinu donosi niz promjena koje će utjecati na svakodnevni život građana i poslovanje poduzetnika u Hrvatskoj. Poseban naglasak stavljen je na porez na nekretnine, što predstavlja značajnu promjenu u oporezivanju imovine.
Povećanje minimalnih plaća i osobnih odbitaka
S početkom 2025. godine, minimalna bruto plaća će porasti na 970,00 eura, dok će direktorska bruto plaća dosegnuti 1.168,70 eura. Osobni odbitak će također biti povećan na 600,00 eura, što će izravno utjecati na obračun plaća i porezne obveze.
Povećanje bruto plaća igra ključnu ulogu u podizanju standarda života radnika, omogućujući im bolju financijsku stabilnost i kvalitetu života. Veće bruto plaće također potiču motivaciju i produktivnost zaposlenika, jer osjećaju veću vrijednost svog rada.
Za poslodavce, iako povećanje plaća može predstavljati dodatni trošak, dugoročno može rezultirati smanjenjem fluktuacije radne snage i privlačenjem kvalitetnijih kandidata.
Neoporezivi primici
U 2025. godini, nagrade za radne rezultate će biti povećane na 1.200,00 eura godišnje, a otpremnine prilikom odlaska u mirovinu će iznositi 1.500,00 eura neoporezivo. Stipendije za učenike i studente će se povećati na 600,00 eura mjesečno, dok će naknada za odvojeni život biti 300,00 eura mjesečno neoporezivo.
Povećanje primanja omogućava zaposlenicima bolju financijsku stabilnost i kvalitetu života, što pozitivno utječe na njihovo zadovoljstvo i motivaciju. Također, veća primanja potiču potrošnju, što pridonosi gospodarskom rastu i jačanju lokalne ekonomije.
Zakon o porezu na dohodak
Očekuje nas “novi” obračun plaće, povećanje iznosa osobnog odbitka i dodataka za uzdržavane članove obitelji te invalidnost, kao i promjene u mjesečnoj i godišnjoj poreznoj osnovici. Uvode se i nova oslobođenja od plaćanja poreza za povratnike u Hrvatsku te za najam imovine.
U 2025. godini očekuje se povećanje iznosa za uzdržavane članove uže obitelji i osobe s invaliditetom. Također će se povećati mjesečna i godišnja porezna osnovica. Doći će i do izmjene raspona nižih i viših poreznih stopa, koje će se određivati prema odlukama jedinica lokalne samouprave (JLS).
Uvodi se novo oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada na razdoblje od pet godina za iseljene hrvatske državljane koji se vraćaju u Hrvatsku. Konačno, bit će uvedeno i oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi najma.
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV)
Promjene uključuju novi prag za upis u registar obveznika PDV-a, mogućnost odbitka pretporeza temeljem rješenja Porezne uprave te ukidanje uvjeta uzajamnosti pri povratu PDV-a za porezne obveznike izvan EU-a.
Jedna od ključnih promjena predviđenih izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koje stupaju na snagu 1. siječnja 2025. godine jest povećanje praga za ulazak i izlazak iz sustava PDV-a na 60.000,00 eura.
Također se uvode nove odredbe za male porezne obveznike iz drugih država članica EU-a. Ti obveznici mogu primijeniti oslobođenja od plaćanja PDV-a u Hrvatskoj za promet koji je oporeziv u Hrvatskoj, pod uvjetom da zadovolje propisane kriterije.
Ovo pravilo omogućava malim poreznim obveznicima da u određenim slučajevima ne moraju plaćati PDV u Hrvatskoj, ali to nije obvezujuće.
Promjene donose automatizaciju obrazaca poput I-RA i PPO, koji služe za prijavu transakcija između poreznih obveznika. Iako je prvotno planirano njihovo ukidanje, ovi obrasci će ostati u upotrebi, ali u digitalnom obliku.
Uvođenje elektroničkog vođenja evidencija kao i unaprijeđeni sustav fiskalizacije pod nazivom “Fiskalizacija 2.0” olakšat će digitalizaciju poslovanja, što uključuje obveznu upotrebu eRačuna za sve PDV obveznike, čak i one koji trenutno nisu obveznici fiskalizacije.
Priprema za obavezno uvođenje eRačuna predstavlja ključni korak u digitalizaciji. Svi PDV obveznici koji još uvijek koriste papirnate račune ili račune u PDF formatu morat će prilagoditi svoje poslovanje novim zahtjevima.
Uz ove izmjene, očekuje se i objava novog Pravilnika o PDV-u, koji će pružiti detaljnija objašnjenja i smjernice vezane za ove promjene Zakona o PDV-u.
Promjene u doprinosima
Ukidaju se oslobođenja od obveze doprinosa za mlade osobe i izaslane radnike, uz zadržavanje olakšica za mlade osobe koje se prvi put zapošljavaju. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade osobe do 30 godina također će biti modificirano. Ove izmjene imaju za cilj poticanje zapošljavanja mladih i olakšavanje njihovog ulaska na tržište rada.
Administrativne promjene
Uvođenje modernih tehnoloških rješenja omogućit će bržu i učinkovitiju komunikaciju s poreznim tijelima.
Od 1. siječnja 2025. godine, trgovine koje prodaju dnevni tisak, duhanske proizvode, marke i druge vrijednosne papire obvezne su izdavati račune za te proizvode. Također, uvodi se mogućnost sklapanja upravnog ugovora s Poreznom upravom putem elektroničkog servisa za iznose do 10.000 € za dospjele porezne obveze.
Proširuje se obveza podnošenja poreznih prijava putem ePorezne na pravne osobe obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, iznajmljivače stanova, soba i postelja putnicima i turistima te članove posade broda u međunarodnoj plovidbi. Dostava elektroničkim putem pismena koja nisu porezni akti također se proširuje, dok rok zastare u određenim slučajevima neće teći.
Digitalizacija postupka poreznog nadzora omogućit će dostavu poreznih akata izravno u korisnički pretinac, čime će se olakšati cijeli proces. Ovrhe na novčanim sredstvima za dugove manje od 30,00 € te ovrhe na pokretninama i nekretninama za dugove manje od 135,00 € bit će regulirane novim odredbama, kao i postupanje po rješenjima o ovrsi temeljenim na vjerodostojnim ispravama i klauzulama ovršnosti.
Porez na nekretnine
Porezna reforma koja stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine donosi brojne promjene koje će izravno utjecati na vlasnike nekretnina u Hrvatskoj. Jedna od najznačajnijih novosti je uvođenje novog poreza na nekretnine, koji će zamijeniti dosadašnji porez na kuće za odmor. Ova promjena ima za cilj uspostaviti pravedniji sustav oporezivanja nekretnina, uz jasno definirane uvjete za oporezivanje i oslobođenja.
U nastavku ćemo detaljno istražiti što ove promjene znače za vlasnike nekretnina, te kako će se novi porezni sustav primjenjivati u praksi.
Predmet oporezivanja
Novi porez na nekretnine prema Zakonu o lokalnim porezima („Nar. nov.“, br. 115/16. – 114/23.) obuhvaća sve stambene nekretnine, uključujući:
− stambene zgrade
− stambeni dio stambeno-poslovnih zgrada
− stanove
− samostalne funkcionalne prostore namijenjene stanovanju.
Nekretnine (gospodarske zgrade) koje se koriste za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i pribora, kao i one koje služe kao proizvodni ili neproizvodni poslovni prostori, prema odluci o komunalnoj naknadi, nisu predmet oporezivanja.
Ova jasnoća u definiranju predmeta oporezivanja omogućava vlasnicima nekretnina da točno znaju koja imovina podliježe novom porezu, što je korak prema transparentnijem i pravednijem sustavu oporezivanja.
Oslobođenja od plaćanja poreza
Novi porezni sustav predviđa i nekoliko oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine. Oslobođenja se primjenjuju na nekretnine koje:
− služe za stalno stanovanje
− iznajmljuju se temeljem ugovora o najmu za stalno stanovanje s minimalnim trajanjem ugovora od 10 mjeseci
− imaju javnu namjenu ili su namijenjene za institucionalni smještaj osoba,
− su u poslovnim knjigama trgovačkih društava kao nekretnine za prodaju, pod uvjetom da od unosa u poslovne knjige nije prošlo više od 6 mjeseci do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez
− su preuzete za nenaplaćena potraživanja, uz uvjet da nije proteklo više od 6 mjeseci od preuzimanja
− su proglašene nepogodnima za stambeni prostor zbog prirodnih nepogoda,
− nisu podobne za stambenu namjenu zbog drugih okolnosti
− su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na njihovom teritoriju,
− služe za stalno stanovanje domaćina prema zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (novina).
Ova oslobođenja imaju za cilj olakšati teret oporezivanja za vlasnike koji koriste nekretnine za osobne potrebe ili javnu korist, a ne za komercijalne svrhe.
Tko plaća porez na nekretnine?
Porez na nekretnine plaćaju domaće i strane, fizičke i pravne osobe koje su vlasnici nekretnina na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez. Ovo znači da su svi vlasnici nekretnina, neovisno o njihovom statusu, obveznici plaćanja poreza ukoliko posjeduju nekretnine koje podliježu oporezivanju.
Raspon visine poreza
Umjesto dosadašnjeg raspona od 0,60 do 5,00 €/m² korisne površine, kako je bilo propisano za porez na kuće za odmor, novi porez na nekretnine će se plaćati u rasponu od 0,60 € do 8,00 € po m² korisne površine.
Ovaj veći raspon omogućava jedinicama lokalne samouprave (JLS) da prilagode visinu poreza prema specifičnim potrebama i situacijama u svojim područjima. JLS će definirati zone za određivanje poreza, što znači da će visina poreza varirati ovisno o lokaciji i vrijednosti nekretnine.
Novi porez na nekretnine koji stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine donosi značajne promjene u načinu oporezivanja nekretnina u Hrvatskoj. Ova reforma ima za cilj uspostaviti pravedniji i transparentniji sustav, s jasno definiranim uvjetima za oporezivanje i oslobođenja.
Iako će porezno opterećenje biti veće za neke vlasnike nekretnina, novi sustav također donosi oslobođenja koja će pomoći ublažiti teret za one koji koriste nekretnine za osobne potrebe ili javnu korist. Priprema i prilagodba ovim promjenama bit će ključna za sve vlasnike nekretnina kako bi se osiguralo pravilno ispunjenje poreznih obveza i izbjegle eventualne sankcije.
Dohodak od najma
Također, od 1. siječnja 2025. godine, u Republici Hrvatskoj stupaju na snagu nove zakonske izmjene koje donose promjene u oporezivanju dohotka od imovine i imovinskih prava.
Ove promjene obuhvaćaju sve aspekte iznajmljivanja nekretnina i pokretnina, te oporezivanja dohotka od njihovog otuđenja.
Dohodak od imovine ostvaruje se iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina. Porezna osnovica, odnosno najamnina, umanjuje se za 30% priznatih izdataka za održavanje, nakon čega se na preostali iznos plaća porez po stopi od 12%.
Do sada je Porezna uprava određivala poreznu obvezu prema prosječnoj tržišnoj vrijednosti najma, neovisno o tome je li bio sklopljen ugovor o najmu. Međutim, novim zakonskim izmjenama uvode se iznimke koje će omogućiti oslobođenje od oporezivanja u slučajevima kada se nekretnina ili pokretnina iznajmljuje bez ostvarivanja primitaka.
Izuzeci od oporezivanja
Porezno oslobođenje primjenjivat će se kada se nekretnina ili pokretnina iznajmljuje sljedećim korisnicima:
− bračnom drugu
− krvnom srodniku u ravnoj liniji
− pobočnom srodniku do drugog stupnja
− srodniku po tazbini do istog stupnja, bez obzira na prestanak braka
− posvojitelju, posvojeniku, skrbniku ili osobi pod skrbništvom
− osobi koja živi u zajedničkom kućanstvu s iznajmljivačem.
Paušalno iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima
Prema do sada važećem Zakonu o porezu na dohodak, porezni obveznici koji iznajmljuju stanove, sobe i postelje putnicima i turistima, te organiziraju kampove, mogu plaćati porez paušalno. Ovi obveznici nisu dužni plaćati PDV prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, a iznos paušalnog poreza određuje se prema broju kreveta, smještajnih jedinica ili drugim parametrima.
Uvjeti za paušalno oporezivanje
Dohodak od iznajmljivanja u turističke svrhe plaća porezni obveznik – građanin, iznajmljivač kojem je odobreno pružanje usluga u domaćinstvu prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti.
Od 1. siječnja 2025. uvodi se novi institut: domaćin, koji obuhvaća fizičke osobe državljane RH i država članica EU-a (i ostalih država EGP-a) koji mogu iznajmljivati stanove, sobe, apartmane, smještajne jedinice u kampovima i objektima za robinzonski smještaj.
Utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza
Izmjene Zakona o porezu na dohodak uvode novosti u oporezivanju paušalnim porezom za osobe koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja nekretnina u turizmu, fokusirajući se na indeks turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave (JLS).
JLS će rangirati se u četiri kategorije temeljem pokazatelja poput broja turističkih dolazaka i noćenja, broja smještajnih kapaciteta i drugih relevantnih faktora za turističku razvijenost.
Nova tablica paušalnog poreza prema kategorijama JLS
Visine paušalnog poreza po krevetu ili smještajnoj jedinici variraju ovisno o kategoriji JLS:
− I. kategorija: 150,00 – 300,00 €,
− II. kategorija: 100,00 – 200,00 €,
− III. kategorija: 30,00 – 100,00 €,
− IV. kategorija: 20,00 – 100,00 €.
Paušalni porez utvrđuje se kao umnožak broja kreveta (uključujući glavne i pomoćne) ili smještajnih jedinica i visine paušalnog poreza prema kategoriji JLS. Predstavnička tijela JLS moraju uskladiti odluke o visini paušalnog poreza s novim propisanim rasponima najkasnije do kraja veljače 2025. godine.
Ako ne prilagode odluke, primjenjuje se novi zakonski minimum za određenu kategoriju.
Porez na dohodak od otuđenja nekretnine
Porez na dohodak od otuđenja nekretnine u Republici Hrvatskoj primjenjuje se u specifičnim okolnostima. Otuđenje obuhvaća prodaju, zamjenu, darovanje ili drugi oblik prijenosa vlasništva na nekretnini. Predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak uvode novosti u vezi s oporezivanjem dohotka od otuđenja nekretnina.
Pri utvrđivanju pozitivne razlike, porezna osnovica se određuje kao ostvareni primitak umanjen za nabavnu vrijednost, uvećanu za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Priznaju se troškovi ulaganja i otuđenja, ali samo ako porezni obveznik može dokazati te troškove vjerodostojnim ispravama (npr. računi, ugovori vezani uz troškove prodaje i sl.).
Nekretnina je oporeziva ako se otuđi u roku kraćem od dvije godine od dana nabave ili ako porezni obveznik otuđi više od tri nekretnine ili imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina.
Porez nije obvezujući ako je nekretnina otuđena nakon dvije godine od dana stjecanja, ili ako je nekretnina stečena darovanjem, nasljedstvom ili u neposrednoj vezi s razvodom braka. Međutim, izuzetci se ne primjenjuju na nekretnine koje porezni obveznik otuđi u izmijenjenom stanju (npr. naslijedi zemljište na kojem izgradi kuću koju potom proda).
Važan je ne samo dan iz kupoprodajnog ugovora, nego i dan osposobljavanja nekretnine za upotrebu, osobito kod slučajeva izgradnje, rekonstrukcije ili promjene oblika i namjene nekretnine. Ovo je precizirano kako bi se smanjile nejasnoće vezane za oporezivanje kada je razlika između dana nabave i osposobljavanja relevantna.
Izmjene zakona koje stupaju na snagu 2025. godine donose značajne promjene u oporezivanju dohotka od imovine i imovinskih prava. Vlasnici nekretnina i pokretnina moraju biti svjesni novih propisa kako bi se pravilno prilagodili i ispunili svoje porezne obveze.
Ove promjene donose jasnije uvjete za oporezivanje i oslobođenja, što će pridonijeti pravednijem poreznom sustavu i olakšati administraciju poreznih obveza. Priprema i pravovremena prilagodba novim zakonskim izmjenama ključna je za izbjegavanje sankcija i osiguranje pravilnog ispunjenja poreznih obveza.
Zaključno
Porezna reforma 2025. donosi brojne značajne promjene koje će utjecati na gospodarski život Hrvatske. Ova reforma nije samo prilika za pojednostavljenje poreznog sustava, već i korak prema pravednijem oporezivanju. Uvođenjem novih pravila za oporezivanje nekretnina, prilagođavanjem osobnih odbitaka i neoporezivih primitaka, te digitalizacijom poreznih procesa, reforma ima za cilj povećati transparentnost i efikasnost poreznog sustava.
Važnost ove reforme leži u njenom potencijalu da osigura veću financijsku stabilnost za građane, potakne gospodarski rast i unaprijedi kvalitetu života. Priprema i pravovremena prilagodba ovim promjenama ključna je za osiguranje pravilnog ispunjenja poreznih obveza i izbjegavanje potencijalnih sankcija. U konačnici, porezna reforma 2025. ima za cilj stvoriti pravedniji i transparentniji porezni sustav koji će biti koristan za sve dionike u društvu.
Ivan Vidas, mag. oec.
Izvori:
