U travnju ove godine predložene su izmjene Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.- dalje: PZ). Navedene izmjene donose značajne promjene u načinu vođenja prekršajnih postupaka, naplati kazni i digitalizaciji komunikacije u pravosudnom sustavu. Cilj ovih izmjena je ubrzati postupke, rasteretiti sudove, povećati učinkovitost i odgovornost prekršitelja, osobito u području prometnih prekršaja, te modernizirati pravni okvir u skladu s digitalnim trendovima.
PZ je u šest navrata mijenjan i dopunjavan, uglavnom zbog rasterećenja sudova, prenošenja pravno obvezujućih akata Europske unije radi reforme pravosudnog sustava te radi usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Glavne promjene u prijedlogu izmjena PZ-a odnose se na ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne nakon sudske presude, povećanje pragova i iznosa novčanih kazni, uvođenje obvezne e-komunikacije, širenje kruga prekršaja bez upisa u evidenciju te novote vezane za strože kazne za vozače i veću odgovornost.
Prijedlog izmjena PZ-a osobito pogađaju vozače, kojima se predlažu strože novčane kazne i manje mogućnosti ublažavanja kazni nakon sudskog postupka. Ukidaju se popusti nakon sudske presude, a povećavaju se i novčani pragovi za prekršaje u prometu. Dosadašnja praksa omogućavala je počiniteljima da u slučaju sudske presude za prekršaj plate samo dvije trećine izrečene novčane kazne. Prema prijedlogu novih izmjena, ta mogućnost se ukida za kazne izrečene presudom. Navedeno znači da u slučaju ako počinjeni prekršaj dođe na sud, te sud okrivljenog presudi krivim, on će morati novčanu kaznu platiti u punom iznosu. Cilj je povećati odgovornost vozača i smanjiti broj predmeta na sudovima koji se odnose na prometne prekršaje, iz razloga što oni čine veliki dio ukupnih prekršajnih postupaka. Izmjene također predviđaju da se veći broj prekršaja za koje se kazna plati odmah na mjestu počinjenja neće upisivati u prekršajnu evidenciju, niti će se počinitelj smatrati osobom osuđenom za prekršaj. Time se dodatno potiče pravovremeno plaćanje i smanjuje negativan utjecaj na počinitelje.
Predložene izmjene podižu maksimalne iznose novčanih kazni koje se mogu platiti odmah na mjestu počinjenja prekršaja i povećavaju broj prekršaja za koje se mogu izdavati obvezni prekršajni nalozi. Konkretno govoreći, prag za obavezne prekršajne naloge podiže se sa sadašnjih 663,00 eura na 1.000,00 eura. Prag za prekršaje koji se mogu platiti odmah na mjestu prekršaja povećava se s 265,00 eura na 380,00 eura, uz zadržavanje 50% popusta. Također, mogućnost izdavanja usmenog upozorenja umjesto novčane kazne proširuje se na prekršaje do 300,00 eura (dosadašnjih 132,00 eura).
Nadalje, jedna od ključnih novina je digitalizacija u prekršajnim postupcima. Razvojem usluge e-komunikacija, koju je pokrenulo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), omogućena je elektronička komunikacija između korisnika i sudova. S obzirom na potrebu za sveobuhvatnom informatizacijom pravosudnog sustava, pojavila se i opravdana potreba za uvođenjem e-komunikacije u prekršajne postupke pred sudovima. Uzimajući u obzir brojne prednosti koje donosi elektroničko komuniciranje, posebno u kontekstu ubrzanja sudskih postupaka te je postalo jasno da je potrebno pristupiti zakonskim izmjenama koje će omogućiti implementaciju ovog sustava i u području prekršajnog prava. Planirane izmjene predviđaju obveznu primjenu e-komunikacije između svih sudionika prekršajnog postupka i sudova. To uključuje državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, državna odvjetništva, pravne osobe, odvjetnike, sudske tumače i vještake. Cilj ove digitalne transformacije jest unaprijediti učinkovitost prekršajnog postupanja kroz bržu i sigurniju razmjenu podataka i dokumenata, istovremeno smanjujući troškove te rasterećujući administraciju sudova i ostalih pravosudnih tijela.
Ministarstvo navodi kako su ove izmjene nužne zbog velikog priljeva prekršajnih predmeta na sudove, što usporava pravosudni sustav i povećava troškove. Pojednostavljivanjem postupaka, povećanjem mogućnosti plaćanja kazni na licu mjesta i uvođenjem elektroničke komunikacije očekuje se brža i učinkovitija obrada prekršajnih predmeta. Mjera ukidanja mogućnosti plaćanja smanjenih kazni nakon sudske presude trebala bi dodatno motivirati počinitelje da prihvate obavezne prekršajne naloge i time izbjegnu dugotrajne sudske postupke, što će rasteretiti sudove i ubrzati postupak. Digitalizacijom komunikacije omogućit će se povezivanje svih sudova u Hrvatskoj i državnih tijela, što će doprinijeti transparentnosti i učinkovitosti u vođenju postupaka.
Predložene izmjene PZ-a za 2025. godinu predstavljaju značajan iskorak u modernizaciji i racionalizaciji prekršajnog postupanja. Ukidanje popusta nakon sudske presude, povećanje novčanih pragova, uvođenje e-komunikacije i proširenje mogućnosti plaćanja kazni na licu mjesta usmjereni su na smanjenje broja predmeta na sudovima, ubrzanje postupaka i povećanje odgovornosti počinitelja, osobito za prekršaje u prometu. Ideja prijedloga je generalno preventivna, odnosno da dodatno motiviraju buduće počinitelje da prihvate obvezne prekršajne naloge ili plate kazne odmah na mjestu počinjenja prekršaja, čime bi se utjecalo na smanjenje broja dugotrajnih sudskih postupaka i time bi se rasteretila opterećenost sudova.
Očekuje se da će ove promjene stupiti na snagu tijekom 2025. godine, a njihova učinkovitost ovisit će o prihvaćanju od strane javnosti i pravosudnih tijela.
Ana Marija Đurić, univ. mag. iur.
