Nedostaci postojeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika donesene prije više od deset godina bili su uzrokom izrade nove Tarife. Brojnost adresata koji je primjenjuju i na koje se ona odnosi čini revidiranje Tarife vrlo složenom i zahtjevnom zadaćom. U ovom radu autor detaljno uspoređuje i kritički analizira odredbe stare i nove Tarife.
1. Uvodne napomene
25. studenog 2023. na snagu je stupila nova Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. U odnosu na dosadašnju Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika nova Tarifa/23 uvodi brojne i razmjerno opsežne novine. Iako su izmjene (većeg ili manjeg obujma) prisutne u gotovo svim vrstama postupaka, posebno treba istaknuti kazneni i prekršajni postupak u kojem su one najizraženije.
Tarifa/23 značajno je normativno unaprijeđena, što će posljedično dovesti do olakšane primjene u praksi. Povećan je, među ostalim, i broj radnji za koje se odvjetnicima priznaje pravo na nagradu. Što se tiče visine nagrade, u nekim vrstama postupaka je došlo do njenog povećanja (npr. u kaznenom postupku) dok je u nekim došlo do smanjenja (npr. u ovršnom postupku).
Pri donošenju Tarife valja imati u vidu članak 18. stavak 1. Zakona o odvjetništvu kojim je propisana obveza zaštite socijalnih i gospodarskih interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga, s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu.
U nastavku rada bit će prikazane izmjene koje donosi nova Tarifa/23 u svakoj pojedinoj vrsti postupaka, a zaključno i stajališta autora o njihovoj opravdanosti.
2. Kazneni i prekršajni postupak
Novosti u kaznenom i prekršajnom postupku karakterizira revidiranje iznosa nagrade i povećanje broja odvjetničkih radnji za koje se priznaje pravo na nagradu.
Tbr. 1. toč. 1. Tarife/23 dopunjen je dodavanjem prijedloga za kazneni progon, kao radnje za koju se priznaje pravo na nagradu.
Za sastavljanje privatne tužbe, kaznene prijave, prijedloga za kazneni progon te sastavljanje optužnog prijedloga na temelju kojeg se pokreće prekršajni postupak odvjetnik više nema pravo na fiksnu nagradu od 50 bodova već nagradu po Tbr. 4. toč. 1.
Imajući u vidu da se sukladno Tbr. 1. toč. 2. Tarife/23 za sastav obrazloženih podnesaka nagrada određuje prema Tbr. 4. toč. 1., logično je da se i za prethodno navedene radnje nagrada određuje prema istom kriteriju.
Novi Tbr. 1. toč. 2. Tarife/23 normativno je poboljšan na način da sada na jednom mjestu obuhvaća radnje koje su bile sadržane u više tarifnih brojeva. Osim toga, dodane su i nove radnje – sastavljanje prijedloga za provođenje dokaznog ročišta i dokazne radnje.
Do povećanja nagrade došlo je za postavljanje imovinskopravnog zahtjeva te za sastav ostalih podnesaka.
Sukladno Tbr. 2. Tarife/23 povećana je nagrada za sastavljanje prijedloga za odgodu izvršenja kazne, molbu za prekid izvršenja kazne i zahtjeva za uvjetni otpust.
U odnosu na Tarifu/12 koja je propisivala jednaku nagradu (50 bodova) za prijedlog za rehabilitaciju i molbu za pomilovanje, Tarifa/23 propisuje da se nagrada za sastavljanje molbe za pomilovanje određuje prema Tbr. 4. toč. 1.
U Tbr. 3. Tarife/23 uvedena je novina da odvjetnik ima pravo na nagradu u postupku koji se vodi pred Uredom europskog javnog tužitelja.
Osim toga, normativno je unaprijeđen ovaj tarifni broj propisivanjem da u slučaju odgode obavljanja radnje pred policijom, državnim odvjetništvom i Uredom europskog javnog tužitelja odvjetnik ima pravo na nagradu.
U Tbr. 4. došlo je do nekoliko vrlo značajnih promjena.
Za kaznena djela za koja je predviđena kazna dugotrajnog zatvora propisana je nagrada u iznosu od 500 bodova.
Uvedena je i nova odredba koja određuje nagradu u slučaju kaznenih djela u stjecaju i produljenih kaznenih djela. U tom se slučaju predviđena kazna smatra najtežom kaznom koja se može izreći prema odredbama kaznenog zakonodavstva o izricanju kazne za kaznena djela u stjecaju i produljena kaznena djela. To će u pravilu dovesti do povećanja naknade u takvim predmetima, a što će biti prikazano na hipotetskom primjeru.
Pretpostavimo da se kazneni postupak istodobno vodi za tri kaznena djela krađe iz čl. 228. stavka 1. Kaznenog zakona za koja je propisana kazna zatvora do tri godine zatvora. Sukladno čl. 51. st. 1. i 2. KZ-a jedinstvena kazna koju sud izriče za djela u stjecaju sastoji se u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora, odnosno novčane kazne. Najveća kazna koja se u ovom hipotetskom primjeru može izreći jest kazna zatvora od osam godina i jedanaest mjeseci i to valja uzeti kao predviđenu kaznu za izračun odvjetničke nagrade.
U prekršajnim postupcima nagrada je povećana s dosadašnjih 50 na 100 bodova.
Novina je i da odvjetniku pripada nagrada po Tbr. 4. toč. 1. i ako se nakon odgode rasprave nastavi s izvanraspravnim izvođenjem dokaza.
Kad je riječ o pravnim lijekovima valja istaknuti da je za sastav odgovora na optužnicu napušteno rješenje iz Tarife/12 prema kojem se samo za teža kaznena djela nagrada određivala u punom iznosu prema Tbr. 4. toč. 1., a za ostala 75% tog iznosa.
Naime, prema Tarifi/23 sastav odgovora na optužnicu uvijek se određuje prema Tbr. 4. toč. 1., neovisno o težini kaznenog djela o kojem se radi.
3. Parnični postupak
U parničnom postupku Tarifa/23 uvodi nekolicinu značajnih novosti.
Povećana je jednokratna nagrada u postupcima radi smetanja posjeda, služnosti, u stambenim i radnim sporovima te u sporovima autorskog prava i industrijskog vlasništva.
Autor smatra vrlo korisnom novinu kojom se izrijekom propisuje da se postupak povodom ukidne odluke smatra novim prvostupanjskim postupkom. Nerijetke su situacije u praksi u kojima je postupak koji slijedi nakon ukidne odluke najmanje jednako složen kao i onaj koji je prethodio ukidnoj odluci pa je opravdano i u tom novom postupku priznati odvjetniku pravo na nagradu.
Daljnja novost je posebno priznavanje prava na nagradu u parničnim i izvanparničnim postupcima koji se odnose na obiteljske sporove s međunarodnim elementom.
Tarifa/12 u Tbr. 8. priznavala je u punom iznosu pravo na sastavljanje sveukupno 4 obrazloženih podnesaka u postupku. U složenim i dugotrajnim parničnim postupcima često je nužno sastavljanje većeg broja obrazloženih podnesaka. Iz tog razloga Tarifa/23 u izmijenjenom Tbr. 8. toč. 3. predviđa 50% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 4., 7. i 8., ali ne više od 100 bodova za ostale obrazložene podneske u postupku.
Kod pravnih lijekova povećana je nagrada za sastavljanje redovnih i izvanrednih pravnih lijekova u parnicama iz Tbr. 7. toč. 2. i 3.
4. Ovršni postupak i postupak osiguranja
U ovršnom postupku Tarifom/23 nastavljen je trend smanjenja ovršnih troškova u predmetima minimalnih potraživanja.
Za razliku od Tarife/12, nova Tarifa/23 ograničava visinu nagrade u slučaju sastava prijedloga sudu radi određivanja i provedbe sudske ovrhe temeljem ovršne isprave (50% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 4. i 7., ali ne više od 500 bodova).
Ovakvo rješenje prema kojem visina nagrade ovisi o vrsti kvalificirane isprave o kojoj se radi (ovršnoj ili vjerodostojnoj) autor smatra dvojbenim, posebno imajući u vidu da s praktičnog aspekta nema suštinske razlike u složenosti sastavljanja prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne i ovršne isprave.
Valja istaknuti i novu odvjetničku radnju predviđenu Tarifom/23, a to je sastavljanje pritužbe ovršenika.
5. Stečajni i predstečajni postupak
Za razliku od Tarife/12 nova Tarifa/23 nomotehnički je poboljšana s obzirom na to da uz stečajni izrijekom navodi i predstečajni postupak.
U odnosu na dosadašnje uređenje, limitirana je visina odvjetničke nagrade za sastavljanje prijedloga za pokretanje predstečajnog i stečajnog postupka (maksimalno 1000 bodova) te za prijavu potraživanja i obrazložene podneske (maksimalno 2000 bodova).
6. Izvanparnični postupak
U izvanparničnom postupku Tarifa/23 popunjava praznine koje su do stada postojale propisujući odvjetničku nagradu za sastavljanje ostalih podnesaka i odgovora na redovne i izvanredne pravne lijekove.
7. Zemljišnoknjižni postupak
Od donošenja Tarife/12 situacija se u zemljišnoknjižnim predmetima bitno izmijenila.
Naime, sukladno čl. 105. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama prijedlog za upis u zemljišne knjige podnosi se u elektroničkom obliku isključivo putem odvjetnika i javnih bilježnika kao ovlaštenih korisnika informacijskog sustava.
Novom Tarifom/23, a sve sukladno prethodno naznačenom monopolu odvjetnika i javnih bilježnika, bilo je nužno ograničiti visinu nagrade u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima.
Nagrada se i dalje određuje u iznosu od 25% iz Tbr. 7. toč. 1., ali ne može premašiti 500 bodova.
Prema mišljenju autora visinu nagrade trebalo je ipak dodatno ograničiti s obzirom na to da u brojnim situacijama može predstavljati pretjerano financijsko opterećenje za stranke koje su onemogućene samostalno podnositi prijedloge za upis.
Pritom valja napomenuti da je sukladno važećem Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, nagrada javnih bilježnika za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige višestruko manja, slijedom čega je strankama isplativije taj posao obavljati putem javnih bilježnika.
8. Upravni postupak
U upravnom postupku najvažnije su novine propisivanje nagrade u žalbenom postupku u predmetima javne nabave i reguliranje nagrade u predmetima izvlaštenja.
Kod sastavljanja žalbe u postupku javne nabave odvjetnička nagrada ovisi o visini procijenjene vrijednosti nabave, a u postupku izvlaštenja o tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet izvlaštenja.
Potonje rješenje u nesuglasju je s odredbom o troškovima iz čl. 38. st. 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, kojom je propisano da je vrijednost predmeta u postupcima izvlaštenja neprocjenjiva.
9. Registarski postupci
Za razliku od poglavlja IX. koje je prema Tarifi/12 nosilo naziv i obuhvaćalo samo postupke upisa u sudski registar, Tarifom/23 došlo je do proširenja i na registarske postupke koji se vode kod tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.
10. Postupak zaštite prava pred poslodavcem
U ovom postupku došlo je samo do korekcije visine nagrade za sastavljanje nacrta odluka kad odvjetnik zastupa poslodavca (s 50 na 100 bodova).
11. Postupak pred Ustavnim sudom, Europskim sudom za ljudska prava i Sudom Europske unije
U odnosu na dosadašnje uređenje valja istaknuti dvije novine – Tarifom/23 prošireno je zastupanje i na postupak pred Europskim sudom za ljudska prava i Sudom Europske unije te je povećana nagrada za sastavljanje podnesaka kojima se pokreće postupak sa 500 na 1000 bodova.
Iako se radi o izraženom (dvostrukom) povećanju nagrade koje zasigurno neke subjekte može odvratiti od pokretanja tih postupaka, treba imati u vidu da se u pravilu radi o vrlo složenim postupcima koji zahtijevaju dodatni angažman i stručno znanje.
12. Zajedničke odredbe
U zajedničkim odredbama Tarifom/23 uvedene su dvije promjene koje je nužno spomenuti.
Prva se tiče ugovora o pružanju pravne pomoći koji odvjetnik zaključuje sa strankom.
Prema novom uređenju predmet tog ugovora mogu biti isključivo usmena i pisana pravna mišljenja i savjetovanja, pregled već sastavljenih ugovora te sudjelovanje na sastancima i konferencijama sa strankom.
Autor smatra neopravdanim i kontraproduktivnim strogo propisivanje predmeta takvog ugovora, čime je isključena mogućnost obavljanja drugih radnji koje bi odvjetnik i stranka dogovorili.
U neprocjenjivim predmetima koji nisu predviđeni tarifnim odredbama (npr. tužbe na utvrđenje) povećana je nagrada u postupku pred općinskim sudom i tijelima iste razine (sa 50 na 100 bodova) te u postupku pred županijskim i trgovačkim sudovima i tijelima iste razine (sa 100 na 200 bodova).
13. Zaključak
Autor smatra novine koje donosi Tarifa/23 u većem dijelu zadovoljavajućim.
Nomotehnički je unaprijeđen veći broj odredaba što će pro futuro pojednostaviti njenu primjenu. Proširen je (prije svega u kaznenom postupku) broj radnji za koje odvjetnicima pripada pravo na nagradu.
Povećanja nagrade do kojih je došlo za pojedine radnje uslijedilo je nakon dugog razdoblja nepromjenjivosti.
Pri donošenju Tarife/23 skrbilo se o socijalnim zahtjevima što je najjasnije vidljivo u ovršnom postupku u kojem je nastavljen trend smanjenja troškova u predmetima minimalnih tražbina.
Uz navedene pozitivne strane nužno je istaknuti i neke nedostatke Tarife/23.
U odnosu na redovne zemljišnoknjižne postupke, visina nagrade je prema mišljenju autora određena previsoko zbog čega se te radnje u praksi češće obavljaju putem javnih bilježnika.
Novo uređenje visine nagrade koja se u predmetima izvlaštenja čini ovisnom o vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u direktnoj je suprotnosti sa zakonskom odredbom o troškovima izvlaštenja.
Autor smatra nepotrebnim i sužavanje mogućnosti zaključenja ugovora o pružanju pravne pomoći samo za taksativno nabrojene radnje.
Vladimir Vučković, mag. iur., odvjetnik
