Stečajni će se postupak nad pravnom osobom obustaviti: a) zbog nedostatnosti stečajne mase za namirenje troškova stečajnog postupka, te b) zbog nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase. U prvom slučaju sud po službenoj dužnosti donosi rješenje o obustavi, dok u drugom slučaju stečajni upravitelj podnosi sudu prijavu o nedostatnosti stečajne mase. U oba slučaja radi se o obustavama s učinkom zaključenja stečajnog postupka.
Jednom kada se stečajni postupak otvori ne postoje pouzdani kriteriji za procjenu njegova trajanja, stupanj namirenja razlučnih i stečajnih vjerovnika, te udio troškova u odnosu na ukupno unovčenu imovinu (stečajnu masu) dužnika. Na primjer, obustava stečajnog postupka nad pravnom osobom može nastupiti u bilo kojoj fazi. Obustavom se okončava stečajni postupak čime se sigurno skraćuje njegova duljina, smanjuje udio troškova u odnosu na unovčenu stečaju masu i najvjerojatnije povećava stupanj namirenja stečajnih vjerovnika.
Hoće li se i kada stečajni postupak obustaviti ili neće obustaviti u praksi je prvenstveno zadatak stečajnog upravitelja, koji je glavno operativno tijelo stečajnog postupka te jedini zastupnik stečajnog dužnika po Stečajnom zakonu. Osim stečajnog upravitelja, ovlaštenje za obustavu stečajnog postupka ima i stečajni sud kada se pokaže da stečajna masa nije dostatna za namirenje troškova postupka.
U ovom se članku najprije analiziraju odredbe o obustavi stečajnog postupka iz Stečajnog zakona iz 1996. g., i Stečajnog zakona iz 2015. g., zatim razlozi za obustavu stečajnog postupka, forma u kojoj se mora objaviti prijava o nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase, učinci i domašaji zabrane ovrhe te na kraju moguće zloupotrebe obustave stečajnog postupka.
U Stečajnom zakonu iz 1996. g.1 stečajni se postupak obustavlja u četiri slučaja: 1.) ako se nakon njegova otvaranja pokaže da stečajna masa nije dostatna ni za pokriće troškova stečajnog postupka (čl.203.); 2.) kada su troškovi stečajnog postupka pokriveni ali stečajna masa nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase ili se može pretpostaviti da stečajna masa neće biti dostatna za ispunjenje ostalih postojećih obveza stečajne mase kad one dospiju (čl. 204.-207.); 3.) kada stečajni dužnik predloži obustavu zbog naknadnoga nestanka stečajnog razloga (čl. 208.), te 4.) kada dužnik pojedinac predloži obustavu podnoseći nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina sudu pismenu suglasnost za obustavu svih stečajnih vjerovnika koji su prijavili svoje tražbine (čl. 209.).
U prvom navedenom slučaju stečajno vijeće (stečajni sudac) po službenoj dužnosti obustavlja i zaključuje stečajni postupak. U drugom navedenom slučaju stečajni upravitelj podnosi stečajnom vijeću (stečajnom sucu) prijavu o nedostatnosti stečajne mase, a tu prijavu sud javno objavljuje i posebno dostavlja vjerovnicima stečajne mase. Stečajni upravitelj ispunjava obveze stečajne mase po propisanom redoslijedu (čl. 205. SZ-a 1996). Najprije isplaćuje troškove stečajnog postupka (sudski troškovi stečajnog postupka, nagrade i izdatke privremenog stečajnog upravitelja, stečajnog upravitelja i odbora vjerovnika, te druge troškove stečajnog postupka), nakon toga se podmiruju obveze stečajne mase zasnovane od strane stečajnog upravitelja nakon podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase stečajnom vijeću (stečajnom sucu), a koje ne ulaze u troškove postupka, dok se u trećem redu nalaze ostale obveze stečajne mase. Čim stečajni upravitelj podijeli stečajnu masu stečajno vijeće (stečajni sudac) će obustaviti i zaključiti stečajni postupak. U trećem i četvrtom navedenom slučaju obustava stečajnog postupka odnosi se isključivo na dužnika pojedinca. S obustavom stečajnog postupka dužnik pojedinac ponovno stječe pravo na slobodno raspolaganje stečajnom masom, a stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik nije osporio mogu se na temelju rješenja kojim su tražbine utvrđene zahtijevati prisilnu ovrhu kod suda koji je provodio stečajni postupak.
U novom Stečajnom zakonu iz 2015. g.2 postoje tri vrste obustava stečajnog postupka koje on dopušta: a) u slučaju kada se nakon otvaranja stečajnog postupka pokaže da stečajna masa nije dostatna ni za namirenje troškova stečajnog postupka, b) u slučaju kada se pokaže da stečajna masa nije dostatna za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase, te 3.) u slučaju suglasnosti vjerovnika. Obustave stečajnog postupka pod a) i b) su obustave s učinkom zaključenja stečajnog postupka, dok je obustava stečajnog postupak pod c) obustava bez učinka zaključenja stečajnog postupka. Ukinuta je odredba o obustavi stečajnog postupka u slučaju naknadnoga nestanka stečajnog razloga jer se ona odnosi na dužnika pojedinca, a ne na pravnu osobu. Da se odnosi na pravnu osobu tada bi bilo propisano da prijedlog za obustavu daje stečajni upravitelj.
Dakle, u SZ-u 2015. zadržao je pravilo prema kojem će sud u slučaju kada se nakon otvaranja stečajnog postupka pokaže da stečajna masa nije dostatna ni za namirenje troškova stečajnog postupka, rješenjem obustaviti i zaključiti postupak (čl. 293.). Znači li to da je stečajni sudac dužan, tijekom cijelog postupka koji može trajati više godina, ponekad i više desetljeća ulagati dužnu pažnju o namirenje baš svih troškova stečajnog postupka? U ovom članku dodano je pravilo da će se u tom slučaju poziv na očitovanje vjerovnicima stečajne mase, stečajnom upravitelju i skupštini vjerovnika objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča suda. Nadalje, također se nisu mijenjale odredbe SZ-a 2015. koje se tiču obustave postupka zbog nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase (čl. 294.), redoslijeda namirenja vjerovnika stečajne mase (čl. 295.) i obustave postupka na prijedlog dužnika pojedinca uz suglasnost vjerovnika (čl. 298.).
Rješenje kojim se stečajni postupak obustavlja te razlog za obustavu objavljuju se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Prema čl. 301. SZ-a 2015., pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi stečajnog postupka prema odredbama čl. 293. i 298. ovog Zakona ima svaki stečajni vjerovnik, a dužnik samo ako je obustavljen stečajni postupak prema odredbi čl. 293. ovoga Zakona. Ako pak sud odbije prijedlog o obustavi postupka nakon prijave o nedostatnosti stečajne mase, pravo na žalbu ima dužnik. Novo je pravilo sadržano u čl. 302. SZ-a 2015., a tiče se mogućnosti naknadne diobe za sve tri vrste obustava stečajnog postupka koje on dopušta.
U SZ-u 2015. postoje potpuno nove odredbe o obustavi skraćenog stečajnog postupka (čl. 433.), te odredbe o obustavi stečajnog postupka kada sud u prethodnom postupku odobrava pristupanju dugu stečajnom dužnika od strane treće osobe (čl. 124. st. 5.).3
Dakle, ne postoji niti jedan razlog zbog kojega se stečajni postupak ne može obustaviti i zaključiti ako stečajna masa nije dovoljna za pokriće troškova postupka i ostalih obveza stečajne mase. Stečajni dužnik koji nema imovine za namirenje tražbina vjerovnika stečajne mase ne može nastavljati svoje poslovanje jer je to protivno cilju zbog kojega je stečajni postupak otvoren. U tom smislu obustava i zaključenje stečajnog postupka sprječavaju tzv. „stečaj u stečaju“
Jedino je stečajni upravitelj ovlašten sudu podnijeti prijavu za obustavu postupka zbog nedostatnosti mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase. Stečajni upravitelj dužan je podnijeti prijavu suda za obustavu stečajnog postupka kada postoji nedostatnost stečajne mase za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase i kada se može pretpostaviti da stečajna masa neće biti dostatna za ispunjenje ostalih postojećih obveza stečajne mase kada one dospiju. SZ 1996., kao i SZ 2015. nisu propisali formu u kojoj je stečajni upravitelj dužan objaviti prijavu o nedostatnosti stečajne masa za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase. Umjesto Hrvatskog sabora, koji je donio oba spomenuta Stečajna zakona te Ministarstva pravosuđa koje je donijelo Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku4, formalnu prijavu o nedostatnosti stečajne mase usvojila je sudska praksa.
Kako? Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u rješenju br. Pž-1837/2024-2 od 2. srpnja 2024. g. ističe da obavijest stečajnog upravitelja adresirana stečajnom sucu u skupnom Izvješću o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase (obrazac O18) u kojem stoji da stečajna masa nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase, ne može zamijeniti formalnu prijavu o nedostatnosti stečajne mase. Drugostupanjski sud nadalje smatra da je stečajni upravitelj bio dužan javno objaviti prijavu nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase kao poseban podnesak, a ne kao sastavni dio spomenutog Izvješća. Zaključno, ovaj Sud obvezuje stečajnog upravitelja da sudu dostavi urednu i potpunu prijavu o nedostatnosti stečajne mase. javno ju objavi na e-Oglasnoj ploči te izričito pozove stečajne vjerovnike i vjerovnike ostalih obveza stečajne mase da mu u određenom roku dostave svoje mišljenje o toj prijavi. Nakon toga stečajni upravitelj će sukladno odredbi čl. 207. st. 1. SZ 1996., podijeliti stečajnu masu, a stečajni sudac će tek nakon toga donijeti rješenje o obustavi i zaključenju stečajnog postupka.
Slažemo se da je prijava o nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase vrlo važan dokument u stečajnopravnoj proceduri, pa stoga mora biti samostalni (poseban) dokument koji formalno mora sadržavati sve obavijesti propisane odredbama čl. 204. SZ-a 1996. odnosno odredbama čl. 294. SZ-a 2015. Ostaje, međutim nejasno zašto nadležno Ministarstvo pravosuđa nije putem spomenutog Pravilnika usvojilo formu i sadržaj prijave o nedostatnosti stečajne mase i javno je objavilo na internetskoj stranici e-Oglasna ploča sudova: https://e-oglasna.pravosudje.hr/stecajevi odnosno uvrstilo u obvezne obrasce za podneske: https://e-oglasna.pravosudje.hr/dokumenti/obrasci#pravne-osobe?
Od dana podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase za namirenje troškova stečajnog postupka ili za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase nije dopuštena ovrha radi naplate obveza stečajne mase iz čl.285. ovoga Zakona (čl. 296. SZ-a 2015.). S obzirom na to da prijavu o nedostatnosti stečajne mase podnosi isključivo stečajni upravitelj i to radi ispunjenja ostalih obveza stečajne mase, je li onda odredba ovog članka o podnošenju prijave o nedostatnosti stečajne mase radi namirenje troškova stečajnog postupka potpuno suvišna i promašena? Učinci prijave o nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase nastupaju danom objave na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Zabrana ovrhe tiče se samo obveza stečajne mase iz čl. 295. ovoga Zakona5, pa argumentum a contrario proizlazi da se na tražbinama koje nisu nabrojene u ovom članku ovrha može provesti bez ikakvih ograničenja.
Zloupotreba prava postoji kada titular prava prekoračuje granice koje mu je odredio pravni poredak tako da šteti interesima trećega. U konkretnom slučaju, stečajni će upravitelj zloupotrijebiti pravo ako stečajnom sucu podnese prijavu o nedostatnosti stečajne mase, a razlozi za obustavu postupka nisu obuhvaćeni čl. 294. SZ-a 2015. (ako je stečajna masa dostatna za namirenje troškova stečajnog postupka, ali nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase ili ako se može pretpostaviti da stečajna masa neće biti dostatna za ispunjenje ostalih postojećih obveza stečajne mase kad one dospiju).
Posebno je osjetljivo pitanje korištenje instituta zabrane ovrhe iz čl. 296. SZ-a 2015. Ovom odredbom nije dopuštena ovrha radi naplate obveza stečajne mase iz čl. 295. ovoga Zakona (troškovi stečajnog postupka, obveze stečajne mase nakon podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase, te ostale obveze stečajne mase). Ovaj pravni štit stečajni upravitelj može zloupotrijebiti ako zabranu ovrhe koristi selektivno samo prema određenim vjerovnicima, ili ako stečajnu masu namijenjenu vjerovnicima stečajne mase ne dijeli prema redoslijedu i razmjerno njihovu iznosu.
Pažljivim čitanjem odredbi SZ-a 1996. i SZ-a 2015. o obustavi stečajnog postupka zaključujemo da se njima štite prava vjerovnika stečajne mase, a to su troškovi stečajnog postupka i ostale obveze stečajne mase. Ovim se odredbama, međutim, ne štite interesi stečajnih vjerovnika jer nema daljnje imovine za namirenje njihovih tražbina. Ako se ipak nakon obustave i zaključenja stečajnog postupka pronađu predmeti stečajne mase, sud će na prijedlog stečajnog upravitelja, vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti provedbu naknadne diobe. U njenoj provedbi, novčana sredstva prispjela na račun stečajnog dužnika stečajni upravitelj prvenstveno koristi za namirenje stečajnih vjerovnika.
Dobre strane obustave stečajnog postupka, kada je prijavu pravovremeno podnio stečajni upravitelj, su smanjenje udjela troškova u stečajnoj masi i skraćivanje trajanja stečajnog postupka. Kada je prijava stečajnog upravitelja zakašnjela otvara se prostor za tzv. „stečaj u stečaju“ koji nastaje u situaciji kada u poslovanju stečajnog dužnika postoji insolventnost koja je bila glavni stečajni razlog za pokretanje stečajnog postupka nad tim dužnikom.
dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 “Narodne novine“, br. 44/96., 29/99., 129/00., 123/03., 82/06., 116/10., 25/12. i 133/12. – dalje: SZ 1996.
^ 2 “Narodne novine“, br. 71/15.., 104/17., 36/22. i 27/24. – dalje: SZ 2015.
^ 3 Usp. čl.50. SZ 1996.
^ 4 “Narodne novine“, br. 67/19., 54/22. i 39/24. – dalje:Pravilnik.
^ 5 Čl. 295. SZ-a 2015. glasi: (1) Stečajni upravitelj ispunjavat će obveze stečajne mase prema ovom redoslijedu: 1. troškovi stečajnoga postupka 2. obveze stečajne mase zasnovane nakon podnošenja prijave o nedostatnosti mase, a koje ne ulaze u troškove postupka 3. ostale obveze stečajne mase, s tim da na zadnje mjesto dolaze obveze po osnovi uzdržavanja odobrenoga u skladu s odredbama čl. 179. i 180. st. 1. ovoga Zakona. (2) Obvezama stečajne mase u smislu odredbe st. 1. t. 2. ovoga članka smatraju se i obveze: 1. iz dvostrano obveznoga ugovora, ako je stečajni upravitelj izabrao ispunjenje nakon što je podnio prijavu o nedostatnosti stečajne mase 2. na temelju trajnoga obveznog odnosa nakon prvoga roka nakon kojega je stečajni upravitelj mogao izjaviti otkaz nakon podnošenja prijave o nedostatnosti 3. na temelju trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj nakon prijave o nedostatnosti mase primio protučinidbu u korist stečajne mase. (3) Ako su obveze iz st. 1. i 2. ovoga članka istoga reda, ispunjavaju se razmjerno njihovu iznosu.
