Ministarstvo pravosuđa i uprave je 16.6.2023. godine na portal e-Savjetovanje stavilo Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o lobiranju. Autorica u članku donosi kratki prikaz toga što je to uopće lobiranje te što bi Prijedlog Zakona o lobiranju mogao donijeti.
Kako ne postoji općenita definicija lobiranja od velike je važnosti definirati sam pojam lobiranja. Ako pogledamo šire, lobiranje je neslužbeno djelovanje u nečiju korist, pokušaj utjecanja na donošenje odluka nagovaranjem ili prikrivenim pritiskom. A ako gledamo uže, lobiranje je aktivnost kojom se pokušava uvjeriti nekoga u vladajućoj strukturi kako bi podržao zakone ili pravila koja daju nekom društvu, organizaciji ili industriji prednost pred ostalima.1 Bitni elementi lobističke prakse su: predstavljanje određenih interesa, komunikacija s tijelima vlasti te pokušaji utjecanja na formiranje javnih politika. Lobiranju je uvijek cilj utjecati na odluke na političkoj razini, a utjecaj se ostvaruje direktnom komunikacijom s državnim dužnosnicima te indirektnom komunikacijom prema široj javnosti kako bi se šira javnost potaknula na poduzimanje akcija utjecanja na formiranje javnih politika.2 Lobiranje je široko rasprostranjena praksa koja ima više desetljeća povijesti te sam naziv lobiranje potječe od engleske riječi lobby koja u 17. stoljeću označavala predvorje Donjeg doma Engleskog parlamenta, u kojem su se predstavnici različitih interesnih skupina nalazili sa zastupnicima, s ciljem utjecanja na donošenje odluka.3Pojedinci i organizacije žele utjecati na odluke koje mogu na njih bitno utjecati a država od lobista dobiva pristup njihovom znanju, iskustvima i pogled prema mogućem rješavanju određenog problema. No moguće je da se prilikom lobiranja stvori i štetan utjecaj na javni interes te je zato potrebno da se lobiranje uredi zakonom a te preporuke Republika Hrvatska je dobila i od međunarodnih organizacija.
U Nacrtu prijedloga Zakona o lobiranju nalazi se sljedeća definicija lobiranja:
„Članak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1) lobiranje je strukturirano i organizirano promicanje, zagovaranje ili zastupanje određenih interesa ili prenošenje informacija lobiranoj osobi radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja u vezi s donošenjem zakona, drugih propisa ili općih akata od strane tijela zakonodavne ili izvršne vlasti , tijela državne uprave odnosno tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave…“
U Nacrtu prijedloga Zakona nalazimo definiciju lobista koji je definiran kao fizička ili pravna osoba koja lobira te uključuje lobiste koji za naknadu lobiraju, konzultante koji se bave lobiranjem i profesionalne lobiste; lobiste koji lobiraju za poslodavca kod kojeg su zaposleni, organizacije ili tijela koja predstavljaju profesionalne, poslovne ili druge sektorske interese, uključujući profesionalna, gospodarska i interesna udruženja, udruženja poslodavaca i organizacije civilnog društva. U Nacrtu prijedloga Zakona se definira i pojam lobirane osobe kojom se smatra svaka osoba koja je kao dužnosnik, posebni savjetnik ili službenik izabrana, imenovana, zaposlena ili na drugi način angažirana u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelima državne uprave, odnosno u tijelima jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.4
Lobiranjem se ne smatra pravo pojedinca da izrazi svoje mišljenje tijelima javne vlasti, kolektivno ili individualno putem javnog savjetovanja, referenduma, peticija ili građanskih inicijativa. Ne smatra se lobiranjem ni komunikacija s tijelima javne vlasti drugih država i njihovim predstavnicima, institucijama i predstavnicima Europske unije, komunikacija s međunarodnim međuvladinim organizacijama, uključujući agencije i tijela koji iz njih proizlaze te komunikacija povezana sa sigurnosnim pitanjima. Iznimka su i aktivnosti osoba kada sudjeluju kao stručnjaci na sastancima, sjednicama ili konzultacijama o pitanjima koja se odnose na pripremu nacrta zakona, drugih propisa i općih akata na poziv ili na inicijativu tijela zakonodavne ili izvršne vlasti, tijela državne uprave odnosno tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.5
Zakonom bi se uveo i Registar lobista u Republici Hrvatskoj kako bi se javnosti pružile informacije o registriranim lobistima. Registar lobista je inače uobičajen u državama koje imaju regulirano lobiranje. Registar bi vodio Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa te bi Registar bio u elektroničkom obliku.
Cilj Zakona je veća transparentnost u javnosti i u političkom životu. Tako bi se uvela i obveza obavještavanja i informiranja lobista Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o provedenom lobiranju jednom godišnje do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Propisuju se načela i pravila komuniciranja lobista i lobiranih osoba. Komuniciranje bi se trebalo odvijati sukladno načelima otvorenosti, transparentnosti, poštenja, savjesnosti i integriteta. Lobisti bi trebali davati točne informacije o svojem lobističkom zadatku i postupati pošteno i u dobroj vjeri u odnosu na lobistički zadatak. Trebali bi se i suzdržati od neprimjerenog utjecaja na lobirane osobe te izbjegavati sukob interesa.6
Kako bi Zakon bio u skladu s međunarodnim preporukama i komparativnom praksom trebalo bi propisati ograničenja prije obavljanja poslova lobiranja, tzv. „period hlađenja“. Period hlađenja bi bilo vrijeme koje mora proteći prije nego što lobirana osoba može postati lobist uz naknadu u odnosu na tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelo državne uprave, odnosno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u kojem je obavljala dužnost ili službu.7 U slučaju kršenja Zakona predviđene su administrativne mjere koje ovisno o težini povrede mogu biti: pisano upozorenje, zabrana obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčana sankcija i brisanje iz Registra. Bila bi uvedena i prekršajna odredba za lobirane osobe koje krše odredbu o zabrani lobiranja prema tijelu u kojem su bile zaposlene godinu dana nakon prestanka dužnosti ili službe.
Donošenje ovog Zakona je predviđeno još u Strategiji sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine8. E-savjetovanje je otvoreno 16.6.2023. i traje do 16.7.2023. godine te se do tada mogu dati prijedlozi i komentari na Nacrt. U Nacrtu predviđeno stupanje na snagu Zakona o lobiranju je 1.1. 2024. godine.
Zorica Stojanović, mag. iur.
_______________________________________
^ 1 https://transparency.hr/hr/antikorupcija-detalji/sto-je-lobiranje-393
^ 2 https://transparency.hr/hr/antikorupcija-detalji/sto-je-lobiranje-393
^ 3 Lobiranje kao grana odnosa sa javnošću, Karlo Kanajet, dostupno na https://hrcak.srce.hr/file/407000
^ 4 https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=24435
^ 5 https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=24435
^ 6 https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=24435
^ 7 https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=24435
^ 8 https://www.iusinfo.hr/zakonodavstvo/PR2021B120A2069
