Što donose izmjene Zakona o tržištu rada?

Potreba zakonodavca za novim zakonskim izmjenama proizlazi iz jačanja materijalnopravne zaštite nezaposlenih osoba kao reformske mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Stoga se u zakonodavnoj proceduri nalazi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada te će se u nastavku teksta naglasak staviti na najznačajnije promjene.

Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti

Novčana naknada predstavlja najznačajniju materijalnopravnu zaštitu koja se osigurava nezaposlenoj osobi za vrijeme nezaposlenosti.

U 2023. godini prosječni broj korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti bio je 21.882 osobe. U prosječnome broju korisnika novčane naknade najviše su zastupljene žene (s udjelom od 58,9%), zatim osobe srednje radne dobi od 25 do 54 godine (71,1%), osobe srednjoškolske razine obrazovanja (60,4%) te kratkotrajno nezaposlene osobe (96,7%). Korištenjem novčane naknade obuhvaćeno je u prosjeku 20,0% nezaposlenih osoba. U pogledu obrazovanja, osobe sa završenim srednjoškolskim i završenim visokim obrazovanjem češće su obuhvaćene novčanom naknadom (21,76%, odnosno 26,50%) nego osobe niže razine obrazovanja (11,76%). Što se tiče vremenskog trajanja nezaposlenosti, kratkotrajno nezaposlene osobe češći su korisnici novčane naknade (31,68%) u odnosu na dugotrajno nezaposlene osobe (1,71%).

Prosječno isplaćena novčana naknada iznosila je 416,38 eura, dok je najviši iznos novčane naknade u 2023. godini iznosio 711,01 eura.

Reguliranje povremenog rada redovitih učenika

Novim zakonskim izmjenama, dodatno se uređuje povremeni rad redovitih učenika uz posredovanje srednjoškolskih ustanova i to za vrijeme odmora, čije trajanje za svaku školsku godinu odlukom određuje ministar nadležan za obrazovanje.

Srednjoškolske ustanove morat će imati pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika učenika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora.

O povremenom radu redovitog učenika sklapa se ugovor o povremenom radu redovitog učenika koji će morati sadržavati sljedeće podatke: broj pod kojim su srednjoškolske ustanove upisane u evidenciju ministarstva nadležnog za rad, ime i prezime učenika, datum i mjesto rođenja učenika, OIB učenika, broj članske isprave, puni naziv i sjedište naručitelja posla, podatke o vrsti poslova, broju radnih sati, cijeni sata rada i iznosu primitka.

Ugovor o povremenom radu redovitog učenika je vjerodostojna isprava za obračun i naplatu učenikovog primitka, doprinosa prema posebnim propisima, te naknade srednjoškolskoj ustanovi, koja ne može biti veća od 10% od iznosa učenikovog primitka.

Minimalni učenikov primitak po satu izračunavat će se na način da će se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj, prema posebnom propisu, podijeliti sa 160. Od 1. siječnja 2025. godine, visina minimalne plaće utvrđuje se u bruto iznosu od 970,00 eura.¹ Što znači da će minimalni učenikov primitak po satu iznositi 6,06 eura (970/160).

Učenik će imati pravo na 50-postotno uvećanje primitka za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom.

Naručitelj posla dužan će biti isplatiti primitak, doprinose i naknadu srednjoškolskoj ustanovi najkasnije 15 dana od završetka rada učenika. Dok će srednjoškolska ustanova biti dužna pri isplati primitka učeniku za obavljeni rad obračunati i uplatiti porez na dohodak, ako postoji obveza poreza na dohodak prema posebnom propisu o oporezivanju dohotka i izvršiti isplatu na račun učenika, te obračunati i uplatiti doprinose u roku od tri radna dana od dana uplate sredstava na račun srednjoškolske ustanove.

Ostvarivanje prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima

Prema novim zakonskim izmjenama, osobama mlađim od 30 godina omogućit će se pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima. Naime, osobama mlađim od 30 godina smanjit će se uvjet vremena provedenog na radu sa devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

Sukladno tome, pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Iznimno, nezaposlena osoba koja ima manje od 30 godina života u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, stječe pravo na novčanu naknadu ako ima najmanje šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

Kao vrijeme provedeno na radu smatrat će se:

• vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad, odnosno na rodiljnom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima i
• vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da su uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja i vrijeme u kojem je mirovala obveza doprinosa prema propisu koji uređuje doprinose za obvezna osiguranja.

Prestanak obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuje se na temelju uvida u odgovarajući registar iz kojega mora biti brisana osoba koja je obavljala samostalnu djelatnost.

Takvim zakonskim reguliranjem olakšat će toj skupini osoba pronalazak odgovarajućeg dugotrajnog zaposlenja, a što će prevenirati ponovni povratak u evidenciju nezaposlenih osoba.

Povećanje visine novčane naknade

Kao jedna od značajnijih novina ističe se povećanje iznosa novčane naknade s 30% na 35% osnovice i to za razdoblje od 91. do 180 dana nezaposlenosti. Visina novčane naknade za prvih 90 dana korištenja i dalje će iznositi 60% osnovice.

Uz to, povećava se i gornji limit za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja novčane naknade te se novčana naknada u tom razdoblju ne može isplatiti u iznosu višem od 40% prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Novčana naknada nakon kratkotrajnog radnog odnosa

U slučajevima kratkotrajnog radnog odnosa, povoljnije će se određivati osnovica za utvrđivanje visine novčane naknade, na način da će se u osnovicu uračunavati naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima (npr. naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad), ako je to za nezaposlenu osobu povoljnije.

Korisnicima novčane naknade omogućit će se nastavak korištenja novčane naknade i u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Na taj način se zapravo želi stimulirati nezaposlene osobe da prihvate novo zaposlenje, a ako ne budu zadovoljne, uslijed sporazumnog prestanka radnog odnosa, mogu ostvariti pravo na nastavak korištenja novčane naknade.

Novčana naknada za vrijeme obrazovanja i profesionalne rehabilitacije

Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje, odnosno osposobljavanje na radnom mjestu kod poslodavca ili na profesionalnu rehabilitaciju, a koja je korisnik novčane naknade, zadržati će pravo na novčanu naknadu tijekom tog obrazovanja, odnosno osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije. Također, nezaposlena osoba kojoj za vrijeme obrazovanja, odnosno osposobljavanja na radnom mjestu ili profesionalne rehabilitacije istekne pravo na novčanu naknadu, imat će pravo na novčanu pomoć do isteka tog obrazovanja, odnosno osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije.

Ostvarivanje prava na novčanu naknadu državljanina treće zemlje

Propisuje se mogućnost prijave Zavodu nezaposlene osobe državljanina treće zemlje kojemu je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj bez njegove krivnje ili pristanka, radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu.

Naime, Zavodu će se moći prijaviti nezaposlena osoba državljanin treće zemlje kojem je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj, ako ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnim propisima i ispunjava propisane uvjete (članak 10. Zakona). Nezaposlena osoba državljanin treće zemlje prijavljuje se prema mjestu boravišta.

Treba naglasiti da će se nezaposlena osoba državljanin treće zemlje prestati voditi u evidenciji Zavoda s danom isteka privremenog boravka.

Ako je nezaposlena osoba državljanin treće zemlje ostvarila pravo na novčanu naknadu na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti, a privremeni boravak joj istekne prije utvrđenog prava na novčanu naknadu, tada će pravo na novčanu naknadu prestati s danom isteka privremenog boravka.

Iako će se novim zakonskim izmjenama unaprijediti materijalni položaj nezaposlenih osoba, prostora za daljnjim poboljšanjima itekako ima. Prije svega, visine novčanih naknada bi trebale biti puno izdašnije, obrazovne programe uskladiti s potrebama tržišta rada kako bi se smanjila nezaposlenost posebice mladih visokoobrazovanih osoba, omogućiti određene fiskalne olakšice poslodavcima za lakšu zapošljivost nezaposlenih osoba. U konačnici, i nezaposlene osobe se trebaju aktivnije angažirati na tržištu rada kako bi i same pridonijele bržem zapošljavanju i osiguranju financijskih primanja.

Bernard Iljazović

Izvori: Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, prosinac 2024. godine.