Uporaba pesticida koji sadrže glifosate u Europskoj uniji – jesmo li na pragu zabrane glifosata?

Zakonodavstvo EU-a i utjecaj inicijative za zabranu uporabe glifosata država članica

Među aktima na razini EU-a koji se odnose na uporabu glifosata posebno je bitno istaknuti uredbe kojima se uređuje pitanje produženja uporabe navedenih pesticida u državama članicama.

Iako rasprave o korištenju pesticida u području poljoprivrede i uređivanja odnosno održavanja pejzažne hortikulture sežu daleko u povijest, one se posebno intenziviraju 2015. godine kada se sve više počinje isticati mišljenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), odnosno njene Međunarodne agencije za istraživanja o karcinomu (IARC)¹ - herbicid glifosat "vjerojatno je kancerogen" - nakon čega je uporaba navedenog pesticida na temelju Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1056 od 29. lipnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivne tvari glifosat produljena do 6 mjeseci od datuma na koji Europska komisija (dalje u tekstu: EK) primi mišljenje Odbora za procjenu rizika Europske agencije za kemikalije, ali najdulje do 31. prosinca 2017.

Nakon toga, 6. listopada 2017., EK je zaprimio  jednu od većih inicijativa na razini EU-a² usmjerenih prema zabrani uporabe glifosata pod nazivom Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida³ i to sa tri jasno postavljena cilja:

1. Zabrana herbicida koji sadrže glifosat, izloženost kojem se povezuje s rakom kod ljudi i koji dovodi do narušavanja ekosustava;

2. osiguravanje da se znanstvena evaluacija pesticida u cilju regulatornog odobrenja EU-a temelji isključivo na objavljenim studijama naručenim od strane nadležnih javnih vlasti, a ne od industrije pesticida;

3. određivanje obaveznih ciljeva smanjenja upotrebe pesticida u svrhu ostvarenja budućnosti bez pesticida.

Unatoč naporima organizatora inicijative⁴ usmjerenih prema zabrani uporabe glifosata, dana 12. prosinca 2017. godine donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2324 od 12. prosinca 2017. o produljenju odobrenja aktivne tvari glifosat u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (dalje u tekstu: Uredba (EU) 2017/2324) kojom je uporaba glifosata  na razini EU-a produljena do 15. prosinca 2022. odnosno na razdoblje od pet godina umjesto prvotno predloženih deset godina s obzirom na to da  Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu (PAFF Commitee)⁵, koji čine stručnjaci zemalja članica, nije dao potporu prijedlogu EK-a da se dozvola za uporabu glifosata produlji za još deset godina.

Nadalje, prema Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2022/2364 od 2. prosinca 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivne tvari glifosat uporaba pesticida koji sadrže glifosate produžena je do 15. prosinca 2023.

Naime, tijekom javnog savjetovanja o početnom nacrtu izvješća o procjeni produljenja odobrenja glifosata koji je Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: EFSA⁶) zaprimila dana 15. lipnja 2021., dostavljen je vrlo velik broj primjedbi. Skupina za procjenu glifosata⁷ i EFSA utvrdile su velik broj pitanja o kojima stručnjaci moraju raspravljati tijekom stručnog pregleda za što je potrebno jako puno vremena. Stoga se odgodilo donošenje zaključka o stručnom pregledu procjene rizika za glifosat, uz tada predviđeni datum donošenja najranije u srpnju 2023. i posljedično tome,  odluku o produljenju uporabe glifosata nije bilo moguće donijeti prije 15. prosinca 2022. Slijedom navedenoga, s obzirom na to da je procjena aktivne tvari glifosat odgođena iz razloga na koje podnositelj zahtjeva nije mogao utjecati, uporaba glifosata produljena je na samo godinu dana  kako bi se omogućilo vrijeme nužno za dovršetak procjene na temelju koje će se donijeti odluka o zahtjevu za produljenje odobrenja te tvari.

Stanje u RH - Prijedlog zakona o zabrani glifosata

24. rujna 2019. Hrvatski sabor zaprimio je Prijedlog zakona o zabrani glifosata (dalje u tekstu: Prijedlog Zakona) u saborsku proceduru. Predlagatelj zakona, istaknuo je navedenom Prijedlogu zakona da novija izučavanja ukazuju na mogući utjecaj glifosata na zdravlje (posebno na endokrini sustav) i utjecaj na okoliš te nastanak karcinoma kod ljudi te je zbog navedenog Republika Austrija  zabranila upotrebu istog kemijskog spoja.

Stoga, predlagatelj zakona posebno je istaknuo kako je potrebno:

1. Potrebno zabraniti proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu glifosata na cijelom području RH za bilo koju vrstu uporabe
2. Osigurati naknadu štete prema posebnim propisima za svakog tko  proizvodi, stavlja na tržište ili koristi glifosate ili spojeve koji u sebi sadrže glifosat
3. Osigurati upravni nadzor odgovarajućih tijela nad primjenom odredaba Zakona

Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora je dana 11. ožujka 2020. odbio Prijedlog zakona na temelju Mišljenja Vlade RH od 17. listopada 2019⁸, u kojem je Vlada istaknula kako na temelju iscrpne znanstvene procjene nije dokazano da postoji veza između glifosata i malignih oboljenja te da se u RH na temelju propisa EU-a mogu koristiti samo tvari za koje postoje objektivni dokazi za sigurnu uporabu. Slijedom navedenoga RH dužna je  postupiti prema odredbama Uredbe (EU) 2017/2324. Nadalje, Vlada u Mišljenju navodi kako Republika Austrija nije zabranila uporabu glifosata već je samo sastavila prijedlog izmjena i dopuna nacionalnog Zakona o sredstvima za zaštitu bilja od 2011. kojim bi se glifosat zabranio radi predostrožnosti te da je navedeni prijedlog u nacrtnoj fazi.

Prijedlog zakona  ponovno je upućen u saborsku proceduru dana 4. rujna 2020. međutim 19. travnja 2023. ponovno je odbijen,  na temelju Mišljenja Vlade RH od 15. listopada 2020. iz istih razloga koje je izrazila u Mišljenju iz 2019. godine, uz posebne navode o tome kako je u međuvremenu izglasan Zakon o održivoj uporabi pesticida ("Narodne novine" br. 46/22.) kojim je značajno ograničena uporaba pesticida, uključujući i pesticide koji sadrže glifosate.

Zakon o održivoj uporabi pesticida i stanje u nekim državama članicama EU-a

Prema čl. 70. st. 1. i 3. Zakona o održivoj uporabi pesticida, uzimajući u obzir nužne higijenske i zdravstvene zahtjeve, potrebu očuvanja bioraznolikosti odnosno rezultate odgovarajuće procjene rizika, u određenim specifičnim područjima zabranjuje uporaba kemijskih pesticida, osim pesticida niskog rizika te se poduzimaju odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom kao što je uporaba pesticida niskog rizika i mjere biološke kontrole te ostale nekemijske mjere zaštite od štetnih organizam odnosno u područjima koja koristi šira javnost ili osjetljive skupine, kako je utvrđeno člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009⁹, kao što su javne zelene površine, uključujući i javne vrtove i parkove, sportski i rekreacijski tereni, školska i dječja igrališta, područja u neposrednoj blizini zdravstvenih objekata, različita urbana područja, područja ekološke mreže Natura 2000, područja strogih rezervata, posebnih rezervata, nacionalnih parkova, parkova prirode i ostalih područja zaštićenih temeljem propisa iz područja zaštite prirode, kao i područja gdje je potrebno zaštititi kopnene površinske vode, prijelazne vode, obalne vode i podzemne vode, područja uz ceste i željezničke pruge te nedavno tretirana područja ili područja dostupna poljoprivrednim radnicima.

Što nam donosi budućnost u vezi s uporabom glifosata?

EK je predložila 20. rujna 2023. da se uporaba glifosata dopusti u poljoprivredi tijekom sljedećih deset godina.¹⁰ Izvršna vlast EU-a revidirala je svoj prijedlog početkom listopada 2023. nakon što je nekoliko zemalja izrazilo zabrinutost zbog toksičnosti glifosata, preporučivši da se količina glifosata po hektru ograniči te da se pojačaju mjere zaštite malih biljojeda.

Predložila se obnova dozvole za sljedećih deset godina te  ako se kvalificirana većina država članica složi, uporaba glifosata u EU-u bila bi dopuštena do 2033. što bi bilo u oštroj suprotnosti s voljom državljana EU-a. Naime, udruga Zemljane staze istaknula je na svojim internetskim stanicama da je prije pet godina milijun građana službeno zatražilo zabranu, a nedavno istraživanje IPSOS-a u 6 zemalja EU-a pokazuje da se samo 14% građana slaže s produljenjem dozvole za uporabu glifosata. U međuvremenu, ustanovljena je i ozbiljna zabrinutost oko sigurnosnih procjena Agencije EU za kemikalije ECHA (dalje u tekstu: ECHA¹¹) i EFSA-a. Vrhunski znanstvenici objasnili su ozbiljne nedostatke u ocjeni za glifosat, proizvod formulacije MON 52276 i njegove sastojke na raspravi u Europskom parlamentu. Države članice EU-a trebale su raspravljati o prijedlogu 23. rujna 2023. i glasovati 13. listopada 2023.

U nedavnoj anketi IPSOS-a u šest zemalja EU-a (Danska, Francuska, Njemačka, Poljska, Rumunjska i Španjolska), građani su jasno pokazali¹² svoje protivljenje obnovi glifosata. Samo 14% bilo je za produljenje dozvole za upotrebu glifosata. Dvije trećine (62%) građana EU-a u tim zemljama odgovorilo je da bi korištenje glifosata trebalo zabraniti u Europi. Među 6 zemalja, Francuska je imala najveći postotak građana (70,5%) za zabranu.

Nedavna studija stručnjaka toksikologa otkrila je da je ECHA odbacio važne nalaze o kancerogenosti i zanemarila dokaze da glifosat izaziva oksidativni stres, priznati mehanizam koji može dovesti do raka. EFSA se u svojim zaključcima pogrešno oslonio na ECHA-ovu klasifikaciju glifosata kao ‘nekarcinogenog’. Prema mišljenju navedenih stručnjaka, ovo je kritičan propust jer bi prihvaćanje ovih znanstvenih dokaza neizbježno dovelo do zaključka da se odobrenje za glifosat ne može produžiti prema zakonodavstvu EU-a.

Genotoksičnost, kancerogenost, neurotoksičnost, oštećenje crijevnog mikrobioma i mnogi vrlo štetni učinci na tlo, vodu i bioraznolikost nisu pravilno procijenjeni. To je djelomično zbog zastarjelog i vrlo pristranog pristupa provedbi smjernica koje se koriste u tim procjenama i prilagođene industriji. Pregled najnovije neovisne znanosti daje sasvim drugačiju sliku štete koju nanose glifosat i njegove formulacije. Profesor Michael Antoniou s Kings Collegea u Londonu pozvao na  saslušanje dokaza koje prilaže neovisna znanost.

Dana 13. listopada 2023. Austrija, Hrvatska i Luksemburg glasale su protiv, Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska, Bugarska i Malta suzdržale su se, a sve ostale zemlje članice glasale su za obnavljanje dozvole za korištenje glifosatu.

Tijekom glasovanja u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje pod vodstvom EK-a samo je osamnaest zemalja glasovalo za ponovno odobrenje, što nije bilo dovoljno za postizanje kvalificirane većine potrebne za obvezujuću odluku.

Austrija, Hrvatska i Luksemburg glasovali su protiv ponovne autorizacije, no suzdržani glasovi najvećih poljoprivrednih zemalja Francuske i Njemačke zaustavili su proces odobrenja.

Države članice pozvat će se na ponovno glasovanje o prijedlogu EK-a za odobrenje uporabe glifosata u nadolazećim tjednima u Odboru za žalbe. Očekuje se da će EK  prilagoditi prijedlog i ako se opet ne postigne kvalificirana većina, EK će sam odlučiti o navedenom pitanju.

Zaključak

Voljela bih naglasiti da donošenje odluke o zabrani uporabe tvari kao što je glifosat izaziva mnoge izazove. Postoje nekoliko faktora koji utječu na vjerojatnost da će Europska unija uskoro zabraniti uporabu glifosata:

1. Znanstvena procjena: ECHA i EFSA obavile su detaljne znanstvene procjene o sigurnosti glifosata. Ove procjene često su osnova za odluke o regulaciji. Iako su se pojavila različita mišljenja i rasprave u vezi s ovim procjenama, one su i dalje ključni faktor u donošenju odluka.

2. Politika i politička volja: Bitno je napomenuti da postoji politička i javna volja unutar EU-a za smanjenje uporabe glifosata. Međutim, donošenje odluka na razini EU-a zahtijeva složene procese usklađivanja i političke dogovore među državama članicama.

3. Utjecaj industrije i poljoprivrednika: Industrija koja proizvodi glifosat i poljoprivrednici koji ga koriste često imaju snažan utjecaj na političke procese. Pitanje zabrane glifosata vrlo vjerojatno će i dalje nailaziti na snažan otpor od strane tih dionika.

4. Alternativne metode i politika održivosti: Povećava se svijest o potrebi održive poljoprivrede i zaštiti okoliša. Stvaranje alternativnih metoda i politika koje promiču ekološki prihvatljivije načine poljoprivredne proizvodnje može utjecati na odluke o zabrani glifosata.

S obzirom na ove čimbenike, postoji šansa da Europska unija uskoro zabrani uporabu glifosata, ali ta odluka će vjerojatno biti rezultat kompleksnih političkih pregovora i razmatranja, uzimajući u obzir ekonomske i ekološke aspekte. Ključno je postizanje ravnoteže između sigurnosti hrane, zaštite okoliša i interesa poljoprivrednika i industrije.

Lana Jenčić Bojanić, dipl. iur.

________________________________________________________

^ 1 International Agency for Research on Cancer