Privremeno uzdržavanje djece

Financijska sredstva za privremeno uzdržavanje osigurana su u proračunu Republike Hrvatske, a pravo na ostvarenje privremenog uzdržavanja ima dijete koje je hrvatski državljanin i koje ima prebivalište na području Republike Hrvatske.

Odredbom čl. 7. Zakona propisane su pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene kako bi dijete moglo ostvariti privremeno uzdržavanje, a to su da roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično ili ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovu uzdržavanju najmanje u visini koja je Zakonom određena kao iznos privremenog uzdržavanja. Dijete ostvaruje pravo na privremeno uzdržavanje ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnoga postupka radi ostvarivanja uzdržavanja.

Postupak se pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti pri čemu Hrvatski zavod za socijalni rad pokreće postupak po službenoj dužnosti onda kada roditelj s kojim dijete stanuje odbije pokrenuti postupak radi ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje ili kada o djetetu skrbi druga osoba sukladno propisu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Postupak se pokreće na način da se ispuni obrazac pod nazivom Zahtjev za priznavanje prava na privremeno uzdržavanje² koji se može pronaći i na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Podnositelj zahtjeva je obvezan u obrascu navesti podatke o podnositelju zahtjeva, podatke o obvezniku uzdržavanja, podatke o djetetu koje je nositelj prava na uzdržavanje, te izjavu o istinitosti, točnosti i potpunosti podataka.

Sukladno čl. 8. Zakona pravo na privremeno uzdržavanje je vremenski ograničeno na način da dijete ima pravo na uzdržavanje od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je ovim Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja, a najduže u trajanju od tri godine.

Odredbom čl. 9. st. 1. Zakona propisan je iznos privremenog uzdržavanja koji je ograničen na način da se može odrediti u iznosu od 50% zakonskog minimuma uzdržavanja, a koji je opet određen Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta koja se svake godine donosi za ostatak tekuće i iduću godinu te se primjenjuje sve dok se ne donesene nova Odluka o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta. Za 2023. godinu minimalan iznos uzdržavanja sukladno Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 48/2023)³ je iznos od 172,67 eura, iz čega proizlazi da iznos privremenog uzdržavanja u Republici Hrvatskoj 2023. godine iznosi 86,33 eura.

Važno je napomenuti kako se iznos privremenog uzdržavanja ne može odrediti u iznosu većem od iznosa uzdržavanja određenog ovršnom ispravom, kao i da će u slučaju kada obveznik uzdržavanja djelomično izvršava svoju obvezu na način da plaća iznos manji od iznad spomenutog minimalnog iznosa uzdržavanja, Hrvatski zavod za socijalni rad odrediti privremeno uzdržavanje u razlici do iznosa od 50 % zakonskog minimuma uzdržavanja.

U postupku radi odobrenja prava na privremeno uzdržavanje stranke su dijete i obveznik uzdržavanja, pri čemu dijete može biti zastupano po roditelju s kojim dijete stanuje, drugoj osobi koja skrbi o djetetu, a ako Hrvatski zavod za socijalni rad pokreće postupak po službenoj dužnosti onda se djetetu može imenovati i poseban skrbnik koji će u tome postupku štititi prava djeteta. Sukladno čl. 11. Zakona postupak je žuran te je Hrvatski zavod za socijalni rad dužan donijeti rješenje o privremenom uzdržavanju u roku od trideset dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Odredbom čl. 20. Zakona propisano je da protiv rješenja kojim se odlučuje o pravu na privremeno uzdržavanje stranke mogu podnijeti žalbu kao redovan pravni lijek. O žalbi protiv rješenja odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, a protiv drugostupanjskog rješenja moguće je pokrenuti upravni spor, pri čemu žalba ne odgađa izvršenje rješenja o privremenom uzdržavanju.

Za napomenuti je kako se isplatom privremenog uzdržavanja obveznik uzdržavanja ne oslobađa svoje obveze već Republika Hrvatska stupa u pravni položaj djeteta i na nju prelaze tražbine uzdržavanja u visini isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja, sa svim sporednim pravima. To bi značilo da će Hrvatski zavod za socijalni rad po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će obvezniku uzdržavanja naložiti da u roku od osam dana od dana dostave rješenja plati Republici Hrvatskoj isplaćeni iznos privremenog uzdržavanja za svako jednogodišnje ili kraće razdoblje isplate ako je privremeno uzdržavanje trajalo kraće od jedne godine, s pripadajućom zateznom kamatom. O žalbi protiv rješenja odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, a protiv drugostupanjskog rješenja moguće je pokrenuti upravni spor, pri čemu žalba ne odgađa izvršenje rješenja o privremenom uzdržavanju.

Privremeno uzdržavanje djece je aktualna tema s obzirom da je formirana radna skupina koja će raditi na izmjenama Zakona o privremenom uzdržavanju, a novi zakon bi trebao biti objavljen u 2024. godini. Iz Obrasca prethodne procjene - Zakon o privremenom uzdržavanju⁴ proizlazi da bi se najveće promjene sastojale u tome da bi se nadležnost za odlučivanje o privremenom uzdržavanja umjesto trenutno nadležnom Hrvatskom zavodu za socijalni rad dodijelila Agenciji za osiguranje radničkih tražbina, kao i da je sukladno rastu životnih troškova potrebno izmjeniti visinu iznosa privremenoga uzdržavanja u svrhu poboljšanja materijalnog položaja uzdržavanoga djeteta.

Pravobraniteljica za djecu je 29. rujna 2023. u postupku javne rasprave (e-savjetovanje), Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputila mišljenje na Obrazac prethodne procjene – Zakon o privremenom uzdržavanju⁵ gdje je iskazala bojazan glede promjene nadležnosti za odlučivanje o privremenom uzdržavanju, podržala je izmjene zakonskih odredbi koje se odnose na visinu uzdržavanja, ali i predložila da se ukine vremensko ograničenje za korištenje prava na privremeno uzdržavanje na način da dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati svoju obvezu sukladno ovršnoj ispravi, što bi značilo da bi dijete moglo ostvarivati pravo na privremeno uzdržavanje i dulje od dosadašnje tri godine.

Posljednje Godišnje statističko izvješće o primijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj zaštiti djece, mladeži, braka, obitelji i osoba lišenih poslovne sposobnosti, te zaštiti tjelesno ili mentalno oštećenih osoba u Republici Hrvatskoj u 2021. godini⁶ objavljeno je u kolovozu 2022. godine, a iz njega proizlazi da je 2021. godine za privremeno uzdržavanje u proračunu Republike Hrvatske osiguran ukupan iznos 13.040,492 kn, a da je iste godine doneseno ukupno 1.317 odluka o privremenom uzdržavanju djece.

Naposljetku, nositelji prava na privremeno uzdržavanje jedna su od najranjivijih i najosjetljivijih skupina koju treba zaštititi te je neophodno redovito raditi na unaprijeđenju mehanizama za učinkovito ostvarenje privremenog uzdržavanja koje će djeci omogućiti stabilan materijalan položaj u društvu.