Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama

Utjecaj informacijskih tehnologija na sustav zemljišnih knjiga

Uslijed razvoja informatičkih tehnologija kao i sve većim brojem informacijskih sustava koja koriste javnopravna tijela, Zakon o zemljišnim knjigama nužno je kontinuirano nadograđivati i uređivati. Ranijim izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996.¹ kao i donošenjem novog Zakona o zemljišnim knjigama 2019. godine² , normativno su praćene aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra u vremenu od 2004. do 2022. te su zakonskim novelama postupno definirani svi novi poslovni procesi i instituti zemljišnoknjižnog prava koji ranije nisu bili uređeni Zakonom o zemljišnim knjigama.

Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (dalje: ZIS) uveden je u sve zemljišnoknjižne odjele i katastarske urede.

Glavna zemljišna knjiga i knjiga položenih ugovora danas se vode isključivo u elektroničkom obliku, a podaci glavne zemljišne knjige dostupni su putem interneta bez naknade svim građanima Republike Hrvatske. Također, građani mogu samostalno korištenjem sustava One Stop Shopa Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra izdavati elektroničke izvatke iz glavne zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, a izvatke mogu pribaviti i javni bilježnici, odvjetnici i državni odvjetnici. Izvaci iz glavne knjige i knjige položenih ugovora mogu se pribaviti i na bilo kojem općinskom sudu bez obzira na mjesnu nadležnost općinskih sudova za vođenje zemljišnih knjiga. Također, od 1. siječnja 2022. zbirka isprava vodi se isključivo u elektroničkom obliku za sve isprave koje se zaprime nakon toga datuma.

Od 15. ožujka 2017. omogućeno je podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem, od strane javnih bilježnika i odvjetnika kao ovlaštenih korisnika sustava u primjeni u poslovanju suda.

Od 10. veljače 2023. svi prijedlozi za upis u zemljišnoknjižnim postupku podnose se elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, kao obveznih korisnika elektroničke komunikacije sa sudom putem ZlS-a.

Spisi u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima vode se u elektroničkom obliku od 10. studenoga 2022., a spisi u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima vode se u elektroničkom obliku od 10. studenoga 2023.

Pohrana zemljišnih knjiga 

Prijedlogom zakona precizirane su odredbe o trajnom čuvanju i pohrani zemljišnih knjiga (ručno vođenih glavnih knjiga i zbirki isprava) u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga koja se nalazi u Gospiću. Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga Republike Hrvatske u Gospiću planirana je tijekom 2024.godine. U Središnju pismohranu zemljišnih knjiga Republike Hrvatske smjestit će se sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u Republici Hrvatskoj. Ručno vođene zemljišne knjige će se prije pohrane u pismohranu skenirati. Zbirke isprava se prije pohrane u Središnju pismohranu zemljišnih knjiga Republike Hrvatske neće skenirati već će se skenirati na zahtjev sudova i stranaka.

Pristup i pretraživanje podataka

Prijedlogom zakona dorađene su i postojeće odredbe o tijelima koje imaju pravo na pristup i pretraživanje podataka za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju. Krug je trenutno ograničen na tijela sudbene vlasti i nadležno državno odvjetništvo, kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka i Ministarstvo financija, Porezna uprava, Hrvatski zavod za socijalni rad (bivši centri za socijalnu skrb) te su dodana upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći i odvjetnici i javni bilježnici neposredno pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.

Upis u zemljišnu knjigu

Dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišnu knjigu tako da je propisano da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju. Navedena pretpostavka je do sada bila propisana kao posebna pretpostavka, što je stvaralo poteškoće u praksi zbog načina opravdanja predbilježbe upisa.

Precizirana je odredba o obvezatnosti podnošenja prijedloga za upis i podnesaka od strane javnog bilježnika, prema kojoj javni bilježnik na zahtjev stranke mora podnijeti elektroničkim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sve podneske, neovisno radi li se o prijedlogu za upis, prigovoru, žalbi, dopuni prijedloga ili nekom drugom podnesku.

S obzirom na obvezanost podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem uređeno je i postupanje s tajnim ispravama odnosno odlukama koje su temelj za upis u zemljišnu knjigu.

Pojedinačni ispravni postupak

Nadalje, Prijedlogom zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku. Uređeno je da se pojedinačni ispravni postupak može provesti samo glede jednog zemljišnoknjižnog uloška osim isključivo kada je potrebno provesti prijavni list za zemljišnu knjigu u više zemljišnoknjižnih uložaka, čime se na taj postupak primjenjuju opća pravila za podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu. Nadalje, predviđeno je da će sud održati raspravu samo ako smatra da je to potrebno, a koja rasprava za ispravak mora se održati u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora.

Obnova zemljišne knjige

Uvedena je mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu ili manji broj katastarskih čestica koji se provodi po službenoj dužnosti, na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, katastra ili na prijedlog stranke, a kojim se omogućuje usklađenje i uspostava Baze zemljišnih podataka. U slučajevima kada je npr. 90% katastarske općine usklađeno, postupak obnove zemljišne knjige provest će se za preostalih 10%, čime se ostvaruju uvjeti da cijela katastarska općina može ući u BZP.

Dorada Zakona je potrebna i radi usklađivanja s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, na način da se u cjelokupnom tekstu Zakona riječ „preoblikovanje" zamjenjuje riječju „prevođenje", jer se radi o jedinstvenom postupku koji provode zajednički nadležni sudovi i Državna geodetska uprava.