Izloženost neprofitnih organizacija riziku od financiranja terorizma

Uvodno

U Republici Hrvatskoj provedena je procjena rizika zlouporabe neprofitnih organizacija od financiranja terorizma s ciljem utvrđivanja ranjivosti neprofitnog sektora od financiranja terorizma, identificiranja neprofitnih organizacija koje spadaju pod definiciju FATF-a, te identifikacije podskupa neprofitnih organizacija koje na temelju svojih aktivnosti, mogu biti ranjive na zlouporabu od financiranja terorizma.

U procjeni rizika sudjelovali su Ministarstvo financija (Ured za sprječavanje pranja novca (UZSPN), Porezna uprava i Sektor za financijski i proračunski nadzor), Državno odvjetništvo RH, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Stoga će se u nastavku teksta na sažeti način prezentirati rezultati provedenih analiza koje su izvršila nadležna tijela, s preporučenim mjerama za smanjivanje izloženosti zlouporabama od financiranja terorizma kako za neprofitne organizacije tako i za donatorsku zajednicu.

Ranjivost neprofitnih organizacija na financiranje terorizma

Prema definiciji Stručne skupine za financijsko djelovanje (u nastavku teksta: FATF), teroristi i terorističke organizacije iskorištavaju neprofitne organizacije s ciljem prikupljanja ili premještanja sredstava, pružanja logističke podrške, poticanja ili olakšavanja regrutiranja terorista ili na drugi način podržavanja terorističkih organizacija i operacija.

FATF identificira neprofitne organizacije koje su ranjive na financiranje terorizma kao one neprofitne organizacije koje se primarno bave prikupljanjem ili isplatom sredstava u svrhe kao što su: dobrotvorne, vjerske, kulturne, obrazovne ili društvene ili za provođenje drugih vrsta „dobrih djela“.

Na temelju dostupnih studija međunarodnih slučajeva identificirano je pet kategorija zloupotrebe neprofitnih organizacija za financiranje terorizma:

• Preusmjeravanje sredstava - to je najčešća metoda zloupotrebe neprofitnih organizacija za financiranje terorističkih skupina i aktivnosti. Za preusmjeravanje sredstava s ciljem financiranja terorizma odgovorni su članovi neprofitne organizacije ili strani partneri neprofitne organizacije. U praksi, sredstva prikupljena od neprofitne organizacije za humanitarne programe - pomoć u katastrofama, humanitarnu pomoć, kulturne centre, pomoć za siromaštvo, pomoć u obrazovanju – u određenom trenutku se preusmjeravaju za potporu teroristima ili terorističkim organizacijama.

• Povezanost članova neprofitne organizacije s teroristima ili terorističkim organizacijama. U tim slučajevima, neprofitna organizacija se može zloupotrijebiti u višestruke svrhe, uključujući i opću logističku podršku terorističkoj organizaciji.

• Aktivnosti novačenja od strane terorističkih organizacija - tu se zapravo radi o takozvanom korumpiranju dobronamjernih obrazovnih aktivnosti koje financiraju neprofitne organizacije u rizičnim područjima, u kojima su obrazovne aktivnosti za koje su neprofitne organizacije prikupljale sredstva zloupotrebljavaju za novačenje novih članova terorističkih organizacija.

• Manipulacija na mjestu isporuke - programi koje financiraju neprofitne organizacije namijenjeni podršci legitimnih humanitarnih svrha manipuliraju se na mjestu isporuke, s ciljem poticanja terorizma. Na taj način zloupotrebljavaju se dobronamjerni programi neprofitnih organizacija.

• Zlouporaba neprofitnih organizacija lažnim predstavljanjem. To su slučajevi u kojima pojedinci ili skupine pojedinaca povezani s terorističkim skupinama ili organizacijama lažno tvrde da djeluju u ime postojećih legitimnih neprofitnih organizacija ili drugih subjekata kojima je potrebna pomoć.

Pravni okvir neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj

U 2014. godini donesen je Zakon o udrugama,¹ a čijim odredbama su stvoreni preduvjeti za veću razinu transparentnosti i javnosti poslovanja udruga. U skladu sa Zakonom, donesen je podzakonski propis koji detaljnije uređuje područje propisano Zakonom, odnosno Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj².

Posljednjim izmjenama nekoliko zakonskih propisa (Zakona o udrugama – „Narodne novine“, br. 151/22., Zakona o zakladama – „Narodne novine“, br. 151/22., Zakona o ustanovama – „Narodne novine“, br. 151/22) propisane su preventivne odredbe u svrhu sprječavanja zlouporabe neprofitnih organizacija za pranje novca i financiranje terorizma. Naime, te odredbe sprječavaju osobe osuđene za pranje novca ili financiranje terorizma, kao i osobe koje su sankcionirane od strane Vijeća sigurnosti UN-a, da djeluju kao osnivači, ovlaštene osobe ili zakonski zastupnici u neprofitnim organizacijama.

U 2015. godini donesena je i Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge³, kojom se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci koje nadležna državna tijela, Vladini uredi i tijela i druge javne institucije, a na odgovarajući način i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javna trgovačka društva i druga javno pravna tijela primjenjuju prilikom odobravanja financijskih sredstava iz javnih izvora udrugama. Primjenom tih kriterija, mjerila i postupaka postiže se učinkovitije, racionalnije i transparentnije korištenje dodijeljenih sredstava.

Pravni okvir o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj

U 2014. godini donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija⁴ koji sveobuhvatno uređuje sustav financijskog poslovanja, računovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom neprofitnih organizacija. Temeljem tog Zakona donesena su tri Pravilnika: Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu⁵, Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija⁶ i Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija⁷.

Zakonom je uvedena obveza dostave financijskih izvještaja za sve neprofitne organizacije (prilagođeno visini prihoda i vrijednosti imovine), te javna objava financijskih izvještaja kroz Registar neprofitnih organizacija kojeg vodi Ministarstvo financija.

Naime, upis u Registar obvezan je za sve pravne osobe koje su sukladno čl. 2. st. 1. Zakona obveznici primjene Zakona, a to su: domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca, sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera.

Neprofitne organizacije upisuju se u Registar neprofitnih organizacija nakon upisa u matične registre ili druge oblike osnivanja u roku od 60 dana od upisa u matični registar, na temelju podataka iz Obrasca Registar neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO) koji se u elektroničkom obliku nalazi na mrežnoj stranici Ministarstva financija.

Kazneno djelo financiranje terorizma

Člankom 98. Kaznenog zakona⁸ propisano je kazneno djelo financiranje terorizma. Terorizam, te s njim povezano kazneno djelo financiranje terorizma su kaznena djela koja zbog načina počinjenja i posljedica koje mogu proizvesti, predstavljaju globalnu opasnost za sigurnost ljudi i imovine kao i temeljne političke, sigurnosne i ekonomske strukture društva. Zato je prevencija i kaznenopravna zaštita u odnosu na ta kaznena djela od primarnog interesa za svaku državu.

Počinitelj kaznenog djela financiranja terorizma je svatko tko izravno ili neizravno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se ona koriste ili znajući da će se koristiti, u potpunosti ili djelomično, u svrhu:

• činjenja ili doprinosa u činjenju jednog ili više kaznenih djela terorizma, javnog poticanja na terorizam, novačenje za terorizam, obuka za terorizam, putovanje u svrhu terorizma, terorističkog udruženja i pripremanja kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ili

• činjenja jednog ili više kaznenih djela otmice, uništenja ili oštećenja javnih naprava, zlouporabe radioaktivnih tvari, napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu, ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom, ubojstva osobe pod međunarodnom zaštitom, otmice osobe pod međunarodnom zaštitom, napada na osobu pod međunarodnom zaštitom i prijetnje osobi pod međunarodnom zaštitom i drugog kaznenog djela kojem je cilj prouzročiti smrt ili teške tjelesne ozljede civila, a u svrhu zastrašivanja stanovništva ili kako bi se neku državu ili međunarodnu organizaciju prisililo da nešto učini ili ne učini.

Kazneno djelo financiranje terorizma sankcionira i samo davanje ili prikupljanje sredstava koja će koristiti teroristi ili terorističko udruženje, odnosno nije nužno da su sredstva doista iskorištena za počinjenje nekog od terorističkih kaznenih djela.

Procjena rizika zlouporabe neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj od financiranja terorizma (podaci i analize)

Identifikacija podskupa neprofitnih organizacija ranjivih na zlouporabu od financiranja terorizma

Na temelju analize općih podataka o neprofitnim organizacijama u matičnim registrima i analize podataka o financijskim izvještajima neprofitnih organizacija, utvrđen je ukupan broj od 12.352 neprofitnih organizacija koje su prema definiciji FATF-a ranjive na financiranje terorizma (12.091 udruga, 231 zaklada i 30 institucija).

Iz podataka Jedinstvenog registra bankovnih računa proizlazi da ukupno 29.456 neprofitnih organizacija (udruge 29.222, zaklade 234) imaju otvorenih ukupno 36.597 bankovnih računa (udruge 36.257, zaklade 340). Prema podacima iz Registra stvarnih vlasnika, velika većina stvarnih vlasnika neprofitnih organizacija su hrvatski državljani.

Analiza ukupnih iznosa primljenih donacija i ostalih prihoda (članarina i dr.), pokazuje da 4,3% neprofitnih organizacija koje spadaju u definiciju ranjivih neprofitnih organizacija  prema FATF-u, ostvaruje ukupne godišnje prihode više od 10.000 EUR. Analizom financijskih izvještaja neprofitnih organizacija utvrđeno je kako su najznačajnije donacije i drugi prihodi neprofitnih organizacija primljeni iz državnog proračuna (na središnjoj i lokalnoj razini), poduzeća u državnom vlasništvu i stranih institucija (uključujući financiranje EU-a). Navedeno financiranje isključuje mogućnost zlouporabe gotovine prilikom prikupljanja sredstava od strane neprofitnih organizacija.

Procjena neprofitnih organizacija za koje se smatra da su izložene većem riziku za financiranje terorizma uzela je u obzir poznate metode moguće zlouporabe neprofitnih organizacija (preusmjeravanje sredstava, manipulacija na mjestu isporuke ili lažno predstavljanje), kao i nepostojanje inherentnih rizika relevantnih za Republiku Hrvatsku (npr. blizina zonama sukobama). U okviru procjene analizirani su: aktivnosti neprofitnih organizacija (humanitarna pomoć koja uključuje pomoć migrantima te humanitarna pomoć izvan Republike Hrvatske), financijski tokovi (donacije iz inozemstva i dane donacije), operativni i obavještajni podaci tijela kaznenog progona, podaci i analize Ureda za sprječavanje pranja novca i Porezne uprave (odnos prema zemljama većeg rizika). Nakon završetka procjene, utvrđeno je ukupno 1.201 neprofitnih organizacija za koje se smatra da su izložene većem riziku za financiranje terorizma. Od ukupnog broja neprofitnih organizacija, 1114 je udruga, 76 zaklada i 11 institucija. Prema područjima djelatnosti, 1004 neprofitne organizacije se bave kulturnim, obrazovnim i dobrotvornim aktivnostima, 183 socijalnom skrbi i 4 vjerskim aktivnostima.

Upitnik za sudjelovanje neprofitnih organizacija u procjeni rizika od ranjivosti na financiranje terorizma

Neprofitne organizacije su aktivno sudjelovale u procjeni rizika od ranjivosti na financiranje terorizma i to kroz ispunjavanje određenog upitnika, na osnovu kojeg su se prikupili veoma važni podaci, koji će biti korisni prilikom provođenja daljnjih aktivnosti s ciljem smanjenja rizika od financiranja terorizma.

Naime, prikupljeno je ukupno 868 ispunjenih upitnika, od čega su 97,5% ili 846 podataka dostavile udruge, dok su preostalih 2,5% ili 22 ispunjena upitnika dostavile zaklade, ustanove, vjerske zajednice, zadruge, sindikati, savezi udruga i sportski savezi.

Temeljem analize izvora prihoda neprofitnih organizacija koje su sudjelovale u procjeni utvrđeni su sljedeći izvori prihoda:

• prihodi od članarina – 65,2%
• donacije iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – 54,1%
• donacije iz proračuna RH – 47%
• prihodi od domaćih trgovačkih društava – 32,9%
• prihodi od fizičkih osoba u RH – 31,7%
• prihodi od institucija EU – 22,9%
• prihodi od prodaje roba i obavljanja usluga – 20,9%
• prihodi od domaćih neprofitnih organizacija – 11,6%.

Osim prihoda od institucija EU-a, niti jedna ostala vrsta prihoda iz inozemstva (inozemne vlade, trgovačka društva, fizičke osobe, neprofitne organizacije) ne prelazi 5% izvora prihoda domaćih neprofitnih organizacija.

Od neprofitnih organizacija koje su sudjelovale u procjeni, 86,2% neprofitnih organizacija nije zaprimilo prihode iz inozemstva, odnosno njih 13,8% zaprimilo je prihode iz inozemstva. Kada je riječ o državama iz kojih su prikupljeni prihodi, u većini slučajeva radi se o državama članicama EU-a ili SAD-u, dok je u nekoliko slučajeva izvor prihoda u susjednoj FBIH i Republici Srbiji. Nema zabilježenih donacija domaćim neprofitnim organizacijama iz poznatih zona sukoba.

Na osnovu provedene analize podataka ustanovljena je niža razina ranjivosti neprofitnih organizacija za financiranje terorizma kako u pogledu izvora sredstava koja koriste u obavljanju svoje djelatnosti, tako i u pogledu krajnjih korisnika donacija, odnosno primatelja novčanih donacija ili druge vrste pomoći koju neprofitne organizacije pružaju u svojem djelovanju.

Analiza prijetnji

Provedenim operativnim i kriminalističkim istragama SOA-e i MUP-a identificiranih entiteta (potencijalnih ugroza u RH) dosad nisu utvrđene povezanosti/aktivnosti ili doniranja/transferi novca ili drugih materijalnih dobara prema bilo kojim neprofitnim organizacijama u RH i svijetu, a putem kojih bi se moglo provoditi svjesno i nesvjesno financiranje terorizma. Također, nije utvrđena zlouporaba neprofitnih organizacija u okviru kriminalnih aktivnosti (na primjer krijumčarenja, ilegalnih migracija i dr.) ili u svrhe regrutiranja, ili ubacivanja i/ili putovanja osoba povezanih s terorističkim ciljevima/organizacijama. Nisu utvrđene niti aktivnosti da je neka od dobrotvornih neprofitnih organizacija u RH zlorabila novčane transakcije ili prijenos nekih drugih dobara za podršku teroristima, odnosno financiranje terorizma.

Analiza Porezne uprave

Porezna uprava je upotrebom IT sustava provela analizu neprofitnih organizacija kreiranjem kompozitnog modela koji sadrži dva rizika.

Prvi rizik provjerava neprofitne organizacije prema adresi sjedišta ili osnivanja, dok drugi rizik provjerava subjekte prema prebivalištu ili državi rođenja vlasnika ili odgovornih osoba analizirane pravne osobe.

Prema prvom kriteriju, od 73.482 ukupno obuhvaćenih pravnih subjekata, njih 40 je iz rizičnih zemalja, ali nemaju novčani promet na bankovnim računima u RH. Prema drugom kriteriju, obuhvaćeno je 99.011 odgovornih osoba i/ili osnivača kod 57.797 pravnih osoba (najviše udruga 52.477) i pronađeno 40 pravnih osoba s potencijalno višim rizikom, od čega 26 pravnih osoba ima otvorene bankovne račune u Republici Hrvatskoj.

Mjere za ublažavanje ranjivosti neprofitnih organizacija od financiranja terorizma

Neprofitne organizacije prilikom provođenja svojih aktivnosti trebaju primjenjivati određene mjere kako bi smanjile izloženost zlouporabama od financiranja terorizma.

Jedna od mjera koju možemo izdvojiti na početku je dokumentirati procedure i kriterije za izbor partnerskih organizacija. Ti kriteriji mogu uključivati zahtjev da partnerska organizacija ima prethodna iskustva u projektima, odnosno da su već primili sredstva od svoje vlade ili od međunarodne organizacije, te da ispunjavaju zakonske i porezne obveze.

Prilikom prikupljanja ili obavljanja drugih poslova vezanih za humanitarnu pomoć ili druge vrste djelovanja na visokorizičnim područjima, provoditi razumne radnje za provjeru donatora ili vanjskih partnera, s ciljem sprječavanja zlouporabe korištenja prikupljenih sredstava.

Prijenos financijskih sredstava izvršavati putem reguliranih kreditnih institucija kako bi se osiguralo praćenje sredstava do isporuke usluge ili humanitarne pomoći krajnjem korisniku. Preporučljivo je izbjegavati neformalne sustave prijenosa sredstava, kao i korištenje gotovine, odnosno smanjiti njezino korištenje na minimalnu mjeru.

Važno je istaknuti da se ne doniraju financijska sredstva nepoznatim tražiteljima, čiji zahtjevi se najčešće zaprimaju putem elektronske pošte ili na neki drugi način. Ne samo što na taj način neprofitna organizacija može postati žrtvom prijevare, nego i donirana financijska sredstva mogu završiti u rukama terorističkih organizacija.  

Potrebno je provjeriti jesu li subjekti kojima se namjeravaju donirati financijska sredstva pod bilo kojom vrstom međunarodnih mjera ograničavanja, a što se može provjeriti na sljedećoj poveznici:

https://mvep.gov.hr/vanjska-politika/mjere-ogranicavanja/eu-i-unkonsolidirani-popisi-mjera-ogranicavanja/272447.

Također, izvršiti provjeru subjekata kojima se planiraju donirati financijska sredstva putem njihovih mrežnih stranica (sadržaj mrežne stranice), kao i putem društvenih mreža (npr. Facebook, Twitter...).

Isto tako, provjeriti dostupne informacije vezane za rizike od financiranja terorizma u odnosu na pojedine države, kao što su informacije dostupne u Global Terrorism Indeks (https://www.visionofhumanity.org/maps/global-terrorism-index/#/).

Osigurati transparentnost podataka o subjektima kojima se planiraju donirati financijska sredstva. U Republici Hrvatskoj dostupni su registri koji sadrže osnovne podatke o neprofitnim organizacijama (https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge, https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!zaklade, https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!strane-udruge), odnosno podatke o financijskoj transparentnosti neprofitnih organizacija (https://banovac.mfin.hr/rnoprt/).

Zaključno

U Republici Hrvatskoj postoji dobro uspostavljen zakonodavni i nadzorni okvir za reguliranje rada neprofitnih organizacija. Ipak, neprofitne organizacije da bi izbjegle moguće zlouporabe od financiranja terorizma trebaju pripaziti prilikom organiziranja humanitarnih aktivnosti, a posebice ako njihove aktivnosti imaju međunarodni karakter. Jednom kada neprofitna organizacija naruši kredibilitet u društvenoj zajednici, teško ga ponovno stječe.

Bernard Iljazović

Izvori: Procjena rizika neprofitnih organizacija od financiranja terorizma, Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Ured za sprječavanje pranja novca, Zagreb, srpanj 2024. godine.